Trumpova prijetnja Nigeriji: kad obrana kršćana postaje prijestup

U svijetu koji se neprestano zaklinje u ljudska prava i solidarnost, postoji jedno golemo područje potpune šutnje – progon kršćana. Ta se šutnja najjasnije razotkrila posljednjih dana, kada je Donald Trump zaprijetio vojnom intervencijom u Nigeriji ako ta zemlja ne zaustavi pokolje nad kršćanima. Njegova izjava izazvala je diplomatsku buru, ali i otvorila pitanje: zašto je obrana kršćana danas postala „problematična“?

Krvavi križ Nigerije

Nigerija je već godinama jedno od najopasnijih mjesta na svijetu za kršćane. Od 2009. do danas ondje je, prema organizacijama Open Doors i Aid to the Church in Need, ubijeno više od 50 000 kršćana, a desetci tisuća su oteti ili raseljeni. Glavni počinitelji su islamističke skupine Boko Haram i Islamska država Zapadne Afrike, uz militante naroda Fulani koji pod krinkom etničkih sukoba spaljuju sela i ubijaju stanovnike.

Crkve su pretvorene u ruševine, svećenici se otimanju radi otkupnine, a mise se slave u skrovištima. Biskupi upozoravaju da se kršćanstvo na sjeveru zemlje „briše s karte“. Ondje je svaka nedjelja – Veliki petak.

Zapadna šutnja i dvostruki standardi

Unatoč tim zločinima, Zapad i dalje šuti. Kada je riječ o drugim vjerskim ili manjinskim skupinama, uslijede oštre osude i sankcije. No kada se ubijaju kršćani, priča se prekriva izrazima poput „agrarni sukobi“ ili „etničke napetosti“. Europski i američki mediji izbjegavaju spominjati vjersku dimenziju, jer bi time ugrozili dogmu o „toleranciji“ i „multikulturalnom suživotu“.

Elitama koje su se odrekle kršćanskih korijena neugodno je priznati da su kršćani danas najprogonjenija vjerska skupina na svijetu. Krv nigerijskih mučenika ne uklapa se u njihovu ideološku sliku svijeta.

Trumpov istup i moralna poruka

U tom kontekstu Trumpova izjava djelovala je kao politički šok. Poručio je da će SAD „prekinuti svu pomoć Nigeriji“ i „djelovati oružjem“ ako vlasti ne spriječe islamističke masakre. Nigerijska vlada uzvratila je da „neće prihvatiti miješanje u unutarnje poslove“.

Trumpova poruka ima simboličku težinu: po prvi put jedan zapadni čelnik jasno je rekao da svijet ne može šutjeti dok se ubijaju kršćani. Njegovi kritičari to nazivaju populizmom i neokolonijalizmom, ali isti oni podržavaju vojne operacije „u ime demokracije“. Dvostruka mjerila Zapada nikad nisu bila ogoljenija: bombardirati u ime liberalizma – dopušteno; obraniti kršćane – zabranjeno.

Afrika kao novo bojište civilizacija

Trumpov istup otkriva i dublji kontekst: Afrika postaje novo bojište globalnog sukoba civilizacija. Rusija, Kina, Turska i Iran šire utjecaj, dok Zapad gubi pozicije i moralni autoritet. Nigerija, bogata naftom i uranom, strateški je ključ zapadne Afrike. Ako padne u potpunu nestabilnost, cijeli će kontinent postati plodno tlo za islamizam.

Istodobno, afričko kršćanstvo raste – i duhovno i demografski. Dok Europa zatvara crkve, Afrikanci ih pune. Njihova vjera, rođena u patnji, postaje opomena kontinentu koji je zaboravio Boga.

U Nigeriji se ne vodi samo politički, nego duhovni rat – između kulture života i kulture smrti. Krv mučenika postaje sjeme nove vjere. Dok zapadni mediji prešućuju njihovu žrtvu, svaka spaljena crkva i svaka suza nigerijskog djeteta podsjeća Europu na vlastiti otpad od kršćanskog identiteta. (ll)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.