- Detalji
Sa svečane akademije koja je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu 12. prosinca 2007. godine održana povodom 8. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana, donosimo izlaganje Miroslava Međimorca. U uvodu izdvajamo: "U ovoj svečanoj prigodi progovorit ću o pokojnom predsjedniku Franji Tuđmanu iz malo drukčijeg motrišta, naime iz pogleda kazališta i dramske književnosti. Povod je moja netom izvedena povijesna drama „Zastave, barjaci, stjegovi“ u osječkom Narodnom kazalištu, u proslavi njegove stote obljetnice, u kojoj je i jedna scena „Kod Tuđmanovih“. Uz Miroslava Krležu, Josipa Manolića, Savku Dapčević Kučar, Miku Tripala i Kamila Emeričkog, dramska lica u ovoj povijesnoj drami su pokojni predsjednik Tuđman i njegova supruga Ankica. Sloboda stvaranja dramskog pisca, ali i čvrsta dramska struktura komada, nisu mogli zaobići značaj pokojnog predsjednika kao jedne od ključnih osoba hrvatske povijesti, koja je Hrvatsku dovela do njene neovisnosti i slobode.
No, današnjim „čuvarima umjetničke slobode“, nastavljačima komunističkih „inženjera duše“ , zasmetala je i sama pomisao da bi se o dr. Franji Tuđmanu moglo potvrdno govoriti u kazališnom komadu i prikazati ga „na daskama koje život znače“ , pa su mnogo prije premijere počeli dovoditi u pitanje umjetničku i moralnu potrebu da se na takav način progovori o prvom hrvatskom predsjedniku ; oko teksta i predstave počeli su stvarati atmosferu slučaja, nepodobnosti i neprimjerenosti današnjem političkom trendu".
- Detalji
Kako smo već izvještavali na portalu, povodom sedme obljetnice smrti prvoga hrvatskoga predsjednika dr.
Franje Tuđmana Udruga HIP, Forum hrvatske sloge i Hrvatsko kulturno
vijeće organizirali su 9. prosinca 2006. u Slavonskom Brodu okrugli
stol "Hrvatska i Zapadni Balkan". Zbornik radova "Hrvatska i Zapadni Balkan" predstavljen je danas široj javnosti na skupu u Starogradskoj vijećnici, a u njemu se mogu pročitati rasprave
sudionika koji su izlagali svoje poglede o suverenitetu,
nacionalnom identitetu i vanjskoj politici. U nastavku, iz spomenutog zbornika donosimo predgovor, sadržaj i impresum. Od priloga već objavljenih na portalu vezanih uz okrugli
stol "Hrvatska i Zapadni Balkan" izdvajamo: "Reportaža - Otkriven spomenik Franji Tuđmanu u Slavonskom Brodu",
"Hrvoje Hitrec - Povijest, kultura i zapadni Balkan".
- Detalji
Sa 4. stručnog skupa Hrvatskoga kulturnog vijeća pod nazivom "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?", donosimo govor Mate Kovačevića. "U ovom radu prikazani su odnos hrvatskih "trećejanuarskih" vlasti prema Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije, odnos Haaškoga suda i njegove tužiteljice Carle del Ponte prema Hrvatima, taktika rada Haaškoga suda i uloga osnivanje njegovih podružnica u zemljama podložnim tom sudu. Iznesene su i teze o dubokoj umiješanosti politike u sudovanje tog Tribunala, a posebno uloga te politike u krizi tijekom ratova za oslobođenje Hrvatske i muslimansko-hrvatskog sukoba u Bosni i Hercegovini te uloga britanske politike u radu Haaškoga tribunala. Na kraju su izneseni mogući prijedlozi za rješavanje hrvatske podložnosti toj britansko-haaškoj politici".- Detalji
Hrvatsko kulturno vijeće i Ivo Dužević organizirali su tribinu 16. listopada 2007. u prilici predstavljanja knjige Marka Matića "Rastajemo li se od sebe?". U nastavku donosimo podrobniji izvještaj iz kojeg u ovom uvodu izdvajamo dio koji se odnosi na izlaganje Marka Matića: "Na početku je izrazio zadovoljstvo što smo se ovdje, u Makarskoj,
okupili u ovako lijepom broju te što možemo svi zajedno razgovarati.
Prilika je ovo da jedni drugima proširimo saznanja o onome što nam se
događa. Sama knjiga je završni dio publicističke trilogije kojoj su
prethodile još i „Hrvatski pravac“ i „Čija je naša država?“. Kad se
kaže za nekog da se „rastao od sebe“, znači da više „nije svoj“ a što
onda već ulazi u područje psihijatrije. Radi se o uglavnom
neobjavljenim napisima. Pet članaka koji su ipak nekako objavljeni su
toliko iznakaženi da kao i da nisu objavljeni. Dakle, danas u našoj
„slobodnoj“ državi nitko te napise nije smio objaviti.".
- Detalji
Donosimo rad prof. dr. Miroslava Tuđmana za 4. skup HKV-a na na temu rada Haaškog suda, u kojem su opširno opisane brojne nedosljednosti i političke manipulacije u radu ove međunarodne institucije. "Možemo se suglasiti s tezom da Tužiteljstvo primjenjuje dvostruki
kriterij i da je na tome građena selektivnost progona ICTY-a. Međutim,
ishodište toga dvostrukog kriterija na kojem počiva primjena doktrine o
ZZP, nije samo u nedodirljivosti velikih sila ili njihovih asocijacija.
Ishodište dvostrukih kriterija jest u odustajanju Tužiteljstva od
univerzalnih vrijednosti (slobode, prava na samoodređenje naroda, prava
na obranu od agresije, pravo na dostojanstvo osobe, itd.); odustavši od
univerzalnih vrijednosti Tužiteljstvo je odustalo od istine [44], a
haški Tribunal izgubio je moralnu vjerodostojnost... Neizvjesno je kako će taj sukob između univerzalnih i globalnih
vrijednosti završiti. No sigurno je da je doktrina o zajedničkom
zločinačkom pothvatu nedorađeni pravni institut. Način na koji se
primjenjuje šteti ugledu međunarodne pravde, ima nesagledive negativne
posljedice po hrvatsko nacionalno biće, a može imati i tragične
posljedice po hrvatske generale i dužnosnike."
- Detalji
U Zagrebu je u hotelu «Westin» u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća održan 4. stručni skup o temi "Haški sud – «zajednički zločinački pothvat» – što je to?". Na stručnom skupu sudjelovali su i izlagali sljedeći govornici: Milan Vuković, dr. iur, mons. dr. Mile Bogović - povjesničar i biskup gospićko-senjske biskupije, Mate Kovačević - novinar, mr. sc. Lujo Medvidović - odvjetnik, dipl. ing. Drago Duvnjak , Višnja Starešina - novinarka, akademik Josip Pečarić, Marko Barišić - novinar dnevnika «Vjesnik», Bosiljko Mišetić -odvjetnik, dipl. pravnik Mile Prpa, dr. Nedjeljko Mihanović, Eduard Slavko Yambrusic - odvjetnik u Washingtonu i prof. dr. Miroslav Tuđman. Njihova izlaganja na našem će portalu biti objavljivana kako nam budu pristizala. O samom događaju opširnije izvijestili su hrvatski mediji, a u nastavku donosimo što je sa samog skupa u svojoj vijesti donijela Hina, popraćeno s našim slikama.(mmb,zdk)
- Detalji
Na našem portalu smo prije nekoliko dana već objavili izlaganje prof. Lukšića s tribine «Vjernik u politici», održane 13. studenoga ove godine u Makarskoj u organizaciji dr. Ive Duževića i Hrvatskoga kulturnog vijeća. Ovom prilikom donosimo cjelovit izvještaj o izlaganjima drugih sudionika sa spomenute tribine. Tribina je održana u koncertnoj dvorani makarske Glazbene škole, a nazočilo je 50-tak sudionika od kojih je više njih sudjelovalo u raspravi. Iz izlaganja gosp. Luke Podruga izdvajamo: "Sudjelovanje vjernika u politici obveza je vjernika. Komunizam je itekako ostavio svoj trag a Krist nas poziva da idemo njegovim stopama. Naš Papa kaže kako je zadaća nas kršćana kreiranje života i sudjelovanje u životu a ne pasivno promatranje s tim da čovjek nikad ne smije glasovati za nepravedne zakone. U doba globalizma vladari svijeta pokušavaju vladati na način da čovjeka iščupaju iz njegova korijena, njegova identiteta, da unište njegovu vjeru, obitelj, naciju, da relativiziraju dobro i zlo. I takav čovjek, izvučen i iščupan iz svog korijena, obitelji, iz bilo kojeg drugog izvora identiteta, podložan samo karijeri, euru, dolaru, on je njihov. Svejedno, bio on lijevi ili desni. Nepremostiva brana svim tim svjetskim silnicima Novog svjetskog poretka je katolik, vjernik koji se drži onih Isusovih: "Ako vjere imate, brda ćete micati" i one: "Jedan čovjek je dovoljan za promijeniti svijet"."
- Detalji
Kako smo već izvještavali, Hrvatsko kulturno vijeće i Ivo Dužević organizirali su u Makarskoj 13. studenog tribinu pod naslovom "Vjernik u politici". Uvodno predavanje koje ovdje prenosimo održao je prof. dr. Branimir Lukšić, nakon kojeg se razvila živahna rasprava. "...postoji još jedna uloga kršćanske Crkve i njezinih vjernika u društvu, dakle i u politici u širem smislu te riječi. Crkva ne treba govoriti i ponavljati ono što svijet govori, nego ono što svijet ne govori, i što on ne može govoriti u svom sadašnjem stanju, ali za čim on čezne. Svojim postojanjem ona mora podsjećati na ono potisnuto i zaboravljeno u čovjeku, koje jedino čini čovjeka čovječnim, a civilizaciji daje ljudsko dostojanstvo. Ona bi morala ukazivati na praznine suvremenoga znanstveno-tehnološkog mentaliteta, kroz koje izbijaju iskonske snage sa svojim integrirajućim potencijalom (npr. rođenje, smrt itd.) za koje suvremena znanost i tehnika mogu čuda napraviti, ali koji ostaju uvijek dio sveobuhvatne tajne čovjekove egzistencije. Crkva bi morala dati poruku, da konačna svemirska tajna nije ništavilo, nego kuća živoga i vječnoga Boga Oca."
- Detalji
S tribine HKV-a pod nazivom «Tko su arbitri hrvatske javne scene?», donosimo govor dr. iur. Milana Vukovića koji je u njemu pokušao dati koncizan i precizan odgovor na pitanje iz naslova tribine, proširujući pri tome svoja razmišljanja i na još neke vezane teme. Izdvajamo: «Da bi se mogao dati pravno relevantni odgovor na pitanje "Tko su arbitri hrvatske javne scene» vjerojatno bi formulacija pitanja trebala biti jednostavnija, praktičnija i, na neki način racionalnija u svom sadržaju ako bi to pitanje glasilo: pod čijim patronatom se opsjeda naš medijski prostor određivanjem životnih tema suvremenog hrvatskog života? Kako i što započeti da ovakvih pitanja isključivosti nestane s hrvatske javne scene?"Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 4. studenoga 1873. umro Ivan Padovec
- 4. studenoga 1876. praizvedba opere „Nikola Šubić Zrinski“
- 4. studenoga 1900. rođen Mime (Mile) Rosandić
- 4. studenoga 1905. rođen Dragutin Tadijanović
- 4. studenoga 1960. rođen Siniša Glavašević
- 4. studenoga 1965. umro Krsto Odak
- 4. studenoga 1991. – ratna zbivanja
- 5. studenoga 1839. rođen Adam Mandrović
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

