Izglasano objavljivanje Epsteinovih dosjea

Zastupnički dom američkog Kongresa izglasao je mjeru kojom se Ministarstvo pravosuđa predsjednika Donalda Trumpa obvezuje javno objaviti sve istražne spise o pokojnom osuđenom seksualnom prijestupniku Jeffreyju Epsteinu.

Za prijedlog je glasalo 427 zastupnika, a protiv je bio samo jedan – republikanski zastupnik Clay Higgins iz Louisiane.

Higgins je principijalno glasao protiv zakona jer smatra da trenutačno krši 250 godina američke kaznene procedure i može štetiti nevinim ljudima, uključujući svjedoke i članove obitelji. Naglašava da Odbor za nadzor već provodi detaljnu istragu i objavio je više od 60 000 stranica dokumenata iz slučaja Epsteina.

Higgins je spreman podržati zakon ako Senat izmijeni njegovu verziju kako bi zaštitio privatnost žrtava i drugih neuključenih Amerikanaca.

Ova odluka dolazi nakon mjeseci intenzivnih sukoba unutar Republikanske stranke oko toga treba li dokumente objaviti.

Mjera sada ide u Senat, gdje republikansko vodstvo mora odlučiti hoće li je uputiti predsjedniku na potpis.

Trump je jučer poručio da će zakon potpisati ako ga Kongres izglasa, iako je ranije cijeli slučaj nazivao "demokratskom prijevarom".

- Naravno da bih potpisao. Neka Senat pregleda dokumente, neka ih svi čitaju. Ali nemojte previše o tome govoriti jer, iskreno, to je problem demokrata. Demokrati su bili Epsteinovi prijatelji, svi do jednog. Sve je to prijevara, ustvrdio je Trump.

Ispred zgrade Kapitola uoči glasovanja govorile su Epsteinove žrtve. Kažu da država godinama taji informacije o pedofilu i njegovoj klijenteli koja je dolazila na zabave.

- Mnoge od nas još se boje javno govoriti jer su muškarci iznad nas moćni. Umreženi su i zaštićeni, rekla je Lisa Phillips, žrtva zlostavljanja Jeffreyja Epsteina.

- Predsjedniku SAD-a koji danas nije ovdje, želim poslati jasnu poruku. Iako sam zahvalna što ste obećali potpisati zakon o objavi, i dalje sam skeptična vezano uz vašu agendu, poručila je Haley Rowsen, još jedna žrtva Epsteinova zlostavljanja.

U Trumpovu agendu sumnja i njegova žestoka protivnica iz Republikanske stranke - Marjorie Taylor Greene. Jedna je od četvero republikanaca koji su s demokratima zatražili objavu preostalih dokumenata.

- Pravi ispit bit će pred Ministarstvom pravosuđa. Hoće li oni doista objaviti dokumente? Hoće li CIA i Sud u New Yorku objaviti sve što znaju? Hoće li popis imena koji ove žene iz straha taje - ugledati svjetlo dana?, zapitala se Taylor Greene.

Republikansko vodstvo kaže da demokrati slučaj Epstein iskorištavaju kao političko oružje.

- U očajnom pokušaju žele nekako povezati predsjednika Trumpa sa skandalom. Napadaju ga. Godinama se za to koriste pravosudnim sustavom i ovo je samo njihov najnoviji pokušaj, ustvrdio je Mike Johnson, predsjednik Zastupničkog doma američkog Kongresa.

Prošlog tjedna objavljen je mail u kojem je pokojni Epstein napisao da je Trump znao za djevojke. Objavljenih dokaza o tome nema i Trump tvrdi da se s Epsteinom odavno posvađao. Ali ovaj je slučaj, prema izjavama dijela članova - poljuljao slogu unutar Republikanske stranke.

Potpora Trumpu najniža od početka mandata zbog cijena i Epsteina

A zbog afere Epstein te nezadovoljstva Amerikanaca načinom na koji Donald Trump rješava krizu visokih životnih troškova, potpora američkom predsjedniku pala je na 38 posto, što je najniže otkako se u siječnju vratio u Bijelu kuću, pokazalo je ispitivanje Ipsosa za Reuters.

Četverodnevno ispitivanje, koje je zaključeno u ponedjeljak, dolazi u trenutku kada Trumpov utjecaj nad njegovom Republikanskom strankom pokazuje znakove slabljenja.

Ispitivanje je pokazalo da je potpora Trumpu pala dva postotna boda od ispitivanja provedenog početkom studenoga.

Ispitivanje, provedeno online, obuhvatilo je 1017 građana širom zemlje i ima marginu pogrješke od tri postotna boda.

Trump je na početku drugog mandata imao potporu 47 posto Amerikanaca.

Njegova popularnost sada je blizu najnižih razina viđenih tijekom njegova prvog mandata u Bijeloj kući te blizu najslabijeg rejtinga njegova demokratskog prethodnika Joea Bidena. Najniža Bidenova potpora bila je 35 posto, a najniža Trumpova u prvom mandatu 33 posto, piše HRT.

(hkv)