Podrška korisniku, a ne potpuna zamjena

Microsoft je u srpnju 2025. objavio studiju Rad s umjetnom inteligencijom: Mjerenje utjecaja generativne umjetne inteligencije na zanimanja, u kojoj analizira više od dvjesto tisuća razgovora svojih korisnika s javno dostupnim sustavom Bing Copilot. Cilj istraživanja bio je utvrditi u kojim se poslovnim aktivnostima najčešće traži pomoć umjetne inteligencije (UI), kolika je širina njezina utjecaja i koliko je uspješna u izvršavanju zadataka. Podatci su prikupljani između siječnja i rujna 2024. godine.

Budući da je studija nakon objave izazvala niz rasprava, ali i pogrješnih tumačenja da se u njoj donose zaključci o ukidanju radnih mjesta, autori su 21. kolovoza upozorili da takvi prikazi opsega i zaključaka njihova rada nisu točni te da su to i u samom radu naglasili (v. ovdje).

Rezultati Microsoftove analize pokazuju da se generativna umjetna inteligencija ponajviše rabi u prikupljanju informacija, pisanju i komunikaciji. Najveća podudarnost između mogućnosti UI-ja i poslovnih aktivnosti zabilježena je u znanstveno-stručnim i uredskim zanimanjima, a najmanje je – očekivano – prisutna u poslovima koji zahtijevaju fizički rad ili upravljanje strojevima.

Kako bi dobili precizniju sliku, istraživači su razvili pokazatelj „primjenjivosti UI-ja“ za različita zanimanja, kombinirajući uspješnost obavljanja zadataka i širinu njihova utjecaja. Analiza je pokazala da gotovo sva zanimanja imaju barem određeni potencijal za suradnju s umjetnom inteligencijom, iako u vrlo različitim razmjerima. Najveća podudarnost zabilježena je u poslovima koji zahtijevaju visoku razinu obrazovanja, osobito sveučilišnu diplomu.

U većini slučajeva umjetna inteligencija djeluje kao podrška korisniku – u ulozi trenera, savjetnika ili asistenta – a ne kao potpuna zamjena. Najuspješnije aktivnosti obuhvaćaju jezičnu komunikaciju, prikupljanje i sažimanje informacija te prijenos znanja, pri čemu korisnici ocjenjuju da Copilot znatno pridonosi dovršavanju zadataka. Među zanimanjima s najvećim stupnjem preklapanja s UI-jem studija navodi tumače i prevoditelje, novinare, politologe, programere, matematičare, povjesničare, pisce, urednike, lektore, analitičare podataka te djelatnike u službi za korisnike. Ipak, podatci ne potvrđuju da umjetna inteligencija u potpunosti može preuzeti sve aktivnosti i jednoga zanimanja.

Autori naglašavaju i niz ograničenja. Analiza se temelji na jednom modelu – Bing Copilotu – te na bazi podataka O*NET, koja je usmjerena na američko tržište rada i može kasniti za stvarnim promjenama. Dodatno, nije uvijek moguće razlučiti rabi li se UI u poslovnom ili privatnom kontekstu.

Zaključak istraživanja glasi da umjetna inteligencija mijenja način na koji radimo, ali to ne znači nužno i nestanak postojećih zanimanja. Autori podsjećaju na primjer bankomata, koji su automatizirali dio posla blagajnika, ali su dugoročno doveli do povećanja njihova broja jer su banke uz niže troškove otvarale više poslovnica, a zaposlenici se usmjeravali na složenije i korisnicima važnije zadatke. Očekuje se da će se poslovi i dalje prilagođavati novim tehnologijama, a usporedno s tim pojavljivat će se i sasvim nova zanimanja.

(hkv)