Zašto mirovinski godišnji dodatak nije pravedan za sve?

Novo mirovinsko pravo kojim je u mirovinski sustav uveden godišnji dodatak donosi članak 92. Zakona o mirovinskom osiguranju (NN, 96/25), koji će se podrobno analizirati i komentirati u ovom tekstu.

Tko ima pravo? Članak 92. st. 1.: »Korisniku mirovine ostvarene prema općem ili posebnom propisu pripada pravo na isplatu godišnjeg dodatka na mirovinu svake kalendarske godine za koju mu se isplaćivala mirovina.«

Komentar: Godišnji dodatak pripada korisnicima svih vrsta mirovina, dakle starosnih, prijevremenih starosnih, invalidskih, obiteljskih i razmjernih dijelova inozemnih mirovina priznatih prema međunarodnim sporazumima. Ako je netko ostvario isplatu mirovine samo za jedan mjesec, neovisno je li riječ o isplati u siječnju ili prosincu, trebao bi mu pripadati i godišnji dodatak za tu godinu. Isto vrijedi i u slučajevima kada se naknadno, zbog sporosti postupka, donese rješenje o pravu tijekom 2026. g. ili čak kasnije, ali je pravo na isplatu priznato u 2025. godini. Mogući su čak i slučajevi da se zbog složenosti postupka rješenje o pravu na mirovinu donese kasnije pa isplata pripada za dvije ili više godina. Tada također pripada pravo na godišnji dodatak unatrag za godinu u kojoj pripada isplata.

Visina dodatka. Čl. 92. st. 2.: »Visina godišnjeg dodatka na mirovinu određuje se kao umnožak punih godina mirovinskog staža za određivanje mirovine u hrvatskom mirovinskom osiguranju i vrijednosti godišnjeg dodatka utvrđene za jednu godinu mirovinskog staža.«

Komentar: Uzimaju se u obračun samo godine mirovinskoga staža ostvarene u hrvatskom mirovinskom osiguranju. Dakle, kod korisnika razmjernih dijelova mirovina priznatih prema međunarodnim sporazumima s drugim državama, uključujući i države bivše Jugoslavije (Slovenija, Srbija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora i Makedonija), mirovinski staž ostvaren u tim drugim državama ne ubraja se u hrvatski mirovinski staž.

Međutim, samo bi se iznimno trebala uračunavati u hrvatski mirovinski staž određena razdoblja inozemnoga mirovinskoga staža koja su kraća od 12 mjeseci i koja je Hrvatska obvezna priznavati i preuzimati kao hrvatski mirovinski staž, kako je to propisano pojedinim međunarodnim sporazumom.

Što je sve mirovinski staž u smislu toga zakona? Kod primjene odredaba o izračunu visine godišnjega dodatka treba potanje pojasniti što se još podrazumijeva pod pojmom »mirovinski staž«. Novi mirovinski zakon u svojem članku 5. točka 7. propisuje: »mirovinski staž obuhvaća staž osiguranja, staž osiguranja s povećanim trajanjem i posebni staž na temelju kojega se utvrđuje postoje li uvjeti za stjecanje prava na mirovinu«.

Prema tome u mirovinski staž za izračun godišnjega dodatka uračunava se: 1) produžena osiguranja (toč. 4.); 2) staž osiguranja s povećanim trajanjem, što je razdoblje provedeno u obveznom mirovinskom osiguranju koje se računa s povećanim trajanjem prema posebnim propisima (toč. 5.); 3) posebni staž, kao razdoblje provedeno izvan obveznoga mirovinskoga osiguranja koje se pod određenim uvjetima priznaje u mirovinski staž (toč. 6.); 4) pridodani staž, što je razdoblje koje se pridodaje stvarno ostvarenomu mirovinskomu stažu samo za određivanje svote invalidske i obiteljske mirovine ako osiguranik na dan nastanka smanjenja radne sposobnosti uz preostalu radnu sposobnost, djelomičnoga ili potpunoga gubitka radne sposobnosti ili smrti nije navršio 60 godina (toč. 8.); 5) dodani staž, razdoblje koje se pod određenim uvjetima pridodaje stvarno ostvarenomu mirovinskomu stažu roditelju za svako rođeno/posvojeno dijete za određivanje svote mirovine (toč. 9.).

Kad je riječ o godišnjem dodatku za korisnike mirovina bez mirovinskoga staža, čl. 92. st. 3. propisuje: »Korisniku iz stavka 1. ovoga članka kojemu svota mirovine nije određena na temelju mirovinskoga staža za određivanje mirovine godišnji dodatak određuje se na temelju 15 godina mirovinskog staža.« To su slučajevi priznavanja prava s osnove nesreća na poslu i profesionalnih bolesti. U tu skupinu valja ubrojiti i osobe koje su osigurane za posebne okolnosti kao što su pomoć u spašavanju kod vremenskih nepogoda te učenici, studenti, nezaposleni, članovi dobrovoljnih vatrogasnih društava i sl. (čl. 23. i 24. Zakona).

Komentar: U ovom slučaju nije jasno, a sigurno nije pravedno, zašto se u tim slučajevima visina godišnjega dodatka izračunava na temelju pretpostavljenih 15 godina mirovinskoga staža umjesto za pretpostavljenih 40 godina punoga mirovinskoga staža, kao što vrijedi za invalidske mirovine za slučaj nesreća na poslu.

Primjer nepravde: Pijani portir na poslu slomi nogu i ostvari punu mirovinu za 40 godina mirovinskoga staža i pripada mu pravo na godišnji dodatak za 40 godina mirovinskoga staža, a dobrovoljni vatrogasac ili nezaposleni građanin koji je zadobio invaliditet zbog pomaganja u zaštiti drugih od neke vremenske nepogode ili kod spašavanja ljudi ili imovine općega dobra ima pravo na visinu godišnjega dodatka samo za pretpostavljenih 15 godina mirovinskoga staža.

Stjepan Androić
Glas Koncila