Je li predsjednik lagao naftnim kompanijama da nafte ima ili nama da je nema?

Predsjednik RH sredinom ove godine sudjelovao je na energetskom forumu u Houstonu, pozvavši najveće svjetske naftne kompanije da se uključe u istraživanje i eksploataciju nafte i prirodnog plina u Hrvatskoj, izjavivši tom prilikom, kako su prenijeli hrvatski mediji, da bi nalazišta nafte i plina u Jadranskom moru mogla "dramatično" pomoći izlasku Hrvatske iz dugogodišnje gospodarske krize. Samo koji mjesec kasnije, nakon što je Mirela Holy naznačila da će njena podrška Josipoviću na predstojećim predsjedničkim izborima ovisiti o tome hoće li on podržati naftne bušotine u Jadranu, predsjednik Josipović zaokreće za 180 stupnjeva, izjašnjavajući se protiv, objašnjavajući "da u Jadranu ionako nema nafte" u količinama koje bi bile isplative, piše danas u priopćenju predsjedničkog kandidata prof. dr. Milana Kujunžića.

Neka novinari postave pitanje Predsjedniku

Postavlja se pitanje je li predsjednik lagao multinacionalim naftnim kompanijama i svjetskoj investicijskoj javnosti da nafte ima - ili danas laže Hrvatima da nafte nema? Pozivam novinare da mu prvom prigodom postave to pitanje, traži se dalje u priopćenju Milana Kujunžića.

Može li nakon takve izjave Predsjednika na odlasku ikome biti čudan podbačaj očekivanog interesa svjetskih naftnih kompanija na natječaju za istraživanje i eksploataciju nafte i prirodnog plina u Jadranu? Od 40-ak svjetskih energetskih tvrtki koje su prisustvovale otvaranju natječaja, ponude je na koncu poslalo njih samo 6. Je li to samo još jedna u nizu Josipovićevih izjava u kojima svoju zemlju predstavlja kao nepouzdanog partnera? Podsjetimo, nedavno je u sličnom tonu dao intervju u Financial Timesu: možemo li naći još ijedan primjer gdje se predsjednik jedne države, čovjek koji bi trebao biti na čelu njene gospodarske diplomacije, obraća svjetskoj javnosti otvoreno optužujući svoju državu, optužujući Hrvatsku za antipoduzetničku atmosferu i opisujući je kao neozbiljnu državu u kojoj je nepoželjno ulagati? I to nije prvi put. Je li predsjednik time samo učvrstio poruku investitorima da su nepoželjni, pita se u Kujundžićevom priopćenju.

Ministrova nedogovorna nagađanja

U isto vrijeme ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak neutemeljeno se razbacuje prognozama o velikim nalazištima nafte i prirodnog plina koje bi trebale Hrvatsku pretvoriti u novu Norvešku, odnosno velikog izvoznika nafte i plina, iako tek treba obaviti detaljna istraživanja koja bi to mogla potvrditi. Jasno je da u ovom trenutku Vrdoljak nema baš nikakvih argumenata za svoje tvrdnje, te da su one nedogovorna nagađanja ili, još gore, dnevnopolitičke konstrukcije. On između ostaloga navodi da će to dovesti do snižavanja cijene goriva, iako, dakako, nije predstavio model eksploatacije tih novih nalazišta koji bi mogao donijeti takav Laži za narodJasno je da Predsjednik RH na odlasku i ministar gospodarstva svaki prema svojim potrebama koriste temu nafte u predizborne svrhe, bez skrupula izmišljajući ili prefabricirajući činjenice prema svojoj osobnoj potrebi, odnosno, u prijevodu, varaju i - lažu hrvatskom narodurezultat, navodi se u priopćenju Milana Kujundžića.

Jasno je da Predsjednik RH na odlasku i ministar gospodarstva svaki prema svojim potrebama koriste temu nafte u predizborne svrhe, bez skrupula izmišljajući ili prefabricirajući činjenice prema svojoj osobnoj potrebi, odnosno, u prijevodu, varaju i - lažu hrvatskom narodu.

Ništa manju neodgovornost ne pokazuje ni predsjednik Vlade, koji, govoreći o aktualnom sporu s MOL-om uporno ponavlja kao zadanu "činjenicu" trenutačno stanje da hrvatska strana u ovom trenutku raspolaže sa 45 posto dionica INA-e, i dalje posve zanemarujući stvarnu činjenicu da postoji pravomoćna presuda prema kojoj je u drugom krugu privatizacije do promjene vlasničke strukture i upravljačkih prava došlo na temelju koruptivnog djelovanja te da se svi ugovori i transakcije proizišli iz takvih koruptivnih radnji djelovanja moraju trenutno proglasiti – ništavim, naglašava Kujundžić.

Već kao posljedica toga, može se i mora se onemogućiti mađarskoj strani prodaja bilo kakvog kontrolnog paketa bilo kome, bez obzira jesu li to ruske ili neke druge kompanije, a izdaja je nacionalnih interesa ponavljati da se pri tome ništa ne može napraviti.

Što se tiče istraživanja i eksploatacije i u hrvatskom dijelu Jadrana, treba biti svjestan koliko je za nacionalnu energetsku sigurnost važno istraživanje i eksploatacija nalazišta ugljikovodika, da naši susjedi u Jadranu to rade već desetljećima, te da smo u zaštiti našeg mora pri tome u potpunosti ovisni o tome koliko oni poštuju ekološke norme. Do stvarne eksploatacije nafte i prirodnog plina, ako doista budu potvrđene isplative količine, proći će dovoljno vremena da se osigura primjena svih najstrožih ekoloških standarda.

Koliko su kratkovidne energetske politike posljednjih nekoliko hrvatskih vlada pokazuju i posljednje premijerove izjave iz kojih je jasno je da je Vlada već odustala od zakonom definiranih hrvatskih interesa, pa tako dolazimo u apsurdnu situacije kao prije neki dan kad je INA domaću naftu koju inače prerađuje u Sisku Ina htjela prodati rafineriji u ruskom vlasništvu u BiH. To podsjeća, kaže se dalje u priopćenju, na još apsurdniju situaciju sa zabranom eksploatacije šljunka iz hrvatskih rijeka, nakon koje je Hrvatska prisiljena uvoziti pijesak koji dolazi - sa suprotne obale te iste rijeke, primjećuje u svom priopćenju Kujundžić.

Za Josipovića sve je teško pitanje

Predsjednik RH na odlasku pak pokazuje da i on na čitav niz važnih tema nudi simptomatičan odgovor: teško pitanje! Teško pitanje za njega je ima li nafte u Jadranu, teško pitanje je proglašenje gospodarskog pojasa, teško pitanje je traženje da se riješe otvorena pitanja sa susjedima, teško pitanje je treba li Dalmatinu dati u koncesiju. Čak i nakon jasne poruke hrvatskog naroda da se o tome treba odlučivati na referendumu, Josipović nas pokušava uvjeriti da taj referendum – preuranjen, kritizira u svom priopćenju Josipovića dalje Kujundžić.

Ono što je svima očito jest da Vlada traži načina kako da preko leđa građana kupi socijalni mir do sljedećih parlamentarnih izbora, a istovremeno ne radi ništa da bi iskoristila mogućnosti koje se pružaju na tanjuru.

U proračun EU uplaćujemo više nego što povlačimo. Već smo platili i kazne zbog nepovlačenja sredstava. Hrvatskoj Vladi treba poslati jasnu poruku, prije no što pokaže da je uložila svaki napor te da je doista iscrpila sve mogućnosti koje joj se pružaju, prije no što narodu položi nedvosmislene računice o isplativosti ovog ili onog rješenja, ne smije joj se dati prilika da radi uskih stranačkih interesa rasprodaje budućnost Hrvatske – našu budućnost i budućnost naše djece, zaključuje se na kraju priopćenja predsjedničkog kandidata prof. dr. Milana Kujunžića.

(hkv)

Prilog je dio programskoga sadržaja "Događaji i stavovi", sufinanciranoga u dijelu sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.