Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_pican.jpg

Pićan – "Krasna zemljo, Istra milo“

Lip 02, 2009
Prva katedrala posvećena Blaženoj Djevici Mariji na današnjem teritoriju Republike Hrvatske bila je u Pićnu, Pićanskoj biskupiji koju je utemeljio Sv. Nicefor, davne 524. godine. Bila je to peta biskupija u kršćanskom svijetu uopće. Titulu današnjega naslovnog biskupa Pićanske biskupije nosi pomoćni zagrebački biskup…
0_cigoc

Čigoć – selo s najmanje dimnjaka, a najviše roda u Hrvatskoj

Kol 23, 2008
U središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)
1_Tribina-branitelja-21.2.2011._7

Još jedna upečatljiva tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća

Velj 21, 2011
Kao što smo bili najavili, večeras je Hrvatsko kulturno vijeće organiziralo tribinu pod nazivom «Hrvatski odgovor na srbijanske popise». Tribina je održana u prepunoj dvorani na Kaptolu 27, a ovdje donosimo nekoliko slika sa skupa, s tim da ćemo kako se to već uobičajilo na našem Portalu podrobniji izvještaj, kao i…
0L

Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije (2/4)

Tra 05, 2013
Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje…
Žminj – Krasna zemljo, Istro mila

Žminj – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/2)

Svi 15, 2009
U Žminju i Žminjštini bila je najveća poznata starohrvatska zajednica u Istri. Biser žminjske i istarske, time i hrvatske kulturne baštine su dvije impresivne galerije: srednjovjekovne slikovnice, risane manirom stripa XX stoljeća, na zidovima i svodovima kapelica Svetog Antuna opata (1381.) i Svetog Trojstva (1471.).…
visovac_0

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (1/2)

Ruj 22, 2008
Između Skradinskog buka i Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka nalazi se Visovačko jezero i otok Visovac, kojeg s ruba miljevačke visoravni motri posljednji kralj hrvatske krvi Petar Svačić. I dok se Visovac i Franjevački samostan Gospe od Milosti spominje u manjeviše svim turističkim vodičima kroz Dalmaciju, o…
NM Roscic - Isus u zidovstvu

Isus Krist u židovstvu

Pro 18, 2012
Nova poučna knjiga fra. N.M. Roščića "Isus Krist u židovstvu" je poduži ogled o židovskome stavu prema Isusu Kristu i kršćanstvu od Isusova javnoga djelovanja do danas. Tijekom dva tisućljeća taj se stav baši nije promijenio. U sadašnjemu vremenu i procesima postmoderne to se itekako susreće u raznim trendovima koji…
Grb SHS 1918

Intelektualne prostitutke – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Pro 02, 2014
Hrvatski grb je u procesu izumiranja. Stoka sitnog zuba (ovce i koze) nemilice ga brsti jer on u Hrvatskoj više nije zaštićena autohtona svojta. Tako te sitne, ali otporne domaće životinje postaju zatornice hrvatske državnosti. Obzirom da ova pasmina životinja predstavlja savjest Hrvatske njihova se hranidba, tov i…
0-kalnik.jpg

Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (1/2)

Ožu 12, 2009
Područje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj…
Akademija - Franjo Tuđman - Zagreb 2011.

Obilježena 12. obljetnica smrti predsjednika Franje Tuđmana

Pro 10, 2011
Svečanom akademijom na kojoj je predstavljen zbornik radova "Pamćenje i suvremenost", jučer je u Hrvatskom institutu za povijest u Zagrebu obilježena 12. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. Svečanoj akademiji nazočili su i članovi obitelji Tuđman, a o prvom hrvatskom predsjedniku Franji…
Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Biskup mons. dr. Mile Bogović i hrvatska Udbina

Srp 23, 2020
Bliži nam se 81. rođendan (7. kolovoza) čovjeka koji je već sada, za života, postao pozitivna povijesna ličnost hrvatskoga naroda, skromnog čovjeka s kojim započinje i završava projekt izgradnje Nacionalnog svetišta Crkva hrvatskih mučenika na Udbini (kratica CHM) i čovjeka koji je to Svetište 11. rujna 2010.…
39-Gorica Livno FMGG

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (1/2)

Ruj 29, 2008
Livanjsko polje pruža se uzduž podnožja planine Dinare u zapadnoj Bosni i Hercegovini. Na jugoistočnom rubu polja, kod grada Livna, pronađen je najstariji starohrvatski spomenik u BiH koji potječe iz 9. stoljeća, svojstven za starohrvatske sakralne građevine s područja Nina, Knina i srednje Dalmacije. Izložen je u…

Reportaže u kronološkom redu

Zagreb – Ilica (2/2) - Donja Ilica

"Ilica kao glavna kucavica Harmice privažala je život iz zapadnih sela zagrebačke okoline, prilazilo je cielo Zagorje, Medjimurje i Štajer." (1892.)

U Ilici je rođen Vatroslav Lisinski, u njoj su bili prva Hrvatska tvornica baterija i prvi Zagrebački aerodrom. Kroz Ilicu se odlazilo, preko potoka Črnomerec i potoka Vrapčak u Stenjevcu, u "Hrvatsku Akademiju" kako A.G. Matoš naziva "Zemaljsku umobolnicu za opseg Kraljevine Hrvatske i Slavonije" izgrađenu na dalekoj periferiji grada 1879. godine.

Zagreb, Ilica

2011.

1863. – Ilica je rasvijetljena plinskim svjetiljkama, a 1907. "5. studenoga oko 18 sati, su se jedna za drugom palile električne plamenke od Frankopanske preko Ilice, Trga bana Jelačića do Praške i Zrinjevca."

1891. – postavljen je spomenik Andriji Kačiću-Miošiću

36-1928-Ilica

1928.

Na temeljima ove kuće je do 1810. bila omanja kuća grofa Pejačevića koju je u proljeće te godine kupio Andrija Fuchs „koji se rodio u blizini Novog Mjesta u Kranjskoj i preselio u Zagreb i ovdje uredio trgovinu konjima i tovljenim, rogatim blagom, koje je smjestio u golemo dvorište.

U toj se kući rodio Andriji sin Ignac, kojega su zvali "Naci", koji se kao pravnik i filozof na njemačkim dokumentima podpisivao kao Ignatz Fuchs, dok se je pohrvatio u "Vatroslav Lisinski", pod kojim je imenom mukotrpno živio i jadan život svršio."

Ilica

2011.

 Spomen ploča na pročelju iznad haustora (veže):

"Ovdje je stajala kuća u kojoj se rodio hrvatski glazbotvorac Vatroslav Lisinski (8. VII 1819 – 31. V 1854) Ovu spomen ploču postavilo mu je o 100 godišnjici rodjenja hrv. pjevačko društvo "Kolo". U Zagrebu 1919."

 Ali danas u Zagrebu je Vatroslav Lisinski jugoslavenski kompozitor!

47-Ilica

 1895.        "Kavana Bauer" na uglu Ilice i Frankopanske ulice

Ilica Frankopanska ulica

2011.

49-Ilica

Unutrašnjost "Kavane Bauer" s oslikanim zidovima i biljarskim stolovima (sve ondašnje zagrebačke kavane imaju barem jedan biljarski stol).

1893. Ilica - povijest - stare slike

1893.

Prije gotovo 200 godina na uglu Ilice i Frankopanske ulice, u nekada posljednjoj zidanoj prizemnici na južnoj strani Gornje Ilice, otvorena je mesnica. Prvi vlasnik bio je kobasičar Zellner, poslije njega Angerer, kojega je naslijedio Neidhart, a ovoga Rabus (moja majka još i danas govori "da su kod Rabusa bile najbolje hrenovke i jegervuršt u Zagrebu").

Mesnica Rabus je i poslije 1945. godine nastavila s radom, prvo kao "Sljeme", zatim "Gavrilović", a tek nedavno je u njoj uređena prodavaonica "Konzum".

51-Ilica

2011.

1908-Ilica, oporba

1908.

Oporba ni u ono vrijeme nije lako mogla do Markova trga: žandari na uglu Ilice i Frankopanske. Politički burna 1908. počela je velikim prosvjedom povodom dolaska baruna Raucha u Zagreb.

53-Ilica

Ispred "Hotela Royal"

54-Ilica

2011.

55-1938-Ilica

1938.

Na mjestu zgrade „Matice hrvatskih obrtnika" nalazila se „Prva Hrvatska tvornica za elektroindustriju" (od 1907.) u kojoj su Ivan Paspa i njegovi sinovi proizvodili plosnate baterije od 4,5 volta (početak tvornice baterija „Croatia") s nalijepljenom slikom Šestinčanke u narodnoj nošnji.

Paspa je već 1896. imao u Dugoj ulici (danas Radićevoj) prvu elektro-radionicu u Zagrebu.

Prva zagrebačka Munjara (električna centrala) proradila je 1907. godine.

Ilica, Matica, obrtnici

2011.

Matica hrvatskih obrtnika (Ilica 49) – "Ovaj dom podigoše svjesni i složni hrvatski obrtnici sebi na čast (i) svome narodu na slavu godine 1938., a sve radove izvedoše vrijedni hrvatski poduzetnici i obrtnici."

"Godine 1368. bilo je na Griču (Gornji grad, op.a.) 87 raznih majstora medju svima 41 postolar, 11 kovača, toliko mesara i 8 ribara, koji sviedoče, da se mnogo mesa trošilo odnosno dobro živjelo."

Malokoji prolaznik uoči na "Matici" prelijepe balkonske reljefe izvedene u obliku simbola različitih obrta, među kojima su i oni kojih danas više nema.

Matica hrvatskih obrtnika

Od negdašnjih dućana zagrebačkih obrtnika u predvorju "Matice" opstali su do danas kišobranar Cerovečki (utemeljen 1938.), fotograf Mjeda/Rex (utemeljen 1938.) i krznar Dvoravić (utemeljen 1938.).

"Kako u staro doba ne bijaše u Zagrebu tvornica, izradjivali su majstori robu svojom rukom sami ili uz jednoga ili dva pomoćnika. Bilo je za onda majstora, kojih danas više nema, jer su ih iztisnule tvornice ili vrieme.

Za stručnu poduku u obrtih ustrojena je g. 1882. Obrtna škola u Zagrebu. U prviji razdjel primaju se naučnici koji su navršili 12, a nisu prekoračili 15. godinu, i koji su dobrim uspjehom svršili bar nižu pučku školu. Obuka je teoretična i praktična i traje 4 godine, a naučnici koji nauku dobrim uspjehom svrše, dobivaju svjedočbu za obrtne pomočnike (djetiće, kalfe)." (1891.)

59-Ilica

I u dvije kuće do "Matice" (Ilica 51 i 53) nalazimo tri obrtničke radionice koje još uvijek odolijevaju naletu globalizacije: staklarnica obitelji Marković (utemeljena 1919.), brusionica noževa i škara Strašek (utemeljena 1940.) i šuster/postolar Bočak (utemeljena 1933.) kod kojeg se i danas mogu kupiti najbolje ručno izrađene muške cipele u Zagrebu (dućan se nalazi u haustoru/veži ispod balkona na gornjoj fotografiji).

61-1938-Ilica

1938.

62-Ilica

2011.

1898-Ilički trg, Zagreb, Croatia

1898.    Ilički plac (današnji Britanski trg)

64-1909-Ilica

1911.

1908. - postavljena tramvajska čekaonica s javnim zahodom

1909. - Ilički trg promijenio ime u Trg Ladislava grofa Pejačevića, a 1946. u Britanski trg ("Amerika i Engleska bit će zemlja proleterska") 

65-1929-Ilica

1928.

1928. - preuređen južni rub trga: novi javni zahod, tramvajska čekaonica s trafikom i telefonskom govornicom, te ura na stupu. Izgrađena je kuća braće Gross u kojoj se danas na uglu Ilice i trga nalazi prodavaonica "Konzum".

Ilica, Zagreb, Croatia

2011.

67-1898-Ilica

 1898.   (crkvica Sv. Roka na brijegu iznad trga)

 

1860 - 1886. je na površini trga bila tvornica parketa s parnom pilom i tvornička bravarska radionica.

1888. - trg je pošljunčan i posađen je drvored.

1891. - otvorena tržnica, ali u početku samo za pernatu živinu.

1892. – nadsvođen je potok Kraljevec (spominje se prvi put 1328. godine) na središnjem dijelu trga.

Ilica 1905. godine

1905.

69-Ilica

2011.

Sveti Rok, Zagreb

 2011.     Crkvica sv. Roka na Rokovom perivoju

"Penezna gorica" ili "Gradečka gmajna", srednjovjekovni naziv brijega iznad današnje Ilice i Britanskog trga, na kojem se nekada nalazio izvor potoka Ilica, a danas Rokov perivoj. Na brijegu je 1655. podignuta kapelica Sv. Roka, zaštitnika od kuge.

Oko nje se raširilo katoličko groblje, a od 1811. tu su doseljeni Židovi uredili i prvo izraelitsko groblje u Zagrebu.

Na Rokovom groblju pokopan je i Vatroslav Lisinski (+1854.). Groblje je napušteno nakon otvaranja središnjeg gradskog groblja na Mirogoju, 6. studenoga 1876.

72-1908-Ilica

1908.

73-Ilica

2011.

74-Ilica

1907.

75-Ilica

2011.

76-1899-Ilica

1899.

Domobranska vojarna izgrađena je 1899., a 1930. velika eksplozija streljiva u krugu vojarne teško je oštetila i crkvu na Sv. Duhu.

Hrvatsko katolicko sveuciliste, Zagreb

2011.      "Sveučilišni kampus Hrvatskoga katoličkog sveučilišta"

78-1910-Ilica

1910.

1905. – početak gradnje Topničke vojarne u Črnomercu;

1909. – Ilica dosegla do Črnomerca, zapadne granice grada;

1910. - produžena je tramvajska pruga od Vodovodne do Črnomerca; Mitnica kod Topničke vojarne će sljedećih godina biti premještena stotinjak metara zapadno na potok Črnomerec.

Ilica

2011.

80-Ilica

1928.

Tramvaj - Ilica

1928.

Tramvaji još voze s vratima prilagođenim i za lijevu vožnju (Odluka o vožnji desnom stranom stupila je na snagu 1. siječnja 1926.)

82-1929 Ilica

 1936.     Mitnica na potoku Črnomerec

Ilica

2011.

84-Ilica

2011.   Potok Črnomerec

"Kad je prilikom elektrifikacije 1910. godine, tramvajska pruga produžena do Črnomerca, tamo je, kod mitnice ili "malte", Ilica završavala, a preko črnomeračkoga potoka bila je Kustošija."(B.Špoljarić, Stari Zagreb od vugla do vugla, Zagreb 2008.)

Ljubomir Škrinjar

Čet, 23-09-2021, 20:04:03

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.