Carinski rat

Europu, a osobito Europsku uniju kao njezinu ključnu naddržavnu strukturu, snašla je teška politička nepogoda u liku Donalda Trumpa. Prisiljena je početi brzo (geo)politički misliti i reagirati, a nema odgovor ni na njegovu retoriku ni na njegove najave, prijetnje, poteze, koji su potpuno izvan komunikacijskih i političkih običaja na međunarodnoj pozornici.

EK-ova šefica​ Ursula von der Leyen pokušala je uobličiti poziciju EU-a u dva posve različito intonirana govora u samo nekoliko dana. I ostala je bez odgovora s druge strane oceana – kao nepročitana poruka. Kao glavnu prenositeljicu poruka Europi Trump je izabrao politički mu blisku talijansku premijerku Giorgiu Meloni, s neskrivenom namjerom da iritira europsku njemačko-francusku osovinu, koja je trenutačno u vlastitome političko-gospodarskom limbu. Politički pristojnu Europsku uniju, a osobito dansku premijerku, šokirao je najavom da će kupiti Grenland – jer je to u američkom interesu. A totalnu je uzbunu izazvala njegova najava da nakon uvođenja zaštitnih carina od 25 posto Meksiku i Kanadi, a Kini od 10 posto, na red dolazi EU! Tek su tada europski šefovi država i vlada na sastanku Europskog vijeća na dnevni red stavili temu europskog odgovora Trumpu, naričući prethodno desetak dana nad opasnom prijetnjom carinskim ratom.

Dok EU vijeća, Trump telefonira

I dok su tako politički šefovi od kojih se sastoji EU vijećali ne bi li smislili odgovor na najavljeni carinski rat, Trump je obavio telefonske razgovore s meksičkom predsjednicom i kanadskim premijerom. Nakon ‘srdačnog razgovora‘ s meksičkom predsjednicom Claudijom Scheinbaum ona je pristala poslati deset tisuća vojnika na meksičko-američku granicu kako bi zaustavili narkokartele u švercu fentanila i drugih droga u SAD, a Trump je na mjesec dana odgodio uvođenje zaštitnih carina Meksiku​. Bude li suradnja funkcionirala, Scheinbaum će, sigurno, u Trumpovu izričaju postati ‘velika meksička predsjednica i impresivna žena‘. U suprotnome snosit će odgovornost za carinski rat. S premijerom tradicionalne američke saveznice Kanade Justinom Trudeauom dogovorio je mnogo širu suradnju na zaštiti granice od šverca droge i ilegalnih migranata, a suspenzija viših carinskih tarifa odgođena je – vjerojatno trajno. Dok pišem ovu kolumnu, najava 10-postotnih carinskih tarifa na kineske proizvode još je na snazi.

Bilo bi potpuno pogrešno da europski lideri iz ove blitzkrieg-epizode izvuku zaključak da su Trumpove prijetnje Europi zaštitnim carinama samo taktički blef od kojega će odustati jer bi carinski rat opasno pogodio ne samo europsko gospodarstvo već i američko. Valja to iskoristiti kao iznuđenu priliku da realno slabi ili nikakvi lideri koji trenutačno vode Europu u kratkom roku usuglase temeljne geostrateške interese Staroga kontinenta i u skladu s njima redefiniraju europske odnose s SAD-om i Rusijom i Kinom s druge strane. Trumpove su temeljne pozicije pritom jasne: vidi Europu kao zapadnu saveznicu u konfrontaciji s Kinom i Rusijom, u perspektivi obrambeno samodostatnu pod kišobranom NATO-a, uz gospodarsku suradnju na racionalnim osnovama. Europa pak mora odlučiti želi li ostati dio zapadnog svijeta ili će se postupno utopiti u kinesko-rusku Euroaziju. Odnosno ‘Azioeuropu‘.

Fiksirani čep protiv AI tehnologija

Ako postoji istinska suglasnost da je europska budućnost u zapadnoj civilizaciji – a nadam se da postoji – onda se Europska unija i njezine države članice ne mogu i dalje praviti da ne razumiju koja su glavna ruska ili kineska sredstva pokoravanja kao što su se do ruske invazije na Ukrajinu pravile da ne razumiju u čemu je opasnost od plinske ovisnosti o Rusiji. Ne mogu ne razumjeti da svojim zelenim politikama uništavaju svoju energetsku samodostatnost i pomažu osvajačkim planovima najvećeg onečišćivača – Kine. Ne smiju se ljutiti na Trumpa kad traži da osnaže svoju obranu, kao najefikasnije sredstvo odvraćanja. Ne mogu u kinesko-američkom ratu AI tehnologijama parirati izumom fiksiranog čepa na plastičnim bocama. Ukratko, želi li opstati, Europa je prisiljena konstituirati se kao istinski zapadni savez.

A što se Trumpove uvredljive retorike tiče, na to je pitanje ovih dana zanimljiv odgovor, usporedivši politiku s boksom, dao aktualni državni tajnik Marco Rubio, danas glavni provoditelj Trumpove vanjske politike, kojega nikako ne bismo mogli nazvati bilo čijom ‘pudlicom‘. U predizbornoj kampanji 2016. Trump ga je eliminirao kao republikanskoga kandidata nazvavši ga posprdno – ‘mali Marco‘.

– Kad uđete u ring, morate računati s time da možete dobiti i direkt u lice – kaže danas veliki Marco.

Višnja Starešina
Lider