Uz izložbu „U početku bijaše Kraljevstvo“
(16. listopada 2025. – 15. veljače 2026.)

Uidealnim uvjetima idealne države, izložbu „U početku bijaše Kraljevstvo“ oglašavali bi svakodnevno vodeće institucije i mediji, pozivajući sve zainteresirane do 15. veljače 2026. u Galeriju Klovićevi dvori na zagrebačkom Gornjem gradu. Uz obilježavanje 1100. obljetnice Hrvatskoga Kraljevstva, kalendarska će godina 2025. ostati za nama, no ne i mogućnost razgledavanja jedinstvene izložbe. Ona je na Portalu HKV-a od listopadskoga otvorenja predstavljena razgovorom s autorom izložbe Dinom Milinovićem (v. ovdje) i reportažom kolege Marka Curaća (v. ovdje).

Ovom prigodom donosimo Vam reprodukcije dvadeset reprezentativnih artefakata koji vrsno sažimaju hrvatsku povijest od druge polovice 9. stoljeća do prve polovice 20. stoljeća. Točnije, od trabeacije oltarne ograde s imenom kneza Branimira, preko Višeslavove krstionice i Bašćanske ploče pa sve do predloška za spomenik kralju Tomislavu, rad Roberta Frangeša Mihanovića u vremenu između dvaju svjetskih ratova. Na sažet način istaknuto je ono što svaki posjetitelj Klovićevih dvora (i to uz gotovo simboličnu cijenu ulaznice od osam eura) može satima razgledati na tri muzejska kata, kronološki prelazeći put burne hrvatske povijesti, gledajući spomenike, karte, oružja, odore, prikaze bitaka, knjige, zastave i druge predmete sačuvane kroz stoljeća.  

Tijekom četiri mjeseca neprocjenjiva je vrijednost na jednom mjestu vidjeti četiristotinjak izložaka, među ostalim epitaf kraljice Jelene, bjelokosni plenarij, Zlatnu bulu Bele IV. zagrebačkomu Gradecu, anžuvinsku krunu, Lekcionar Bernardina Splićanina, instalacijsku zastavu bana Josipa Jelačića te ostalu muzejsku građu, posuđenu iz Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, Riznice zagrebačke prvostolnice, Gradskoga muzeja u Sisku, Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Hrvatskoga državnoga arhiva, Hrvatskoga povijesnoga muzeja i drugih ustanova u domovini, kao i inozemstvu (iz Vatikana, Slovačke, Mađarske i Austrije).

Izložbu „U početku bijaše Kraljevstvo“ moguće je razgledati svakim danom osim ponedjeljka i blagdana od 11 do 19 sati. Važno je naglasiti, jedan posjet Klovićevim dvorima nije dovoljan za potpuni uvid u vrijednost prikazanoga, unatoč stručnomu vodstvu i bogatomu katalogu. Želja organizatora bila je ponuditi odgovore tko smo, što smo i kamo idemo. Dobrim dijelom u tomu su jamačno i uspjeli, pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH, koja je, istini za volju, mogla češće i nakon samoga otvorenja promicati izložbu kao ogledalo slojevite hrvatske povijesti. Za sve one koji će se zapitati – a što je s posljednjih stotinu godina hrvatskoga slojevitoga puta, odnosno što se događalo nakon 1925. godine kada je proslavljena tisućita obljetnica Hrvatskoga Kraljevstva – potrebno je ponešto i prešutjeti, točnije, potražiti uživo na samoj izložbi. Izložbi-putovanju, kako je naznačeno, kroz kategorije naroda (gens), vjere (religio), jezika (lingua), skupa običaja (traditio) i nacije (natio), uglavnom pripadajuće „imperijalnim nadstrukturama“, tražeći stazu prema vlastitoj samostalnosti. Tematski odjeljci svakoga pojedinoga razdoblja obogaćeni su iscrpnim tekstualnim uvodom, kao i različitim audio- i videomaterijalima. U svim dvoranama pomno je odabrana rasvjeta, kao i pozadinska boja. Osobito je vizualno dojmljiv dio posvećen bitci kod Siska 1593. i onaj o Zrinsko-frankopanskoj uroti 1671. godine. Jamačno će svaki posjetitelj odabrati sebi omiljenu temu i dulje istraživati njezine „predstavnike“.  

Nesumnjivo smo blagoslovljeni živjeti prva desetljeća neovisne i suverene hrvatske države. Upravo je stoga nepotrebno ikada i pred ikim pognuti glavu, jer izložba „U početku bijaše Kraljevstvo“ jest sukus plodova, muke i žrtve onih koji glavu nisu saginjali. Svih onih koji su i vlastiti život podložili preživljavanju ideje o hrvatskoj državotvornosti, ma kako se zvao neprijatelj s druge strane ili ime kraljevstva pod kojim se naši predci tada nalazili. Kritičko oko uvijek može pronaći i poneki prigovor konceptu i(li) odabiru, no uz jedinstvene prigode nužno je biti i zahvalnim – i na kneževskom (kasnije kraljevskom) početku, kao i mogućnosti postavljanja izložbe u povoljnijim uvjetima nego o prijašnjim jubilejima.

Potrebno je u sljedećih mjesec i pol dana nove godine poticati na organizirane i pojedinačne posjete Galeriji Klovićevi dvori, ma kako se uzaludnim činio posao u vremenu glavne struje koja ono nacionalno gotovo izjednačava s ustaštvom i fašizmom. Potrebno je, u inat onim natpisima o „tisućljetnom blamu“ i smetnji svega s hrvatskim predznakom. Jasno da ono hrvatsko skupljeno na jednom mjestu predstavlja smetnju svima koji ne dišu hrvatski. Lako ih je prepoznati po (ne)djelima. Unatoč tomu, valjda nije jalovo vjerovanje kako će „U početku bijaše Kraljevstvo“ odjekivati dugo i stajati uz bok najvećim novovjekim hrvatskim izložbama. Uostalom, svaka je godina bila ispunjena različitim bitkama i nesumnjivo nam budućnost donosi istovjetne izazove. Dobro je katkad zastati i podsjetiti se linije hrvatskoga nacionalnoga pulsa. Još kuca i inati se.

Tomislav Šovagović

____________

Trabeacija oltarne ograde s imenom kneza Branimira

Šopot, 879. – 892. godina

vapnenac, a) arhitrav: visina 21 cm, širina 67 cm, debljina 9,5 cm, visina natpisnog polja 7,5 – 8 cm b) zabat: visina 62 – 65 cm, širina 74 – 81 cm

Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split, MHAS 1081,1082.

Višeslavova krstionica / Krstionički zdenac s imenom kneza Višeslava

Nin, krstionički zdenac

kraj 8. ili početak 9. stoljeća

monolitan, šesterokutnog oblika, isklesana u mramoru

visina 88 – 88,5 cm, promjer 120 cm, duljina gornjeg dijela stranica 67 – 73 cm, duljina donjeg dijela stranica 59,5 – 67 cm, debljina stranica 12 cm, debljina baze 10 cm, težina 1194 kg.

Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, inv. br. 1074.

Privjesak od gorskog kristala s okvirom od zlatnih traka, s ušicom i alkom na vrhu; grob kneza

Bojna – Brekinjova Kosa, 9. stoljeće

zlato, gorski kristal / lijevanje, pseudogranulacija / 30 x 43 mm

Sisak, Gradski muzej Sisak.

Literatura: Madiraca – Koprivnjak – Miletić – Zubin Ferri – Bekić 2017, 145-215.

Nepoznati dalmatinski kipar

Reljef kralja Petra Krešimira IV., sredina 11. stoljeća

mramor, sekundarno upotrijebljen, visina 87 x 57 x 12 cm

Split, krstionica katedrale sv. Dujma.

Epitaf kraljice Jelene

sarkofag

Solin - Gospa od Otoka u crkvi sv. Stjepana, 976. godina

vapnenac, visina 74 (76) cm, širina 123 cm, debljina 10 cm

Split, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika – Split, MHAS 1079.

Bašćanska ploča, oko 1100.

vapnenac, 99,5 x 199 x 8 cm

Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Zagreb

Bjelokosni plenarij

dimenzije bjelokosnih reljefa (11. stoljeće): 11,3 x 9 x 0,5 cm

dimenzije okvira (17. stoljeće): 23,5 x 27,5 cm

Zagreb, Riznica zagrebačke katedrale, inv. br. 22.

Srednjoeuropsko zlatarstvo / Anžuvinska kruna

Zadar, riznica crkve sv. Šimuna, treća četvrtina 14. stoljeća

srebro, pozlata, iskucavanje, lijevanje, filigran, rubini, safiri, smaragdi, biseri; promjer 18,6 cm, visina 9 cm

Zadar, Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru, inv. br. SICU-81.

Kralj Bela IV. podjeljuje zagrebačkom Gradecu prava i povlastice slobodnoga kraljevskog grada

Virovitica, 16. studenoga 1242.

pergamena, dimenzije 46 x 57,5 cm

pečat promjera 6,8 cm i debljine 0,7 cm, odvojen od isprave

latinski jezik, kancelarijska gotica

Zagreb, Državni arhiv u Zagrebu, HR-DAZG-1. Poglavarstvo slobodnoga kraljevskoga grada Zagreba (izvornik).

Zagreb, Hrvatski državni arhiv (faksimil).

Drugi vrbnički misal

rimski misal

Vrbnik, 1462.

rukopis, 286 listova, pergament, 30 x 22,5 cm

ustavna glagoljica, hrvatski crkvenoslavenski jezik

Vrbnik, Župni ured.

Bernardin Frankapan (1453. – prije 5. VI. 1530.)

Oratio pro Croatia / Bernardini de Fra[n]gepanibus Comitis Segniae, Vegliae, Modrusijq[ue] &c. Oratio pro Croatia, Nürenbergae in Senatu Principu[m] Germaniae habita, Xiii. Cal. Decemb. An. Ch. M.D.XXii., Excidium veluti Romanae Maximus vrbi Auertit Patriae sic iuga dira Comes. R. Sbrulius.

Nürnberg, 1522.

tisak, crna tinta, 8 str., 22 x 16 cm

latinski, gotica

Beč, Österreichische Nationalbibliothek, Wien, ONB 43. S. 29.

Anton s Padove (dokumentiran u Istri 1529. – 1537.)

Humski triptih, 1529.

tempera na platnu, drveni rezbaren i oslikan okvir, 190 x 160 cm

Poreč, Zbirka crkvene umjetnosti u Biskupiji Eufrazijane.

Neznani autor / Nadgrobna ploča Nikole IV. Zrinskoga (?)

oko 1566. (?)

mramor, klesanje, 162 × 115 × 22,5 cm

Čakovec, Muzej Međimurja Čakovec, MMČ 11564.

Franjo Vranjanin (Vrana kod Zadra, oko 1430. – Avignon, 1502.)

Poprsje Antonija Barresija

Palermo?, oko 1470. – 1471.

mramor, 51 x 65 x 32 cm

Zagreb, Hrvatski restauratorski zavod.

Škrinja povlastica

Naručitelj: Ivan Zakmardi od Dijankovca / Sabor Kraljevina Hrvatske i Slavonije

1643.

hrastovina, željezo/ 94,5 x 51 x 52 cm

latinski jezik / kurzivna humanistika (stihovi Ivana Zakmardija na unutarnjoj strani poklopca Škrinje povlastica)

Zagreb, Hrvatski državni arhiv.

Marija Terezija Habsburg Lothringen (1717. – 1780.)

Martin van Meytens

Beč, 1745. godine

ulje na platnu 172,5 x 115 cm, okvir 192 x 135 cm

natpis na sredini l. „J: M: Kayserin / MARIA THERESIA“

Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, HPM/PMH-2448.

Instalacijska banska zastava Josipa Jelačića

Zagreb (?), 1848.

zastava: trobojni svileni damast, metalne niti, šivanje, posrebrivanje; 93 x 123 cm; koplje: drvo, mjed, rezbarenje, pozlaćivanje, oslikavanje, posrebrivanje; 150 cm

Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, HPM/PMH-11862.

Instalacijska odora bana Josipa Jelačića

rad bečkog krojača Gibača, Beč, 1848.

Zagreb, Hrvatski povijesni muzej

Predložak za spomenik kralju Tomislavu

Robert Frangeš Mihanović (1872. – 1940.)

Zagreb, 1927./1928.

Bronca, vis. 55,5 cm

sign. na plinti „FRANGEŠ / MIHANOVIĆ“

Zagreb, Gliptoteka Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, inv. br. MZ-111.

Sag baruna Franje Kulmera

Zagreb, 1843.

vunene niti, lan, tkanje, vezenje; 515 x 415 cm

Zagreb, Hrvatski povijesni muzej, HPM/PMH-26500.