Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća donosi niz tekstova posvećenih povjesničaru umjetnosti, arheologu, muzeologu, kolekcionaru, darovatelju i utemeljitelju muzeja, galerija i drugih kulturnih ustanova u Republici Hrvatskoj dr. Antunu Baueru (Vukovar, 18. kolovoza 1911. – Zagreb, 9. travnja 2000.) koji su objavljeni u knjižici „Život i rad dr. Antuna Bauera – prema kazivanju dr. Antuna Bauera“ (Đakovo, UPT, 1994.) autorice Nevenke Nekić. Neka ovi prilozi budu skroman doprinos čuvanju uspomene na osobu koja je svojim radom silno oplemenila i nemjerljivo zadužila hrvatsku kulturu, a prepuštena je – kao i toliki drugi naši velezaslužnici – potpunomu zaboravu. (hkv)
Život i rad dr. Antuna Bauera (3)
Studij i život u Zagrebu i Beču
Nakon mature odlazim u Zagreb 1930. Roditelji nisu bili skloni da idem na Akademiju umjetnosti i tako je izlaz bila povijest umjetnosti i arheologija. Kiparstvo bih radio u ateljeu Kerdića. On je prihvatio da dolazim s ostalim studentima. No ubrzo sam uvidio da ako nastavim s kiparstvom, od povijesti umjetnosti ne će biti ništa.
Arheologiju i umjetnost antike predavao nam je Viktor Hoffiller. Na njegovu prvom predavanju vidio sam na stolu fotografiju vučedolske keramike u publikaciji posvećenoj Vučedolu iz serije »Corpus vasorum antiquorum«. Silno sam se oduševio – pa Vučedol je kraj moga Vukovara! On me je pozvao da mu pomažem kod slaganja te publikacije. Tako su počele moje noći u Arheološkom muzeju pomažući profesoru Hoffilleru. On mi je to i priznao i u prvom svesku stavio je posvetu: »Svom studentu Antunu Baueru!« To me je trajno vezalo za Hoffillera. Onda smo počeli izvlačiti antičke sadrene odljevke iz podruma prepunog vlage, u Gundulićevoj ulici, gdje su ležale 1918. – 1932. Odnosili smo ih u Boškovićevu br. 3 i sušili u velikom stanu od sedam soba. Jedne večeri profesor mi je dao ključeve od stana i rekao – snađite se! Tako sam počeo sređivati zbirku kojoj sam dodao i spašenu biblioteku Arheološkog instituta kojeg sam tim upravo stvorio. Tu sam provodio sve vrijeme, a profesor Hoffiller imenovao me je demonstratorom.
Dr. Antun Bauer 1934.
Diplomirao sam kod prof. Schneidera s temom »Starohrvatska umjetnost« i prof. Hoffillera »Grčka arhitektura«. Iznio sam ideju da je grčka arhitektura sama skulptura, grčki je hram otvoren i negira zatvoreni volumen, grčki se hram gleda izvana, a ne iznutra, ostaje se u neposrednom doživljavanju timpanona, friza. U starohrvatskoj sam umjetnosti akcentirao da je to umjetnost tako specifična, da nema komparacije ni na istoku ni na zapadu, ona je jedinstvena u Europi.
U to vrijeme roditelji su se preselili u Zagreb. Poslije smrti don Frane Bulića njegovom odredbom stvorena je zaklada i na moje veliko iznenađenje dobio sam stipendiju za jednu godinu u Beču. Disertacija je trebala biti »Rimska olovna plastika« s posebnim naglaskom na nalaz u Sisku. U Beču je šef katedre bio dr. Eger i prihvatio je tu temu. Bio je oduševljen jer je obrađivao sličnu temu. Tu se uključujem u studij povijesti umjetnosti kod Praschnickera koji predaje klasičnu likovnu umjetnost i oduševi me temom »Estetska analiza partenonskog friza«. Ipak sam obradio prvu zadanu temu jer je dr. Hoffiller na tome inzistirao. Doktorat mi je prihvaćen u Beču, ali kao stranac morao bih platiti veliku svotu pa se vraćam u Zagreb i tu doktoriram. Potom sam bio postavljen za prvog asistenta na Arheološkom institutu, i to od 1935., ali promocija je bila 1938. kada sam predao 100 primjeraka disertacije.
Dok sam bio student, bilo je oštrih demonstracija na Sveučilištu. Demonstrirali smo za Mačeka. Tako smo bili uhićeni i proveo sam tri dana u Petrinjskoj ulici. Među studentima je bila utjecajna i organizacija Matice hrvatske, a s druge strane orjunaški JAČ – Jugoslavenska akademska čitaonica. Jednom smo bacali kraljeve slike na Frankopansku ulicu, ali policija nije smjela unutra zbog autonomije Sveučilišta. No ni mi nismo smjeli van. Tada smo se spustili po ljestvama u samostan časnim sestrama i ostali na svibanjskim pobožnostima cijela tri dana. Tada smo pušteni zalaganjem dr. Bazale.
Nevenka Nekić
(nastavlja se)
Povezano
N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (1)
N. Nekić: Život i rad dr. Antuna Bauera (2)