Detalji

Objavljeno: 23. svibnja 2007.

U nedjelju 13. svibnja 2007. Ružica Klaričić Jakimovski, član Hrvatskog kulturnog vijeća, predstavila je kod prof. Dujmovića u Samoboru svoju izložbu ogledala i fotografija "Alisa u zemlji čudesa". Ova izložba u proširenom postavu moći će se razgledati i u Zagrebu, od 2. do 19. lipnja 2007. u galeriji "Mirko Virijus", Tkalčićeva 14. Svečano otvaranje održat će se 2. lipnja u 20.00 sati. Ovom prilikom donosimo reportažu s otvaranja izložbe u Samoboru, tekstove koje su za izložbu napisali Hrvoje Hitrec i prof. Josip Dujmović, a priložen je i kratki životopis autorice.

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2011.

Lobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz starohrvatski pleter, inače vrlo česta pleterna ornamentika u Dalmaciji, nedavno je otkriven i kontinuitet gradnje šest crkava, od antičkog poganskog hrama (III st.), starokršćanske bazilike s krstionicom (V st.), starohrvatske drvene crkve (VIII - IX st.), predromaničke (s kraja IX st.), kasnoromaničke (XIII st.), na čijim je temeljima sagrađena i današnja gotička crkva (XIV st.), barokizirana u XVII stoljeću.   Svetište Majke Božje Gorske u Loboru ujedno je i najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj. I sve to na jednome mjestu, na omanjoj zaravni na vrhu brijega/gradini nazvanom Gora. Jedino hrvatskom arheologu Krešimiru Filipecu, docentu na Odsjeku za arheologiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i voditelju arheoloških istraživanja u Loboru, možemo zahvaliti na otkrićima koja su obogatila hrvatsku i svjetsku povijest. Također zahvaljujemo za četiri fotografije koje je na zamolbu ustupio portalu HKV-a.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 12. svibnja 2007.

Danas, 12. svibnja 2007. godine, održan je prosvjedni skup stranke Jedino Hrvatska - pokret za Hrvatsku pod nazivom "Ne ćemo u treću Jugoslaviju", s kojeg donosimo reportažu. Ovaj skup, čiju su najavu gotovo svi mediji izbjegli objaviti, održan je na središnjem zagrebačkom trgu, odnosno Trgu bana Jelačića, i okupio je nekoliko stotina građana. Na skupu je pročitan dio telegrama potpore, što uključuje i onaj Hrvatskog kulturnog vijeća. Govore su održali akademik Josip Pečarić, Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini, Ivan Valek, predsjednik Glavnog odbora stranke Hrvatsko zvono, dok je predsjednik stranke Jedino Hrvatska Milovan Šibl pročitao skraćeni tekst Zahtjeva Ustavnom sudu RH da ispita zakonitost političkog rada hrvatske izvršne vlasti.

Detalji

Objavljeno: 09. svibnja 2007.

U utorak, 8. svibnja 2007., u prostorijama "Hrvatskoga slova" i "Hrvatske kulturne zaklade" svečano je otvorena izložba Branimira Čilića "Hrvatski Križni put". Donosimo slike s vrlo uspjelog i zanimljivog otvaranja u kojem su vjerujemo svi prisutni iskreno  uživali. Osim slika na kojima se vidi dio postava izložbe, donosimo kratki životopis Branimira Čilića, te uvodni govor koji je održao Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini. U sklopu otvaranja izložbe prikazan je i film o radu Branimira Čilića "Pod ovim znakom češ pobijediti". Ovaj film, koji je nastao u produkciji HRT-a, sam po sebi ima visoku umjetničku vrijednost, a snimljen je 2003. godine prigodom dolaska pape Ivana Pavla II u Dubrovnik. Izložba Branimira Čilića će trajati do 4. lipnja. Karta Zagreba s točno označenim mjestom održavanja izložbe može se naći ovdje.

Detalji

Objavljeno: 09. travnja 2011.

Hrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.(Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 03. svibnja 2007.

U Hrvatskom glazbenom zavodu u Zagrebu vrlo uspješno je izveden program "Postaja Križnog puta Zagreb" u organizaciji zagrebačkih gospođa iz društva Krug prijatelja, koje skrbi da se tragične uspomene hrvatskog naroda ne zaborave. Dvorana Glazbenog zavoda je bila puna i u dvosatnom programu nazočni su pozorno pratili program koji su izveli HKUD "Prigorec" iz Markuševca i vokalna grupa "Žuna" Bedekovčina. Program je podsjetio na teška stradanja hrvatskog naroda poslije tzv. "oslobođenja" tijekom 1945. Cijeli događaj izvrsno je vodio poznati dramski umjetnik Joško Ševo, interpretirajući prigodne tekstove. Impresivna su bila autentična svjedočanstva stradalnika i uznika tog vremena. O represivnom i krvavom komunističkom režimu govorili su gđa Kaja Pereković i gosp. Stjepan Brajdić kao tadašnji osuđenici na smrt. Također vrlo je interesantno bilo i svjedočenje profesorice Cike Mikolčić, koja se volonterski bavi istraživačkim radom arhivske građe tog vremena. Nažalost, već uobičajeno, mediji su u potpunosti ignorirali ovaj događaj.

Detalji

Objavljeno: 23. srpnja 2010.

Jesmo li uopće svjesni u kakvoj zemlji božanske ljepote, predivne prirode i klime živimo? Jesmo li svjesni tradicije i baštine koju nasljeđujemo svojim rođenjem u Hrvatskoj? Jesmo li uopće svjesni kako imamo obvezu čuvati za buduće naraštaje sve što nam je Bog dao na uživanje? To su pitanja koja naviru kada brodom iz dubrovačke luke Gruž plovimo prema Elafitskim otocima. Elafitsko otočje čini sedam otoka: Daksa, Koločep, Sv. Andrija, Lopud, Rudo, Šipan i Jakljan. U prošlosti su svi bili nastanjeni, a danas samo četiri, od kojih su Koločep, Lopud i Šipan iznimne turističke atrakcije. Oni su i u prošlosti imali posebnu važnost za Dubrovačku Republiku, jer su ondje bili izgrađeni ljetnikovci, samostani i dvorovi najbogatije dubrovačke vlastele.(D.Borovčak)

Detalji

Objavljeno: 07. travnja 2007.

Donosimo reportažu prof. dr. Miroslava Tuđmana o njegovom posjetu Izraelu u kojoj su iz prve ruke prenesena shvaćanja izraelskih dužnosnika prema pitanjima nacionalne sigurnosti njihove države. Imajući na umu kako pitanje nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj, nažalost, i danas nakon 15 godina samostalnosti još uvijek nije našlo pravi odgovor, izraelska iskustva čine se posebno vrijednima. Reportaža prof. dr. Miroslava Tuđmana zorno pokazuje kako se država koja se po broju stanovnika može približno poistovjetiti s Hrvatskom u stanju jasno odrediti prema svojim interesima, i opstati u okruženju koje joj sve prije nego naklonjeno.

Detalji

Objavljeno: 06. travnja 2007.

Vidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.

Detalji

Objavljeno: 05. travnja 2007.

Noć pred Uskrs 1947. godine došle su u kuću nepoznate osobe u kožnatim kaputima i odvele Stjepana Dujha u Repovu šumu kod Štrigove u Međimurju... Reportažu s komemoracije obilježavanja 60-te obljetnice stradanja civila koje su pripadnici UDBE zvjerski mučili i ubili potkraj ožujka 1947. godine u Repovoj šumi, poslao nam je gospodin Franjo Talan, a fotografije Dragutina Šafarića iz Velenja (Slovenija).

Detalji

Objavljeno: 19. kolovoza 2016.

Vikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i "ispovijest vjere" IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada, zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz cijele Europe, do kojega se dolazi autocestom Zagreb - Goričani za manje od sat vremena.( Lj.Škrinjar)

Detalji

Objavljeno: 18. ožujka 2007.

...Godine 1990. g. Ljubica Štefan bila je prvi puta u Izraelu. U Memorijalnom centru vidjela je prostor koji je namijenjen pravednicima među narodima. Zapitala se, kako da tu uopće nema prostora koji pripada njezinom hrvatskom narodu. Prisjetila se pomaganja Židovima u Karlovcu i humanosti svog pokojnog strica Luje. Zato odmah po dolasku u Zagreb 1992.g., piše židovskim organizacijama o tome kako su njezin stric i ona pomagali Židovima u Drugom svjetskom ratu... Branila je i dokazivala istinu o kardinalu Stepincu, ukazujući kako je zagrebački nadbiskup u vrijeme Drugog svjetskog rata izravno pomagao i doprinio spašavanju većeg broja Židova od nacista...

Detalji

Objavljeno: 14. ožujka 2007.

Lipik je znamenito mjesto, još iz rimskog razdoblja, poznato po ljekovitim izvorima. Kao lječilište postoji dvjestotinjak godina, s neponovljivim okupljalištem Kursalonom i natkrivenim šetalištem Wandelbahnom, s bazenima, hotelima, vilama, fontanama i nadaleko poznatim parkom u bečkogom stilu. Više od stotinu godina Lipik je bio pojam ljepote, opuštanja, odmora i liječenja. Zahvaljujući pogodnom prometnom položaju, prelijepoj prirodi, atraktivnoj arhitekturi starih objekata, ljekovitoj vodi, ponudi medicinskih usluga, rekreacije, sporta i zabave u prirodnom okružju te mogućnosti šetnje, lova i ribolova, cijeli je kraj kao stvoren za razvoj turizma i opuštanje. To je bio Lipik, prije nego što je žestoko napadnut u jesen 1991. godine.

Detalji

Objavljeno: 02. ožujka 2007.

S pjesmom Kroacijo iz duše te ljubim, u izvedbi klape Nostalgija, i stihovima iz pjesme Antuna Gustava Matoša:

"U katedralu jedne teške noći,
Uđoh tiho i priđoh do oltara.
Sa zvonika ječahu zvona stara,
Htio sam duši molitvom pomoći.
Kad tamo pri tamnom visokom odru,
Jedna žena gledaše u daljinu,
Tri su boje ovile haljinu,
prepoznah Crvenu, bijelu i modru.
I reče mi tiho: "Moli se sinko
Nad nama pletu neke čudne niti,
Hrvat je opet tako teško biti…"

Sinoć je u dubko punoj dvorani (850 sjedećih mjesta) zagrebačkoga hotela Sheraton predstavljena treća knjiga autora Davora Domazeta-Loše: Klonovi nastupaju.

Detalji

Objavljeno: 23. veljače 2007.

Na štetu Hrvatske godinama ostaju otvorena pitanja sa susjedima. Na Sv. Geri nalazi se slovenska vojska, u Međimurju granica nije definirana, Savudrijsku valu Slovenija svojata u cijelosti i proglašava svoje gospodarsko pravo na hrvatsko more sve do 45° geografske širine, na lijevoj obali Dunava 11,5 tisuća hektara hrvatske zemlje nalazi se pod srpskom okupacijom, a sporna je i morska granica kod Prevlake. Iznimka je kopneni dio Prevlake koji je 15. prosinca 2002. ipak vraćen ponovno pod hrvatsku upravu.

Detalji

Objavljeno: 04. veljače 2007.

Da je Hrvatska krasna zemlja kaže nam i naša himna. Mala reportaža u slikama trebala bi dočarati što Zagrepčani imaju na raspolaganju na nešto više od pola sata vožnje autom od centra grada: skijalište za koje malo tko zna ili bi mislio da radi pri proljetnoj atmosferi koja vlada gradom.