Od sigurnosti do kontrole: što donosi novi sustav EU za ulazak i izlazak?

Europska unija danas pokreće Sustav ulaska/izlaska (Entry/Exit System – EES), digitalni mehanizam koji će zamijeniti tradicionalne pečate u putovnicama biometrijskim podacima – otiscima prstiju i fotografijama lica. Novi sustav, koji se odnosi na državljane zemalja izvan EU i Schengenskog prostora, označava početak velike promjene u načinu prelaska europskih granica.

U prvoj fazi, koja traje do proljeća 2026., EES će se postupno uvoditi na granične prijelaze i zračne luke u državama članicama. Umjesto pečata, svaki putnik iz trećih zemalja bit će evidentiran digitalno: sustav bilježi vrijeme ulaska i izlaska te pohranjuje biometrijske podatke i informacije iz putne isprave. Građani EU nisu obuhvaćeni novim pravilima, kao ni djeca mlađa od 12 godina i osobe s dugotrajnim boravišnim dozvolama.

Prema službenim izjavama iz Bruxellesa, EES bi trebao povećati sigurnost granica, spriječiti zlouporabu putnih dokumenata, olakšati praćenje prekoračenja boravka i dugoročno ubrzati granične procedure. U priopćenju Vijeća EU navodi se kako sustav “ojačava sigurnost i učinkovitost u Schengenskom prostoru”.

Ipak, dok europske institucije ističu prednosti digitalizacije, brojni promatrači i organizacije za zaštitu privatnosti upozoravaju da EES otvara ozbiljna pitanja o granicama državne kontrole nad pojedincem.

Rizici i sumnje

Jedna od glavnih zamjerki odnosi se na tzv. mission creep – mogućnost da sustav uveden radi kontrole granica s vremenom preraste u instrument šireg nadzora. Stručnjaci upozoravaju da masovno prikupljanje biometrijskih podataka – fotografija lica i otisaka prstiju milijuna putnika – stvara golemi registar koji bi, u nedostatku stroge regulacije, mogao biti iskorišten i za druge svrhe, poput kriminalističkih istraga ili nadzora kretanja stanovništva.

Posebno se problematičnim smatra potencijalno povezivanje EES-a s drugim bazama podataka i digitalnim sustavima identifikacije. Prema pisanju The Guardiana, EU planira integrirati EES s budućim informacijskim sustavima za putovanja i autorizaciju (ETIAS), ali i s nacionalnim bazama podataka, što izaziva zabrinutost zbog mogućeg širenja pristupa osobnim i biometrijskim podacima.

EES i digitalni identitet: korak prema sustavu potpune kontrole?

Mnogi europski analitičari povezuju uvođenje EES-a s paralelnim razvojem digitalnog identiteta u EU, koji se uspostavlja kroz reformu eIDAS 2.0 i stvaranje tzv. “digitalnog novčanika” (EU Digital Identity Wallet). Taj bi sustav građanima EU omogućio da potvrđuju svoj identitet i pristupaju javnim i privatnim uslugama putem jedinstvene digitalne platforme.

Kritičari upozoravaju da bi, u kombinaciji s biometrijskim registrima poput EES-a, digitalni identitet mogao omogućiti sveobuhvatno praćenje i profiliranje građana. Ako bi digitalni identitet postao nužan za pristup osnovnim uslugama – od zdravstvenih do financijskih – i ako bi se povezivao s biometrijskim zapisima, pojedinac bi mogao izgubiti stvarnu kontrolu nad vlastitim podacima i slobodom kretanja.

Stručnjaci za kibernetičku sigurnost sa Sveučilišta u Leuvenu upozoravaju da “spajanje digitalnog identiteta i biometrijskih registara može stvoriti infrastrukturu sposobnu za nadzor cijelih populacija, osobito ako se uključe mehanizmi automatizirane analitike”. Europske organizacije za zaštitu privatnosti – poput epicenter.works – zahtijevaju da korištenje digitalnog identiteta ostane strogo dobrovoljno i da se isključi mogućnost integracije s bazama biometrijskih podataka.

Tehničke i etičke dileme

Osim etičkih pitanja, stručnjaci upozoravaju i na tehničke rizike. Biometrijski sustavi skloni su pogreškama, a svaka greška u identifikaciji može dovesti do odbijanja ulaska, zadržavanja ili pogrešnog evidentiranja osobe. Takvi su se slučajevi već bilježili u testnim fazama u Francuskoj i Nizozemskoj. Organizacije za ljudska prava upozoravaju i na rizik diskriminacije – jer su algoritmi prepoznavanja lica manje precizni kod osoba tamnije puti, starijih osoba ili djece.

Između sigurnosti i nadzora

U konačnici, Sustav ulaska/izlaska predstavlja dvostruko lice suvremene Europe: s jedne strane, riječ je o pokušaju modernizacije i jačanja sigurnosti; s druge, o koraku prema sustavu u kojem granica između zaštite i kontrole postaje sve tanja. Ako se EES i digitalni identitet doista povežu u jedinstvenu mrežu podataka o građanima, Europa bi mogla zakoračiti u novo doba – doba u kojem sloboda kretanja i privatnost više neće biti samorazumljive, nego uvjetovane povjerenjem u digitalni sustav koji zna tko smo, gdje smo i kada smo prešli granicu. (dd)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.