Ankica Luetić, odvjetnica Emilija Bungura koji je u slučaju Lora osuđen na šest godina i trenutno nedostupan hrvatskim vlastima, ovih je dana, nezadovoljna pravorijekom Vrhovnoga suda, podnijela prijedlog za podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti i ustavnu tužbu. Podsjetimo, Emilio Bungur jedan je od osmorice zatvorskih čuvara splitskoga vojno- istražnoga zatvora Lora, koji su u nizu sudskih sporova vođenih protiv njih najprije oslobođeni pa zatim osuđeni na zatvorske kazne od šest do osam godina. Obrazloženje takve presude je da su zatvorski čuvari fizički maltretirali i na kraju usmrtili dvojicu civila srpske nacionalnosti Nenada Kneževića i Gojka Bulovića, odnosno osuđeni za kazneno djelo ratnoga zločina protiv civilnoga stanovništva. Hrvatski suci kao da se natječu koji će osuditi više Hrvata za ratni zločin- ogorčeno nam je kazala odvjetnica Luetić, dodajući kako je razlog podizanju ustavne tužbe to što smatra da su aktualnom presudom Emiliju Bunguru i ostalim osuđenicima povrijeđena ustavna prava i pravo na pravično sudovanje po kojemu nitko ne može biti osuđen zbog kaznenoga djela koje nije propisano zakonom ili međunarodnim pravom. U ustavnoj tužbi odvjetnički tim predlaže ukidanje presude Vrhovnoga suda jer, kako tvrdi odvjetnica Luetić, možda je Emilio Bungur počinio neko drugo kazneno djelo na štetu oštećenika, ali takvo njegovo ponašanje ne može se nikako okarakterizirati kao kazneno djelo ratnoga zločina. Prema njezinim riječima, Bungur nije ostvario zakonom propisana obilježja toga kaznenoga djela jer oštećeni nisu bile osobe koje uživaju zaštitu po IV. Ženevskoj konvenciji i po I. Protokolu koji je dopuna te Konvencije.
U nizu propusta Vrhovnoga suda treba napomenuti da Sud iznosi "zbunjujuće" i objektivno netočne teze kao što su teze da su oštećeni bili oni koji su uhićeni upravo zbog ratnoga sukoba, zato što se sumnjalo da su sudjelovali u oružanoj pobuni protiv Hrvatske, ali su pušteni jer za to nije bilo dokaza.
"Zbunjujuće" je to što, ukoliko su oštećeni činili nešto što bi bilo štetno za sigurnost hrvatske države, oni ne uživaju povlastice Ženevske konvencije pa prema tomu otpada i primjena ovoga međunarodnoga propisa. Netočno je da Vrhovni sud "zaboravlja" da su ti oštećeni obuhvaćeni Zakonom o oprostu i abolirani pa je protiv njih obustavljen kazneni postupak, a ne zato "što o tomu očigledno nije bilo nikakvih dokaza" - kaže Ankica Luetić.
|
Kronologija slučaja Lora: skandali od Mladena Bajića do Vrhovnoga suda
Na osnovu novinskih i internetskih tekstova u rujnu 2001. počinju spektakularna uhićenja osmorice bivših Vojnih policajaca u Splitu. Započinje istraga koja se odugovlači da bi je tadašnji splitski državni odvjetnik Mladen Bajić prekinuo i odustao od svjedoka koje je sam predložio. 25. ožujka 2002. Bajić ipak podiže optužnicu za ratni zločin protive osmorice, a u zadnji trenutak prije zakonskoga isteka pritvora Mladen Bajić postaje glavni državni odvjetnik. Vrhunac cinizma od strane tužitelja u slučaju Lora terećenje je osam vojnih policajaca "da su bez ikakve pravne osnove držali veći broj zatočenih civilnih osoba, uglavnom srpske nacionalnosti zbog sumnje da su navodno sudjelovali u neprijateljskim djelovanjima protiv RH", da bi se nakon podignute optužnice otkrio spis iz Vojnoga suda iz 1992. godine iz kojega se vidi da je Mladen Bajić kao vojni tužitelj progonio i potpisao zahtjev za uhićenjem, a potom i optužnicu za terorizam protiv istih osoba za koje 2002. godine tereti osam vojnih policajaca, ali sada su osobe iz statusa terorista prešle u status civila. U studenome 2002. donesena je oslobađajuća presuda. 25. ožujka 2004. Vrhovni sud razmatra žalbu tužitelja i potvrđuje oslobađajuću presudu, ali nakon pet mjesecu ukida se prvostupanjska presuda i predmet se vraća na Županijski sud u Splitu, a tužitelj traži ponovni pritvor. Izvanraspravno vijeće Županijskog suda u Splitu obrazlaže da nema osnove za pritvor, ali Vrhovni sud nakon žalbe županijskoga državnog odvjetnika donosi odluku o pritvoru 2004. Nakon godinu dana počinje novo suđenje koje završava s presudama osuđenika od šest do osam godina zatvora. Poziv za sjednicu Vrhovnoga suda za 6. veljače ove godine potpisuje Milan Gudelj kao predsjednik Vijeća, a zajedno s njim za predmet su bili zaduženi Ante Potrebica i Hajrija Novoselac. Na dan sjednice Gudelj i Potrebica su se razboljeli, a na njihovo mjesto postavljaju se četiri nova suca koja do tada uopće nisu radili na predmetu i koji podižu ruke potvrđujući presudu koju je potpisala nova predsjednica vijeća Vesna Vrbetić. |
Nju najviše muči što je Bungur osuđen prema Konvenciji i Protokolu koji predviđa dvije strane u sukobu pa prema tomu ispada da je domicilna vojska vršila ratni zločin nad domicilnim stanovništvom što stvari dovodi do apsurda. Gotovo je nevjerojatno, kaže ona, kako od samog početka ovoga postupka svi sudovi "bježe" od temeljnoga pravnoga pitanja u ovome kaznenom postupku. A to je, kako kaže, nužna spoznaja o tomu da Bungur čini nešto što je zabranjeno po međunarodnim propisima te da je nužna spoznaja o tomu da to čini prema osobi koja je zaštićena s općeprihvaćenim međunarodnim standardima koja štite žrtve rata. Prema tome, tvrdi Luetić, kod Bungura nikako nije mogla postojati svijest da se radi o civilima koji su stjecajem okolnosti došli pod vlast Hrvatske vojske jer oni nisu bili civili druge zaraćene strane, već su bili hrvatski građani koji su cijelo vrijeme od izbijanja Domovinskog rata bili teritorijalno i politički "pod vlašću" Republike Hrvatske. Dalje, odvjetnica tvrdi, da ni prvostupanjski ni drugostupanjski sud nisu na argumentirani način utvrdili da je Bungur imao svijest o tomu da čini nešto što je zabranjeno međunarodnim propisima i da to čini prema osobama koje su zaštićene međunarodnim propisima.
|
Emilio Bungur u emisiji Istraga
Emilio Bungur, koji je trenutno u bijegu i za kojim je raspisana MUP-ova tjeralica, u nedavnom ekskluzivnom razgovoru za emisiju Istraga, ističe kako je spreman predati se ako mu se omogući pravično suđenje bez pritvora jer smatra da se iz pritvora ne može adekvatno obraniti. Poriče da je učinio kazneno djelo ratnoga zločina protiv civila te naglašava da je nakon njegove stražarske smjene u Lori, u sudskom postupku dokazano da je Gojko Bulović bio živ i zdrav u svojoj ćeliji, dok za Nenada Kneževića zna samo da je pokušao pobjeći iz zatvorskoga kruga i da su ga zatvorski čuvari u tome pokušali spriječiti te da je umro u bolnici petnaest dana nakon pokušaja bijega. Svjedoci nisu iz svojih ćelija mogli vidjeti bijeg jer oni to dvorište iz svojih ćelija ne mogu vidjeti. Oni lažu i što više godina prolazi, oni sve više znaju i bolje se sjećaju?! A koliko je vjerodostojno njihovo svjedočenje dokazuje i to što su prilikom ispitivanja griješili u prepoznavanju, pa su tako prepoznavali članove vijeća i pravosudne policajce kao optužene, mijenjaju iskaze po nekoliko puta tijekom svjedočenja i govorili drukčije od onoga što su izjavili pred sudom u Beogradu -kazao je Bungur za Istragu. |
Nesporno je da su oštećeni u VIC Lora dovedeni kao osobe protiv kojih je bilo doneseno rješenje o provođenju istrage zbog kaznenoga djela sudjelovanja u oružanoj pobuni, ali oni nisu bili civili druge zaraćene strane već hrvatski građani koji su cijelo vrijeme od izbijanja Domovinskoga rata bili u Splitu odnosno Hrvatskoj. Prema tome, odvjetnici su uvjereni kako bi hrvatsko pravosuđe trebalo biti prvo koje će poštivati u Saboru usvojenu Deklaraciju o Domovinskom ratu u kojoj jasno piše tko je napao Hrvatsku, a ne manipulirati s činjenicama tako da se nekome udovolje i omoguće teze o građanskom ratu koji se dogodio u Hrvatskoj kako to uporno žele dokazati neki inozemni politički krugovi.
Čak, ako se i prihvati teza da su oštećeni u slučaju Lora bili civili, nikako se ne može prihvatiti teza da se radi o civilima druge zaraćene strane jer Srbi u Hrvatskoj nisu bili u ratu s Hrvatskom - tvrdi Luetić. Zbog niza apsurdnih tumačenja u ovome sudskom postupku odvjetnički tim Emilija Bungura predložio je Državnom odvjetništvu podizanje zahtjeva za zaštitu zakonitosti protiv presude Vrhovnog suda i presude Županijskog suda u Splitu jer smatraju da je tim presudama povrijeđen Kazneni zakon na Bungurovu štetu. Ne ulazeći u analizu konačne sudske presude u slučaju Lora, ali uzimajući u obzire drastično različite presude za jedno te isto kazneno djelo i pozivanja na međunarodne zakonske akte, kao i niza apsurdnosti u njihovom tumačenju, slučaj Lora svakako ukazuje na stanje hrvatskoga pravosuđa, na razinu neovisnosti hrvatskoga sudstva u odnosu na aktualnu hrvatsku politiku, ali i hrvatsku poziciju u međunarodnoj zajednici.
Romana Galović
Hrvatski list
{mxc}
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
