Kritizirana odluka, mjerljivi rezultati

Odluka predsjednika Donalda Trumpa o slanju Nacionalne garde radi suzbijanja kriminala u velikim američkim gradovima dočekana je uz snažne političke i medijske kritike. Većina vodećih američkih, ali i europskih medija, prikazivala je tu mjeru kao pretjeranu, autoritarnu i opasnu za demokratske standarde. Međutim, službeni podatci objavljeni nakon intervencije pružaju znatno drukčiju sliku.

Mjere saveznih vlasti usmjerene na suzbijanje kriminala u Washingtonu D.C. rezultirale su desetcima tisuća uhićenja, a u odnosu na prethodnu godinu, prema službenim statistikama, bilježi se oko trideset posto manje kaznenih djela iz područja nasilnoga kriminala (ubojstva, seksualna zlostavljanja, napadi opasnim oružjem, pljačke) te oko 16 posto manje kaznenih djela iz područja imovinskoga kriminala (provale, krađe, palež).

Slične trendove bilježe i drugi gradovi u kojima je intervenirala Nacionalna garda, poput Los Angelesa, Memphisa, Chicaga i Portlanda. Podatci upućuju na opći pad kriminala, a u pojedinim sredinama i na rekordno niske stope kriminalnih djela, čak i u usporedbi s nekoliko prethodnih godina. Pritom je razumljivo da se statistike moraju tumačiti i u odnosu na pojačanu provedbu imigracijskih zakona, uključujući uhićenja i deportacije ilegalnih imigranata.

Unatoč mjerljivim pokazateljima, velik dio medijskoga izvještavanja i dalje ostaje usredotočen na političku dimenziju Trumpove odluke, često zanemarujući ili umanjujući egzaktne sigurnosne rezultate. Takav pristup otvara pitanje profesionalnih standarda i pristranosti medija, osobito u situacijama kada se službeni i provjerljivi podatci ne uklapaju u dominantni politički i medijski narativ.

Washington: prikrivanje stvarnoga stanja

Trumpova odluka o raspoređivanju vojnika koji bi pomogli lokalnim sigurnosnim snagama posebno je kritizirana u odnosu na Washington D..C., no izvješće Odbora Zastupničkoga doma SAD-a za nadzor i reformu vlade (v. ovdje), objavljeno 14. prosinca 2025., razotkrilo je ozbiljne zloporabe u prethodnom sustavu evidentiranja kriminala u glavnom gradu. Riječ je o privremenom izvješću koje je objavljeno nakon što je 8. prosinca načelnica policije Metropolitanske policijske uprave (MPD) Pamela A. Smith najavila svoju ostavku. Odbor će nastaviti istraživati dokumente vezane uz izvještavanje o statistici kriminala, no navodi kako svjedočanstva izložena u aktualnom izvješću prikazuju „uznemirujuću sliku vodstva odjela koje je dalo veći prioritet suzbijanju javnoga izvještavanja o statistici kriminala nego samomu zaustavljanju kriminala“. Prema iskazima visokih policijskih zapovjednika, u prijašnjem razdoblju postojali su snažni pritisci na policijsko vodstvo da manipulira statistikom kriminala kako bi se javnosti prikazalo povoljnije stanje sigurnosti nego što je ono doista bilo. Takve prakse nisu samo narušavale povjerenje građana, nego su onemogućavale realnu procjenu problema i donošenje učinkovitih sigurnosnih mjera.

U tom surječju treba promatrati saveznu intervenciju i angažman Nacionalne garde. Cilj tih mjera nije bio samo pojačati prisutnost sigurnosnih snaga, nego i prekinuti praksu prikrivanja stvarnoga stanja te uspostaviti jasnu odgovornost i transparentnost. Upravo zato su podatci koji su uslijedili od posebne važnosti.

Izvješće o prethodnim manipulacijama i statistike koje pokazuju stvarni pad kriminala upućuju na jasan zaključak: angažman Nacionalne garde i jačanje savezne kontrole pokazali su se kao učinkovit korektiv sustava.

(hkv)