Hethum Patmič i njegovo djelo
„Cvjetnjak povijesti istočnih zemalja“

Hethum Patmič

Hethum (Hayton) Patmič (sredina 1240. – 1310.) bio je državni djelatnik i povjesničar armenskoga podrijetla (patmič armenski znači povjesničar). On je autor djela „Cvjetnjak povijesti istočnih zemalja“ (La Flor des estories de la terre d'Orient) ili „Vertograd“. Njegovo je djelo izvorno napisano na starofrancuskom, a poslije je prevedeno na latinski, talijanski, armenski i druge jezike.

Hethum je bio sin Ošina, vladara Corycusa, utvrđenoga grada, jednoga od trgovačkih središta u Cilicijskom armenskom kraljevstvu (1198. – 1515.), brata kralja Hethuma I. (potanko v.: https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/24741-a-bagdasarov-cilicijsko-armensko-kraljevstvo-izmedu-istoka-i-zapada-1.html; https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/24750-a-bagdasarov-cilicijsko-armensko-kraljevstvo-izmedu-istoka-i-zapada-2.html; https://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/bagdasarov-artur/24756-a-bagdasarov-cilicijsko-armensko-kraljevstvo-izmedu-istoka-i-zapada-3.html). Detalji o njegovu ranom životu nisu poznati. Njegova je obitelj imala znatan utjecaj u Ciliciji. Hethum Patmič bio je vrlo aktivan, istaknuti predstavnik latinofilskoga krila cilicijskoga dvora. Godine 1305. postao je redovnik u premonstratskoj opatiji Bellapais u sjevernom dijelu Cipra koja je danas pod turskim nadzorom. U toj je opatiji 1198. god. započela izgradnja augustinskoga samostana sv. Marije Gorske, a 1205. god. samostan je predan premonstratskom redu. Red regularnih kanonika premonstranata je utemeljen 1120./1121. god. na Božić u gradu Prémontré blizu Laona u Francuskoj, a odobrio ga je papa Honorij II. 16. veljače 1126. Utemeljitelj reda je sv. Norbert iz Xantena (1080. – 1134.). Budući da su premonstratski redovnici nosili bijele halje, samostan je dobio lokalno ime „Bijela opatija“. Opatija Bellapais svoj je vrhunac dosegnula u 13. stoljeću. Glavna crkva, klaustar i refektorij prošireni su u doba kraljeva Huga III. (1235. – 1284.) i Huga IV. (1293./1296. – 1359.). Opatija je postala ne samo duhovno nego i gospodarsko središte regije. Posebno važnu ulogu imala je oporuka viteza Rogera Normanda koji je samostanu ostavio 600 zlatnika i dio pravoga Isusova križa.

Opatija Bellapais 

Hethum je bio blisko povezan s frakcijom Amaurya II. (oko 1272. – 1310.), regenta Kraljevine Cipar i kao njegov izaslanik otputovao je u Europu, papi Klementu V. (papa od 5. lipnja 1305. do 20. travnja 1314.). Godine 1308. Hethum se vratio na Cipar, a zatim u Ciliciju gdje je vjerojatno nastavio svoje političke aktivnosti. Godine 1314. Hethum Patmič sudjelovao je na Saboru u gradu Adana (do 14. stoljeća ulazio je u Cilicijsko armensko kraljevstvo) gdje je pokušano ujedinjenje katoličke i armenske Crkve. Također je predložio zajednički križarski rat katolika, bliskoistočnih kršćana i Mongola.

Hethum Patmič i papa Klement V. Sitnoslika iz „Knjige čuda Istoka“ (početak 15. stoljeća), zbirke koja je uključivala Hethumovo djelo „Cvjetnjak povijesti istočnih zemalja“ 

Cvjetnjak povijesti istočnih zemalja

Knjiga Hethuma Patmiča „Cvjetnjak povijesti istočnih zemalja“ bila je predstavljena papi Klementu V. u Poitiersu 1307. god. Jedan od čimbenika koji su pridonijeli njezinu uspjehu bila je činjenica da je tekst odmah preveden sa starofrancuskoga (na kojem je Hethum diktirao tekst) na latinski, što je djelo nesumnjivo učinilo dostupnim široj srednjovjekovnoj europskoj publici. Već 1351. god. „Cvjetnjak“ je uvršten u latinsku zbirku djela o Istoku koju je na starofrancuski preveo Jean Le Long. Ta je zbirka poslije postala osnova za knjigu anonimnoga autora „Mandevilleova putovanja“.

Djelo se sastoji od četiriju dijelova. Prvi se bavi prikazom četrnaest istočnih zemalja, drugi poviješću muslimanske vladavine u Svetoj zemlji, treći govori o Mongolima i njihovim osvajanjima. Hethum čitateljima pruža detaljan prikaz njihove povijesti, tradicija, legende o Džingis-kanu, krštenja Möngke-kana i armensko-mongolskih odnosa. Četvrti dio knjige autor posvećuje oslobođenju Svete zemlje zajedničkim naporima kršćana i Mongola. Treba podsjetiti da su križarski ratovi imali važnu ulogu u politici Cilicijskoga armenskoga kraljevstva. U tom završnom dijelu Hethum razmatra mogućnost novoga križarskoga rata kao način uklanjanja mamelučke prijetnje.

Povijesno djelo Hethuma Patmiča „Cvjetnjak povijesti istočnih zemalja“ bilo je vrlo popularno među srednjovjekovnim europskim čitateljima, a posebno je bila cijenjena među putnicima i povjesničarima toga razdoblja.

Priredio: Artur Bagdasarov

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.