Prenosimo veći dio članka iz Večernjeg lista:

...Tajni dokumenti, izvješća koja su obavještajci tijekom burne povijesti SFRJ prikupili na više od 200.000 stranica, sadrže detalje tajnih akcija koje bi demistificirale djelovanje Ozne, a potom i Kontraobavještajne službe (KOS). O kakvoj se značajnoj arhivskoj građi radi najbolje govori podatak da je u dugogodišnjem razdoblju bivše države Vojna kontraobavještajna služba (KOS), a prije toga Ozna, imala veće i jače ovlasti od civilnih obavještajnih struktura kao što su Udba, a potom SDB.

U arhivama koje mnogi stanovnici raspadnute SFRJ s nestrpljenjem očekuju vidjeti i prostudirati sadržani su detalji o nestanku uglednih političkih dužnosnika nakon rata kao što ubojstvo Andrije Hebranga, mučenje i trovanje kardinala Alojzija Stepinca, borba protiv političkih disidenata SFRJ i zagovornika reaktiviranja NDH-a, u Hercegovini poznatijih pod sinonimom "Škripari". Arhive sadrže podatke o tome kako su izvedene akcije čišćenja teritorija od špijuna, diverzanata i "domaćih izdajnika" u Hrvatskoj i BiH? Što se događalo s četničkim vojvodom Dražom Mihailovićem?

UPosebno zanimljivo poglavlje za hrvatsku javnost zauzima poglavlje u kojem su opisane akcije, zapovijedi radi suzbijanja studentskog - MAS pokreta iz 1971. godine u Hrvatskoj. Vojna sigurnosna agencija Srbije, objavljuje beogradski dnevnik Blic, već je počela dostavljati tu građu Vojnom arhivu Srbije. Poznavatelji tvrde da je specijalizirani arhiv Vojne bezbjedonosne agencije uredno vođen i da su dokumenti o tajnim akacijama godinama uredno vođeni. Zajamčeno je da dijelovi koji će biti proslijeđeni Vojnom arhivu neće podleći brisanju, prepravljanju ili prikrivanju.

UOtvaranje cjelokupnih dokumenata, godišnjih i pojedinačnih izvješća, analiza i obrada Ozne i KOS-a naložio je ministar obrane Zoran Stanković, pozivajući se na Zakon o kulturnim dobrima Srbije, koji nalaže da se po isteku trideset godina arhivska građa predaje mjerodavnim arhivima. Zašto to nije napravljeno do sada? Mjerodavni kažu da je Zakon o arhivskoj građi Savezne republike Jugoslavije iz 1998. nalagao da se arhivska građa čuva u specijaliziranim arhivima, kao što je VBA. Raspadom SRJ, međutim, taj Zakon prestao je vrijediti.

Zdenko Jurilj
Večernji list

{mxc}