Detalji

Objavljeno: 19. travnja 2007.

Jedan od naših članova poslao nam je pismo u svezi peticije za hrvatski entitet koja se potpisuje u Bosni i Hercegovini. Naime, neki mediji, počevši od Tanjuga, pisali su u ovoj peticiji, i pri tome su javili kako je organizator potpisivanja Croatia Libertas. Naš član piše: "Ne vjerujem da ima i jednog Hrvata u BiH, koji ne bi želio da Hrvati imaju svoj entitet i tako budu ravnopravni sa ostala dva entiteta. Ali izgleda, stvorila se sumnja u dobronamjernost “Croatia Libertas”, jer kad ih se pitalo o njihovoj adresi, pokazalo se da su registrirani “Offshore” tj. negdje vani, a ne u Norvalu, Canada, kako su se bili predstavili!? Ovo izaziva opravdanu sumnju u njihovu iskrenost, jer su se i ranije dešavale podvale i prevare, pa ljudi sada "pušu i na hladno". Možda su sve ove sumnje nepotrebne i neosnovane, ali zato bi se to trebalo čim prije popraviti i objasniti." (BudiMir).

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2007.

Ovih dana Ivan Zvonimir Čičak ne prestaje puniti novinske stupce. Tome najviše doprinose njegove kolumne koje uredno objavljuje Jutarnji list, i u kojima se plasiraju razne tvrdnje i optužbe koje prozvani kasnije pokušavaju opovrgnuti. Ivan Zvonimir Čičak više je puta svojim ispadima obilježio hrvatsku političku scenu, a ovdje se prisjećamo onog iz 1990. godine. Radi se o slučaju kada je u Širokom Brijegu I. Z. Čičak postrojio "hrvatski domoljubni odred", odnosno dvadesetak mladića u crnim uniformama. Ovo postrojavanje je slikano, te su slike prvo bile objavljene u Slobodnom tjedniku, a onda i u srbijanskom tisku kao dokaz ustašoidnosti nove hrvatske vlasti. O pozadini ovih zbivanja piše dr. Ivić Pašalić u pismu koje ovdje prenosimo u cijelosti, a upućenom Jutarnjem listu zbog tamo objavljenih Čičkovih tvrdnji na njegov račun.

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2007.

Iz Hrvatskog lista prenosimo tekst Marija Dujmovića u kojem se podsjeća da je za vrijeme rata na prostoru Banjalučke biskupije ubijeno 420 Hrvata, a da za to baš nitko još nije odgovarao. Tome treba dodati da je gotovo 95% hrvatskog stanovništva protjerano, i da se do današnjeg dana vrlo malo ljudi vratilo. Štoviše, članak koji prenosimo ukazuje na to kako gotovo nema izgleda da se po pitanju povratka išta promijeni, što izgleda nikome ne smeta počevši od Republike Srpske, odnosno Bosne i Hercegovine, pa do Hrvatske i međunarodne zajednice. Kako to spojiti s načelom da ljudska prava jednako vrijede za sve nije nam baš jasno.

Detalji

Objavljeno: 18. travnja 2007.

Iz Hrvatskog lista prenosimo članak u kojem su opisni neki manje poznati aspekti slučaja Lora. Ovaj slučaj, slično kao i slučaj Glavaš danas, praćeni su od strane većine medija na način koji je stvorio klimu kako su optuženi sigurno krivi. Ne ulazeći u sudsku presudu koja je donesena, primjećujemo da je ovakav pritisak medija teško uklopiti u standarde demokratskog društva u koje se ti isti mediji naveliko zaklinju. Ovom prilikom zato prenosimo argumente i druge strane, kao i posebno zanimljivu sudsku kronologiju slučaja Lora.

Detalji

Objavljeno: 17. travnja 2007.

Hina javlja o optužbama na račun istarskog župana Jakovčića koje su na jučerašnjoj konferenciji za tisak u Puli iznijeli predsjednik Odbora za referendum Bruno Poropat i član Odbora Damir Radnić. Ukratko, oni optužuju Jakovčića i još neke pojedince u vrhu IDS-a da su prenamjenom zemljišta u Istri omogućili prodaju tog zemljišta banci Hypo Alpe Adria pod štetnim i sumnjivim okolnostima. Zlouporabe o kojima se ovdje govori dosežu vrtoglave brojke od nevjerojatnih 1,3 milijarde kuna. Rado bi znali što s tim u svezi čini državno odvjetništvo. Također, ako ga uopće bude, bit će zanimljivo čuti odgovor župana Jakovčića na ove optužbe. On je jučer, kao predsjednik Jadranske euroregije, na sjednici Izvršnog odbora Euroregije na Brijunima najavio za 11. lipnja otvaranje njezina ureda u Bruxellesu. Jadransku euroregiju, koja je osnovana je 30. lipnja prošle godine u Puli, čine "jadranske regije" Hrvatske, Italije, Slovenije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore i Albanije. Ako su optužbe na račun istarskog župana Jakovčića točne, nama se čini da bi Jadranska euroregija onda lako mogla biti tek krinka za specifičan oblik trgovine s priobalnim nekretninama u "regijonu". A gdje je kupce lakše naći nego u Bruxellesu? (mm)

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

Prenosimo komentar Davora Ivankovića iz Večernjeg lista s kojim se lako složiti u dijelu u kojem se zaključuje kako su SAD i Velika Britanija, kao ključni saveznici Haaškog suda, dobro znali što ona radi i ne radi. Činjenica je da je ona već prije najavila svoj odlazak u ljeto 2007., pa članak u New York Timesu i istup Sir Geoffreya Nicea više izgledaju kao pranje ruku od posla koji je zajednički odrađen s Carlom del Ponte. Ono s čim se puno teže složiti je dio komentara Davora Ivankovića u kojem se hrvatskim političarima, počevši od Stjepana Mesića, pripisuje doza naivnosti u pristupu Haaškom sudu. Nama se prije čini da se i s ove strane isto tako znalo jako dobro što se radi, i kako se na tome može politički profitirati.

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

Haaško tužiteljstvo danas je u potpunosti odbacilo tvrdnje da je imalo ikakve veze sa skrivanjem dokumenata o umiješanosti Beograda u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini od Međunarodnog suda pravde (ICJ) u procesu u kojem je Bosne i Hercegovina tužila Jugoslaviju za genocid. "To nije i ne može biti odgovornost ICTY-a ni njegova Tužiteljstva", stoji u izjavi Haaškog tužiteljstva, u kojoj se dodaje "kao što se može pročitati u njegovoj presudi, Međunarodni sud pravde odlučio je ne zatražiti dokumente o kojima je riječ". Istina je da dogovori Carle del Ponte i Beograda o prikrivanju umiješanosti Jugoslavije u ratove u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini pred javnošću ničim nisu obvezivali ICJ. Stoga se postupci ICJ-a nikako ne mogu opravdati postupcima ICTY-a, čime je skandal oko zaobilaženja podataka relevantnih za suđenje ratnim zločinima u radu oba ova suda koje  je osnovao UN tim veći.  Što se tiče ICTY-a, prvo su relevantni dokumenti tokom postupka protiv Slobodana Miloševića cenzurirani prema javnosti. Onda je cijeli postupak obustavljen njegovom smrću u Haaškom pritvoru, slično kao i u slučaju smrti Slavka Dokmanovića i Milana Babića u istom tom pritvoru. ICJ pak jednostavno nije htio imati uvid u te dokumente. U svakom slučaju, na oba suda nije došlo do donošenja presuda koje su za Jugoslaviju mogle imati teške međunarodnopravne posljedice. "How come?" - reklo bi se na engleskom.

Detalji

Objavljeno: 16. travnja 2007.

Iz Hrvatskog slova prenosimo članak koji obrađuje temu raspodjele vlasništva nad zemljom u raznim zemljama. Mi posebno izdvajamo dio koji se odnosi na važno pitanje prodaje nekretnina strancima: "Mnogima je poznato da države članice EU-a zakonskim odredbama štite svoje vlasništvo, osobito zemlju (ili zemljište). Želim da čitatelji shvate pravu bit problema i koje posljedice mogu proizaći ako država ili građani kao vlasnici zemljišta budu prodavali zemlju strancima nekontrolirano, bez ikakvog ograničenja. Naime, zbog ulaska u EU, Hrvatska će morati "potpuno otvoriti tržište nekretnina za strance." Dubravko Ranilović, predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama i suvlasnik agencije Kastel-Zagreb d.o.o. u razgovoru za Poslovni dnevnik (9. veljače 2006.) naglasio je između ostalog slijedeće: ,,U pregovaračkom timu imamo ljude koji su u stanju ponuditi kvalitetna rješenja za Hrvatsku. Trebaju postići što duži period odgode mogućnosti kupnje poljoprivrednog i šumskog zemljišta i posebno zaštititi nacionalne parkove, kulturna dobra i stare gradske jezgre.".