- Detalji
Jutarnji list je izvijestio o pritužbama Carle Del Ponte koje je ona
iznijela zastupnicima Europskog parlamenta na račun hrvatskih pravnika
koji su sudjelovali na stručno-znanstvenim skupovima Hrvatskog
kulturnog vijeća "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je
to?". Naime, na ovim skupovima (tri do sada) mogle su se čuti brojne
stručne kritike na račun rada Haaškog suda, a naše čitatelje upućujemo
na polje "Naše teme" u glavnom izborniku preko kojeg se može pristupiti
nizu održanih predavanja. Carla Del Ponte posebno je spomenula analizu
rada Haaškog suda koju je iznio dr. sc. Željko Horvatić, profesor
emeritus Sveučilišta u Zagrebu i predsjednik Akademije pravnih
znanosti Hrvatske, a zasmetala joj je i činjenica da se u Hrvatskoj
Ante Gotovina još doživljava kao heroj. Čak je zatražila od hrvatske
Vlade da se ogradi od skupova Hrvatskog kulturnog vijeća na temu
Haaškog suda, kao da u Hrvatskoj nije uvedena demokracija prije
dvadesetak godina. U nastavku prenosimo članak iz Jutarnjeg lista, uz
napomenu kako je u njemu opet kao i u nekim drugim prijašnjim člancima propušteno
navesti našu udrugu kao organizatora stručno-znanstvenih skupova
"Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?".
- Detalji
Donosimo rad dr. sc. Nikice Barića s trećeg stručno-znanstvenog skupa HKV-a "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?" u kojem je vrlo temeljito obrađena politika koja se vodila sa srpske strane za vrijeme okupacije pa sve do vojnog poraza 1995. godine. Mnoštvo podataka i citata još jednom jasno pokazuju kako je srpski zbijeg bio planiran prije Oluje: "Kao što je prikazano znatan broj krajinskih Srbi u razdoblju od početka rata razvio je čvrsto uvjerenje o nemogućnosti prihvaćanja hrvatske vlasti. Ovo je tijekom "Bljeska" i "Oluje" dovelo do njihovog masovnog odlaska s područja u koja je ulazila Hrvatska vojska. No, taj odlazak nije bio spontan. Naprotiv, vlasti "RSK" radile su na planovima evakuacije civilnog stanovništva i puno prije "Bljeska" i "Oluje". Spremnost Srba da se organizirano evakuiraju pred dolaskom hrvatskih snaga bila je vidljiva već krajem 1991., kada su pred protunapadom Hrvatske vojske u velikom broju napustili dijelove zapadne Slavonije. Već početkom 1992. Srbi su zaključili da treba provesti istragu "pod kojim uslovima, zbog kojih razloga i po čijoj naredbi" je izvršeno "iseljavanje stanovništva" s područja zapadne Slavonije. Vidljivo je da se ne govori o "protjerivanju" koje su proveli Hrvati, nego o "iseljavanju", za koju je netko na srpskoj strani trebao preuzeti odgovornost. Isto se ponovilo i 1995., tijekom "Bljeska" i "Oluje", no, tada su naredbodavci iseljavanja bili jasno definirani u predstavnicima vlasti "RSK".- Detalji
Uz tužnu vijest o smrti podsjećamo na predavanje prof. dr. sc. Adalberta Rebića koje je on održao na 3. stručno-znanstvenom skupu HKV-a o radu Haaškog suda. Adalbert Rebić bio je predstojnik Ureda za prognanike i izbjeglice od 1991.- 1996. godine, pa je u svom predavanju iz prve ruke mogao opisati krizu sa srpskim izbjeglicama za i nakon Oluje 1995. godine. I opet, svjedočanstva koja su se čula na tribinama HKV-a od hrvatskih dužnosnika o tadašnjim zbivanjima potpuno odudaraju od slike koja se pokušavala stvoriti tijekom haaških suđenja.(hkv)- Detalji
Donosimo izlaganje odvjetnika mr. sc. Luja Medvidovića s trećeg stručno-znanstvenog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o temi "Haaški sud - zajednički zločinački pothvat - što je to?", koji je održan u hotelu Westin u Zagrebu, 8. lipnja 2007. godine. Razmatrajući s međunarodnopravnog stanovišta optužnicu Haaškog suda protiv hrvatskih oslobodilačkih operacija 1995., u kojoj se one nazivaju "udruženim zajedničkim pothvatom", odvjetnik mr. sc. Lujo Medvidović se spomenuo apsurda s kojima ova optužnica zadire u proklamirane vrijednosti zapadnog društva.(hkv)- Detalji
Kao što smo već javljali, 12. lipnja Hrvatsko kulturno vijeće održalo je tribinu "Je li nam potreban Zakon o hrvatskom jeziku?". Na njoj su govorili akademik Stjepan Babić, akademik Dalibor Brozović, glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda "Miroslav Krleža" Tomisalv Ladan i predsjednik Hrvatskoga kulturnog vijeća Hrvoje Hitrec. Ovom prilikom donosimo izlaganje Hrvoja Hitreca iz kojeg u uvodu izdvajamo: "Programirano destabiliziranje hrvatskoga jezika ima snažno zaleđe u onim međunarodnim krugovima kojima su hrvatska država i hrvatski jezik trn u oku, ali ima potporu i u takozvanoj hrvatskoj političkoj eliti, koja se potpuno izgubila u podrumima zbunjene servilnosti. Ima podršku i u kompromiserstvu nekih kulturnih ustanova i institucija, kojima se na žalost, na krajnje nesretan način, u zadnje vrijeme pridružila i Matica hrvatska. Već spomenuti međunarodni krugovi na usta neopreznih šovinista, poglavito naravno britanskih, dovode u pitanje i samo postojanje hrvatskoga jezika. Plan o zajedničkom bošnjačko-hrvatsko-srpskom kao službenom jeziku "zapadnoga Balkana" - u svezi s ulaskom u Europsku uniju, ali i nezavisno od ulaska - nije više samo neprovjerena glasina, nego drska priprema terena, što je prepoznala i nedavna izjava Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.".- Detalji
Donosimo izlaganje akademika Josipa Pečarića sa stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Kroz iscrpnu raščlambu niza članaka objavljenih u tisku u svezi rada Haaškog suda Pečarić gradi zaokruženu sliku o tom sudu. Izdvajamo dio Pačarićevog komentara: "...optužiti vrh državne vlasti neke zemlje da je operacija oslobađanja
okupiranih područja vlastite države, dakle ono što je njihovo pravo i
obaveza i po zakonima vlastite države i po međunarodnom pravu
"zločinački pothvat zločinačke organizacije je suludo". Optužiti ih da
nisu oslobađali taj teritorij zbog toga već zato da bi etnički očistili
taj prostor jeste plod bolesna uma. Zato ne čudi što su nedavno na
Međunarodnoj konferenciji o Haaškom sudu, održanoj u Grazu, svjetski
pravni stručnjaci upozoravali na pravnu maglovitost zajedničkog
zločinačkog pothvata. Zaključili su da je budućnost te doktrine pred
Međunarodnim kaznenim sudom, barem u današnjoj formi, pod znakom
pitanja.".
- Detalji
Donosimo izlaganje dr. sc. Željka Horvatića, profesora emeritusa Sveučilišta u Zagrebu i predsjednika Akademije pravnih znanosti Hrvatske, s trećeg stručno-znanstvenog skupa HKV-a "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Ono nudi vrlo pažljivu i stručnu raščlambu međunarodnog kaznenog prava, kao i analizu odnosa Haaškom suda prema osnovnim odrednicama tog prava. U ovom uvodu izdvajamo jedan od zaključaka s kojim je dr. sc. Željka Horvatić zaključio svoje izlaganje: "Postupanje Glavne tužiteljice i Tužiteljstva, koje je opisano u ovom prikazu, iako nije u suglasju s pravnim načelima, očito je u suglasju s najavljenim ostvarenjem njihove uloge i ciljeva o političkoj i povijesnoj "istini" koje nastoje postići zlouporabom međunarodnog kaznenog pravosuđa. Ako ta zlouporaba makar i djelomično uspije, i ako takve "istine" budu temelj presuda MKSJ, istina o međunarodnom kaznenom pravosuđu i primjeni međunarodnog kaznenog prava pred ad hoc Tribunalom za bivšu Jugoslaviju u Haagu biti će, nesumnjivo, sramotni dio povijesti tog prava u prvom desetljeću XXI stoljeća.".
- Detalji
Donosimo cjelovit tekst Milana Vukovića, dr. iur., napisan za treći zbornik radova sa stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - "zajednički zločinački pothvat" - što je to?". Ovaj skup u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća, kao što smo već javljali, održan je 8. lipnja 2007. godine u hotelu The Westin, i na njemu je Milan Vuković iznio tek dio materijala koji ovdje objavljujemo. Milan Vuković počinje pitanjem tko je autor najnovije optužnice iz Haaga, i u nastavku piše:
"Činjenica da se je u njezin sadržaj ukomponiralo pokojnog predsjednika Tuđmana, upućuje na zaključak da je ona produkt pobornika novog svjetskog poretka koji želi dokazati da je Hrvatska, u bitnom političkom trenutku urušavanja komunističkog sustava, rušeći miljenički rezultat Versajskog sporazuma iz 1918. godine, opredjeljenjem za samostalnost i zaštitu nacionalnih interesa, izazvala nesuglasice koje se najlakše mogu izraziti putem Haaškog Tribunala, upravo tom monstruoznom kazneno-pravnom kvalifikacijom "zajedničkog zločinačkog pothvata" kao temelja njezinog nastanka, osamostaljenja, njezine slobode.".
- Detalji
Prenosimo Hinin osvrt na treći stručno-znanstveni skup "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to?" održan danas u organizaciji Hrvatskog kulturnog vijeća u hotelu Westin. Nažalost, treba odmah primijetiti kako je Hina propustila navesti našu udrugu kao organizatora. Radi potpunosti navodimo i sve govornike na stručnom skupu: Milan Vuković, dr. iur., prof. dr. Adalbert Rebić, odvjetnik Bosiljko Mišetić, prof. dr. sc. Željko Horvatić, mr. sc. Lujo Medvidović, mons. dr. Mile Bogović, akademik Josip Pečarić, povjesničar Nikica Barić, i novinar dnevnika "Vjesnik" Marko Barišić. Odvjetnik iz Washingtona Eduardo Slavko Yambrusic nije mogao doći pa je njegov govor pročitan. Skup je potrajao četiri sata, odnosno od 9 do 13 sati. Na svojim internetskim portalima Hininu vijest, provjerili smo, prenijeli su Večernji list i Jutarnji list. Govore s trećeg stručno-znanstvenog skupa "Haaški sud - 'zajednički zločinački pothvat' - što je to" objavljivat ćemo kako nam budu pristizali.
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
- 4. studenoga 1873. umro Ivan Padovec
- 4. studenoga 1876. praizvedba opere „Nikola Šubić Zrinski“
- 4. studenoga 1900. rođen Mime (Mile) Rosandić
- 4. studenoga 1905. rođen Dragutin Tadijanović
- 4. studenoga 1960. rođen Siniša Glavašević
- 4. studenoga 1965. umro Krsto Odak
- 4. studenoga 1991. – ratna zbivanja
- 5. studenoga 1839. rođen Adam Mandrović
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

