Spriječeno slavlje mise u crkvi Svetog groba

Izraelska policija spriječila je u nedjelju latinskog patrijarha Jeruzalema, kardinala Pierbattistu Pizzaballu, i kustoda Svete Zemlje, fra Francesca Ielpa, službenog čuvara crkve Svetog groba, da uđu u to sveto mjesto kako bi proslavili misu na Cvjetnicu, što se dogodilo "prvi put nakon nekoliko stoljeća, potvrdio je Latinski patrijarhat.

- Obojica su zaustavljena na putu dok su se kretali u privatnom svojstvu (...) te su bili prisiljeni vratiti se. Posljedično, i prvi put nakon nekoliko stoljeća, crkveni su poglavari spriječeni u slavljenju mise Cvjetnice u crkvi Svetog groba. To je težak presedan i svjedoči o manjku obzira prema osjećajima milijardi ljudi diljem svijeta koji tijekom ovog tjedna upiru pogled prema Jeruzalemu, stoji u zajedničkom priopćenju Latinskog patrijarhata Jeruzalema i franjevačke Kustodije Svete Zemlje. Policija, koju je kontaktirao AFP, nije odmah odgovorila na upit.

Zabrana velikih okupljanja

Na početku rata protiv Irana 28. veljače, vođenog sa SAD-om, izraelske su vlasti zabranile velika okupljanja, uključujući ona u sinagogama, crkvama i džamijama, ograničivši javna okupljanja na oko 50 osoba. Cvjetnica, kojom započinje Veliki tjedan, spomen je na Kristov posljednji ulazak u Jeruzalem, gdje ga je prema Evanđeljima trijumfalno dočekalo radosno mnoštvo tek nekoliko dana prije njegova raspeća i uskrsnuća na uskrsno jutro. Latinski patrijarhat također je otkazao tradicionalnu procesiju na Cvjetnicu, koja obično kreće s Maslinske gore prema Jeruzalemu i svake godine privlači tisuće vjernika.

- Crkveni poglavari postupali su krajnje odgovorno i od početka rata pridržavali se svih nametnutih ograničenja. Sprječavanje ulaska kardinalu i kustodu, koji snose najvišu crkvenu odgovornost za Katoličku crkvu i Sveta mjesta, predstavlja mjeru koja je očito nerazumna i krajnje neproporcionalna, objavio je Patrijarhat. Prema procjenama Latinskog patrijarhata Jeruzalema iz 2023. godine, kršćani su činili više od 18 posto stanovništva Svete Zemlje (regije koja uz Izrael i okupirana palestinska područja uključuje i Jordan) u vrijeme osnutka države Izrael 1948. godine, no danas ih je manje od dva posto, a većinom su pravoslavci, piše HRT.

(hkv)