Svaki Božić Hrvati katolici dočekuju nakon izazovne godine kušnji. U ovoj je godini, kao nijednoj do sada, do izražaja došla podjela unutar naroda. Ima li prostora optimizmu?

Tko svoju sigurnost i pouzdanje stavlja u Boga, uvijek je sposoban gledati budućnost s nadom. Tko vjeruje, ima uporište za optimizam. Ljudi mogu kako hoće, ali neće dokle hoće. Božja je zadnja. Zato se vratimo onom pokliku u sv. misi: Gore srca! Unatoč svoj našoj razbijenosti i smušenosti valja se otrijezniti i postati svjestan sebe. Treba ujediniti u ovom vremenu i prostoru brojne sposobnosti koje imamo u krilu svojega naroda i krenuti prema pozitivnom cilju zračeći pozitivnom energijom. Ako budemo znali što hoćemo, i drugi će morati uvažavati našu stvarnost.

Radi li što Crkva na okupljanju razjedinjenih političara, ali i naroda?

Mi smo svi Crkva: hijerarhija, redovnici i redovnice, obitelji i svi vjernici. Mi smo dobili od Isusa oporuku koju je izrekao u svojoj velikosvećeničkoj molitvi - da svi budu jedno. Nama valja raditi na unutarnjem i vanjskom jedinstvu. To nam je zadatak i poslanje. Ponekad smo mi biskupi primorani postaviti se poput roditelja koji vide kako dijete pada da bi naučilo hodati. Tako smo i mi primorani gledati i posrtanja i padove. Valja nam i kroz te rane učiti hodati i kao narodu i kao politici. Može se nešto poručiti nekomu tko je otvoren čuti i ima sluha za ono što mu se govori. Unatoč svim promašajima i dalje nastojimo svoje vjernike okupljati oko Istine, koja nas prosvjetljuje i usmjeruje na Put, a to je Isus. Pozvani smo živjeti njegov Život koji nam je darovan. Valja ponovno rane vijati, nadu buditi, samopovjerenje gajiti i graditi povjerenje s drugima. Tko nema povjerenja u sebe, kako ga može imati prema drugima?

Katolička crkva u prošloj je godini sudjelovala u političkim procesima. Predložili ste preustroj BiH. Kako na taj prijedlog gledaju političke stranke, ponajprije hrvatske, pa Vatikan i druge dvije vjerske zajednice i narodi?

Nakon brojnih kritika nepravednih rješavanja na račun hrvatskog naroda, koji je velikom većinom katolički, dobili smo prigovor kako samo kritiziramo, a ništa ne predlažemo. Zato smo ponudili prijedlog, kako bi se pozitivno pristupilo rješenju. Iako je to političko pitanje, ipak je to prije svega pitanje pravde i opstanka. Iz tih razloga pravde i opstanka pristupili smo ovom prijedlogu. Sveta Stolica taj je prijedlog prihvatila i preko svih nuncijatura poslala kako bi sve zemlje bile upoznate s tim prijedlogom. U svojem prijedlogu nismo išli za tim da mi katolici imamo neke prednosti nego smo težili za jednakopravnošću. Jasno da se drugi, koji su stekli prednost oružjem ili nepravednim mirovnim sporazumom, ili potporom velikih sila, nerado odriču prednosti pa prepotentno nude mrvice. Treba tražiti rješenje putem jednakih prava u ovoj BiH i za ovu BiH, a ne nuđenjem mrkve i batine, odnosno ušutkivanjem.

Najavljeno je zatvaranje Ureda visokog predstavnika. Neki odlazak OHR-a tumače pranjem ruku od nedovršenog projekta gradnje pravedne BiH. Je li 2007. pravo vrijeme za odlazak?

Pristup međunarodne zajednice i velikih sila pitanju rješavanja i stabiliziranja BiH bio je vrlo nekorektan. Nakon naših jasnih upozorenja kako je rat zaustavljen, ali da nije uspostavljen pravedni mir, jasno nam je rečeno da se sprema Dayton II. Nakon toga dvije su velike sile srušile taj prijedlog želeći očuvati status quo! Potom su visoki predstavnici imali dvostruka mjerila. Kada sam ih upozoravao u privatnom razgovoru da je to nepravda, jedan je iskreno rekao kako mu je to važno radi karijere te da će nam trebati deset godina za ispravljanje tog statusa. Neki predstavnici iz međunarodnih struktura godinama su radili da se Hrvati ne vrate u RS. Kada se došlo do jasnih podataka, onda su bili nagrađeni, a stvar je ostala kakva jest. Koliko je samo novca uloženo u BiH za povratak prognanika! Koliko je od toga istinski išlo kao potpora povratku Hrvata? Postoje i o tome podaci. Načinili su i tako vidljive pogreške kao što je rušenje Hercegovačke banke, poneka suđenja itd. Treba postojati odgovornost i ne bi smjelo sve proći bez odgovornosti. Štoviše, ljudi se nagrađuju kako ne bi bili frustrirani zbog krivih poteza.

Treba li međunarodna zajednica još ostati u BiH?

Unatoč svemu i NATO i OHR će još morati ostati. Ne mogu prati ruke i govoriti da im je dodijalo. Stvar trebaju dovesti do kraja ako žele stabilan mir, i u Europi i u svijetu.

Bili ste često oštri prema međunarodnoj zajednici, uključujući i OHR. Je li se njihov odnos prema Hrvatima promijenio?

To ne mogu prosuditi. Ali moram reći da nisam imao prema svima jednako kritičan stav. To je bilo samo prema onima koji su se nekorektno ponijeli, koji su imali dvostruka mjerila: prema jačima diplomatski, a prema slabijima vrlo agresivno. Ili prema onima koji su svoje vlade izvješćivali nekorektno. Ili koji su ovdje nedemokratskim načelima htjeli provoditi demokraciju. Svima im želim da zauzmu i zastupaju stajališta i načela kao u svojoj zemlji.

Povratak je gotovo okončan u BiH. Mogu li se ljudi nakon 15 godina nanovo potaknuti na povratak?

Ne mislim motivirati nikoga tko ne voli svoje. Ima još puno onih koji se nisu svojega odrekli i koje srce vuče u svoj kraj. Zato bi trebalo gospodarski takve poduprijeti. Najbolje bi bilo otvarati razna poduzeća i radna mjesta kako bi ljudi sami popravljali svoje kuće i zarađivali za sebe i svoju obitelj. Granične prijelaze bi trebalo tako urediti da se tim ljudima olakšaju dolasci u rodni kraj.

Deset godina poslije rata u BiH i dalje vrijedi zakon jačega. Nastavlja se dominacija većine i potiskivanje manjine (Hrvata). Hoće li zbog toga BiH biti država bez katolika Hrvata?

Načelo vladavine jačega nije problem samo u BiH. Vidimo da je to načelo i u svijetu. Stalno se govori o ljudskim pravima, ali uvijek bude onako kako jači kaže. A što se tiče trenda nas Hrvata katolika u BiH, odgovornost leži i na nama što ne stvaramo ujedinjenu strategiju borbe za prava, ali i na drugim dvama konstitutivnim narodima kao partnerima. Koliko god stvar bila ozbiljna, mislim da će se naći duhovne, kulturne, intelektualne i gospodarstvene snage koja će učiniti da se i politički ispravno postavimo. Tada će nas morati ozbiljnije uvažavati.

Godina iza nas obilježena je svojstvenim antagonizmom islama i katoličanstva koji se odrazio i na BiH. Smatrate li da će u budućnosti razlike biti manje i da će međureligijsko vijeće BiH pridonijeti uspostavi dijaloga?

Moram reći da dijalog postoji i on nikada nije prekinut. Pitanje je samo je li taj dijalog bio plodonosan na svim razinama međuvjerske suradnje. Razlike se neće umanjiti, nego treba uspostaviti međusobno uvažavanje, poštivanje, upoznavanje i traženje onog zajedničkog što se može učiniti na planu općeg dobra. U prvom redu, trebat će poštovati reciprocitet ono što tražim moram i dati. Drugo, neće se smjeti na putu međusobnog uvažavanja i poštivanja svoja vjera naučavati napadajući druge. Vjerujem da će ovogodišnje događanje uozbiljiti pristup da se ne smiju braniti zločini u ime Boga jer je to zločin protiv Boga. Trebat će se racionalnije pristupiti tumačenjima nekih stvari i prihvaćati načela koja vrijede za sve jednako.

Jozo Pavković i Ivan Tolj
Večernji list

{mxc} 

Čet, 24-06-2021, 10:13:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.