Sa svečane akademije održane 11. prosinca 2008. godine u zagrebačkoj Starogradskoj vijećnici povodom 9. obljetnice smrti dr. Franje Tuđmana donosimo izlaganje generala pukovnika Željka Šiljega. "Od smrti prvog hrvatskog predsjednika dr.Franje Tuđmana prošlo je devet godina, ali od povijesnih događaja, koji su nezaobilazni međaši hrvatske povijesti, kao što su višestranački demokratski slobodni izbori i uvjerljiva pobjeda HDZ-a na istima, razdruživanja od bivše državne tvorevine, međunarodnog priznanja samostalne, demokratske države republike Hrvatske od strane modernog civiliziranog svijeta, Domovinskog rata i Oluje kao bitke svih bitaka Domovinskog rata i apsolutne pobjede, te mirno reintegriranje istočne Slavonije i Baranje, i drugih za koje nemamo sada vremena. Protekla su i dva desetljeća, pa uz obilježavanje obljetnice smrti pokojnog predsjednika ne smijemo zaobilaziti ni događaje preko kojih se materijalizirala na najbolji mogući način višedimenzionalnost prvog hrvatskog predsjednika. Mnogi će reći da previše ponavljam temeljne događaje, to su oni koji bježe od istih, međutim smatram da je premalo ponavljanja i što više vrijeme odmiče, hrvatska mladež sve manje zna o ključnim događajima i ljudima na kojima se temelji sadašnja, moderna hrvatska država, i zato u svakoj prilici trebamo ponavljati za dobrobit generacija koja dolaze."

 

 

  S tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o položaju Hrvata u BiH održanoj 8. prosinca u Zagrebu donosimo izlaganje prof. dr. sc. Ivana Pavlovića, predsjednika Hrvatskog intelektualnog zbora u BiH i dekana Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru o položaju Hrvata u BiH u području obrazovanja. "Osnivanjem Hrvatske Zajednice Herceg-Bosne na početku Domovinskog rata, a kasnije Hrvatske Republike Herceg-Bosne, na područjima na kojima su Hrvati u većini organizira se nastava u osnovnim i srednjim školama po hrvatskim nastavnim planovima i programima, uz dominantno korištenje udžbenika iz Republike Hrvatske. Poslije se prišlo izradi udžbenika za hrvatske nastavne planove i programe u Bosni i Hercegovini koristeći stručnjake iz Hrvatske i iz Bosne i Hercegovine na zajedničkim projektima. Kad govorim o hrvatskim nastavnim planovima i programima, to nisu nastavni planovi i programi Republike Hrvatske nego hrvatski nastavni planovi i programi u Bosni i Hercegovini, gdje korištenje iskustava i rješenja Republike Hrvatske nije isključeno. Učenicima drugih nacionalnosti omogućavao se odgoj i obrazovanje po nastavnim planovima i programima nacionalnostima kojima pripadaju. To se ostvarivalo različim organizacijskim oblicima, ovisno o broju učenika za koje se takva nastava organizirala."(I.Pavlović)

 

 

Sinoć je u Starogradskoj vijećnici u Zagrebu održana svečana akademija u povodu devete obljetnice smrti Prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana, te promocija zbornika "Informacijski rat protiv oslobodilačke operacije Oluja". Svečanoj akademiji nazočili su članovi obitelji Tuđman, akademici, sveučilišni profesori, bivši veleposlanici i oni mali, obični ljudi velikog srca punog ljubavi za Domovinu. Izuzev zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, koji je protokolarnim govorom pozdravio prisutne, skupu se nije odazvao ni jedan drugi dužnosnik parlamentarnih stranaka u Hrvatskoj. U nastavku uz nekoliko fotografija donosimo govor prof. dr. Zdravka Tomca, a idućih dana ćemo objaviti i govore dr. Slobodana Langa te general pukovnika Željka Šiljega.(Lj.Š.)

 

 

U Zagrebu je u ponedjeljak navečer, 9. prosinca, održana jako dobro posjećena tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća na kojoj se raspravljalo o izuzetno teškom položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini. Na tribini su govorili predsjednik Hrvatskoga intelektualnog zbora i dekan Ekonomskog fakulteta u Mostaru Ivan Pavlović, docent na mostarskom Pravnom fakultetu Mile Lasić i direktor Radija Herceg-Bosne Željko Raguž. U nastavku, zajedno s fotografijama, donosimo izvještaj Hine o održanoj tribini. U danima koji dolaze, a kako budu pristizala, objavit ćemo i izlaganja spomenutih govornika.(mmb,zdk)

 

 

S petoga stručno-znanstvenog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu, a kao svojevrsnu najavu šestog po redu koji će se održati u petak, 5. prosinca 2008. u zagebačkom hotelu Westin s početkom u 9.00 sati,  donosimo izlaganje novinara Josipa Jovića. Izdvajamo: "Da je Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije politički, to samo po sebi ne bi moralo biti loše. Naime, ako bi on kao nezavisna institucija bio u funkciji pravde, istine i mira onda bi on imao i pozitivnu političku ulogu. No, ako je on, kao što jest, pod izravnim političkim pritiskom pojedinih država i političara i u funkciji iskrivljivanja i lažiranja stvarnih događaja i ostvarivanja partikularnih politički interesa, onda je riječ o politikantskom sudu i najpravilnije ga je upravo na taj način definirati. Političke poruke Optužnice su podizane selektivno. Vojni vrh agresorske JNA ostao je izvan domašaja suda, za zločine nad Hrvatima u Bosni i Hercegovini nitko nije ni optužen ni osuđen, kazne egzekutorima na Ovčari (Šljivančanin, Mrkšić, Radić) su praktički oslobađajuće, neshvatljiva je nejednaka težina kazne primjerice Biljani Plavšić, dvanaest godina, i Dariju Kordiću, dvadeset pet godina, iako su oboje odgovarali zbog svoje političke uloge i iako su oboje imali podjednaku političku moć unutar svojih nacionalnih skupina."

 

 

17. studenoga 2008. u dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu pred brojnim je posjetiteljima predstavljena nova knjiga admirala Davora Domazeta-Loše pod nazivom "Strategija vučjeg čopora ili tko je Hrvatsku pretvorio u veliko lovište". O knjizi su govorili Damir Pešorda, Tomislav Držić, Miroslav Tuđman i autor. U nastavku u cjelosti donosimo izlaganje prof. dr. Miroslava Tuđmana zajedno sa slikama s promocije:"Domazet beskompromisno imenuje pripadnike i opisuje taktike niza "vučjih čopora" u hrvatskom medijskom prostoru. Njegovi su prikazi paradigmatski opisi taktika koje se koriste za poništavanje nacionalne volje i hrvatske suverenosti, kriminalizaciju suvremene hrvatske povijesti, eliminaciju političkih i kulturnih elita, pisanje haških optužnica protiv hrvatskih generala i dužnosnika. Kako osim opisa taktike, admiral Domazet poimenično opisuje i uloge i "zasluge" svakog pripadnika "vučjeg čopora" to je prvi put da na jednom mjestu imamo ponuđenu sintezu kao odgovor na niz medijskih falsifikata, kleveta i laži s kojima je kontaminiran hrvatski informacijski prostor. Međutim, da je Domazet analizirao samo "vučje čopore" i njihove taktike u hrvatskom medijskom prostoru, čitatelj ne bi dobio uvid u što i kako se hrvatske prilike uklapaju u ukupna politička zbivanja u svijetu. Čitatelj ne bi razumio tko kontrolira "vučje čopore" i tko određuje njihove ciljeve."

 

 

S petoga stručno-znanstvenog skupa Hrvatskog kulturnog vijeća o Haaškome sudu donosimo izlaganje dr. Milana Vukovića. Njegovo izlaganje je zajedno sa svim ostalim izloženim radovima s toga stručnog skupa objavljeno u Zborniku čija će se promocija, kako smo već i najavili održati u srijedu, 22. listopada 2008., u 19.00 sati u prostorijama Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova, Hrvatske bratske zajednice 4, Zagreb. Izdvajamo: "Vlade nekih zapadnih demokratskih zemalja, zajedno s internacionalnim birokracijama, nisu predviđale niti su se pripremale za sve posljedice postkomunističkog razdoblja, u trenutku drastičnog rušenja simbola komunističke satrapije „Berlinskog zida“, 1989. godine. Iz tih razloga želja pojedinih naroda za oslobađanjem i življenjem u vlastitim, nacionalnim, državama nije izazvala posebnih reakcija (razlaz Češke i Slovačke, razlaz sovjetskih republika...) Međutim, životna i povijesna želja hrvatskog naroda, izražena na prvim demokratskim izborima 1990. godine, da živi u svojoj samostalnoj i slobodnoj Hrvatskoj, sukobila se s egoističkom i zabrinutom pasivnošću određenih europskih političkih sredina (naviknutih na podijeljenost europskog kontinenta, suglasno Versajskim sporazumima i Ugovoru iz 1918. i 1920. godine, poslije Prvog svjetskog rata i Jalte 1945. godine) prema srpsko-crnogorskoj agresiji na Hrvatsku 1991.-1997., inspirirane idejom stvaranja Velike Srbije, pod krinkom očuvanja Jugoslavije."

 

 

Donosimo treći i poslijednji dio izlaganja Sanje Nikčević s tribine Hrvatskoga kulturnog vijeća o kazalištu. Izdvajamo: "Umjetnička akademija u Osjeku ima tri odsjeka - glazbeni, likovni i kazališni. Osnovana je prije četiri godine na desetogodišnjoj tradiciji obrazovanja glazbenih pedagoga i iz potrebe sredine za takvom vrstom škole. Dvije osječke generacije koje su osamdesetih izašle iz „područne” škole zagrebačke akademije pokazale su da je i te kako potrebna jer ti glumci danas nose osječki repertoar. Projekt osnivanja osječke kazališne akademije već jako dugo traje i na njemu je radilo mnogo Osječana, a onda je prije četiri godine zaživio kao Odsjek za kazališnu umjetnost Umjetničke akademije u Osijeku. Naša akademija je druga glumačka akademija u Hrvatskoj, a nakon što je i Split pokrenuo svoju, imamo ih tri. Pri tome je Osijek specifičan jer obrazuje studente ravnopravno i za glumu i za lutkarstvo u prve tri godine, prvom ciklusu Bolonjske reforme."(S. Nikčević)