Državni proračun za 2022.

Hrvatski sabor u srijedu je većinom glasova donio državni proračun za iduću godinu s projekcijama za 2023. i 2024.

U višesatnom glasanju Sabor je potvrdio Vladinu odluku o prihvaćanju samo devet od ukupno 450 amandmana podnesenih u skladu sa zakonom - četiri su iz redova saborske većine, pet iz oporbe.

Riječ je o amandmanima klubova ZLB-a i IDS-a te zastupnika Željka Lenarta (HSS), Vesne Vučemilović (HS) i Boške Ban Vlahek (SDP) ukupno vrijednih 11 milijuna kuna, što iz oporbe smatraju nedostatnim i nazivaju "kikirikijem".

Slijedom njih, u 2022. povećat će se sredstva za stambeno zbrinjavanje žrtava nasilja u obitelji, za sanaciju Eufrazijeve bazilike u Poreču, program Hrvatske knjižnice za slijepe, međunarodnu promociju hrvatske poljoprivrede i drvoprerađivačke industrije te za čakovečki Centar za odgoj i obrazovanje.

Sastavnim dijelom proračuna postali su i amandmani klubova HDZ-a, HNS/HSU-a, Mire Totgergelija (HDZ) i Veljka Kajtazija (romska manjina) kojima se osiguravaju sredstva za projekt izgradnje modularne zgrade u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", za sanaciju osječke Tvrđe, opremanje Opće bolnice Bjelovar te za Nacionalni plan uključivanja Roma do 2027.

Šesti Plenkovićev proračun

Prihodi državnoga proračuna za 2022., šestog koji je predložila Vlada Andreja Plenkovića, iznose 164,5 milijarde kuna, rashodi gotovo 174 milijarde, proračunski manjak penje se iznad devet milijardi kuna.

Najveće povećanje rashoda vezano je uz obnovu od potresa, slijede rashodi za sustav socijalne skrbi, mirovine i mirovinski sustav.

- Želimo da ovaj proračun ubrza rast, gospodarsku transformaciju i strukturne reforme te jača našu otpornost i dublju integraciju unutar Europske unije, poručio je premijer Andrej Plenković prilikom predstavljanja proračuna u Saboru.

Glavni je smjer, naglasio je, preusmjeravanje s kriznog upravljanja prema konkurentnosti i stvaranju novih radnih mjesta.

Proračun se temelji na ohrabrujućim trendovima oporavka hrvatskog gospodarstva, najavi gospodarskog rata i rasta BDP-a od najmanje 9 posto u 2021., uspješnoj turističkoj sezoni i rastu izvoza.

Vlada i iduće godine želi nastaviti odgovorno upravljati javnim financijama, plan je da javni dug iduće godine ide prema 80,7 posto, a da manjak opće države padne na 2,6 posto BDP-a.

Proračun za 2022., odnosno makroekonomske projekcije za iduće dvije godine, anticipiraju i ulazak Hrvatske u europodručje, što je, uz ulazak u šengensko područje, jedan od dva strateška cilja dublje integracije u Europskoj uniji, piše Hina.

(hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.