HKVZaslugom današnjih vodećih hrvatskih političara, u zadnje vrijeme svako malo u medijima nailazimo na vijesti koje bi trebale pripadati jednom prošlom vremenu, odnosno razdoblju propale Jugoslavije. Nažalost, ove vijesti postaju sve više naša svakidašnjica, tako da se zaista opet može govoriti o ugroženosti hrvatskog jezika, kulture i identiteta. A kada se nekom narodu uskraćuje primjerice pravo na jezik, onda nema sumnje da se taj narod nalazi u vrlo nezavidnoj situaciji. U ovom kontekstu vrijedi se prisjetiti prvih triju točaka iz Izjave o stanju hrvatske kulture i nacije koju je 2005. donijelo Hrvatsko kulturno vijeće:

1. Držimo neprihvatljivim da područje kulture u Republici Hrvatskoj prisvajaju gotovo isključivo predstavnici svjetonazora koji je duboko suprotan hrvatskoj kulturnoj tradiciji i koji danomice radi na razaranju hrvatskoga kulturnog identiteta. Taj proces, krajnje opasan za budućnost hrvatske kulture i nacije, odvija se djelomice i uz pomoć državnih tijela koja novčano podupiru projekte protuhrvatskog usmjerenja.

2. Osobito smo zabrinuti što se s mnogih strana opet dovodi u pitanje posebnost hrvatskoga jezika, njegov u Ustav zapisan naziv, kao i hrvatski jezični standard. Zahtijevamo da se zaustavi prodor u hrvatske škole onih jezičnih priručnika koji ne poštuju hrvatsku jezičnu tradiciju i rezultate suvremene hrvatske jezikoslovne znanosti.

3. Smatramo nedopustivim da se krivotvori dalja i bliža hrvatska povijest, relativiziraju događaji i osobe bitni za opstanak hrvatskoga naroda, te da se tako ponavlja ideološki obrazac pristupu povijesti iz razdoblja hrvatske neslobode. Odlučni smo u zahtjevu da se zaustave stalni udari na stare hrvatske kulturne institucije. Upozoravamo i na pogubno krivotvorenje starije i novije hrvatske književnosti, na prisvajanje hrvatskih pisaca, na omalovažavanje i vrijeđanje mrtvih i živih klasika, kao i na diletantsko i jednoumno arbitriranje u suvremenoj hrvatskoj književnosti i umjetnosti uopće.

U nastavku se mogu pročitati tri vijesti koje zorno svjedoče o licu i naličju trenutnih regionalnih integracija.

Add a comment Add a comment        
 

 
Našice Prenosimo članak iz Glasa Slavonije o 62. obljetnici krvoprolića kojeg je učinila poslijeratna komunistička  vlast, više od mjesec dana nakon završetka 2. svjetskog rata, nad mnoštvom razoružanih ljudi na Crnom potoku u blizini slavonskog gradića Našica. Događaj, očito, nije dovoljno "medijski atraktivan" da bi stigao dalje od regionalnog lista, no to je stara i stalna tužna hrvatska priča. Za svaku je pohvalu to što je gradska vlast u Našicama u travnju ove godine utvrdila novi gradski praznik - Dan sjećanja na komunističke žrtve, posvećen onima na Crnom potoku. Iako izgleda kako počinitelji i nalogodavci ovog i mnoštva drugih zločina iz poslijeratnih godina nikada ne će biti kažnjeni, ipak bi se moralo jasno, javno i službeno reći što se sve dogodilo. I, zbog tih stradalih ljudi, njihovih obitelji i potomaka, a ponajviše zbog svih nas i naše budućnosti. Obilježavanje tih događaja na način na koji su to učinili Našičani, odličan je primjer i početak.
Add a comment Add a comment        
 

 
Marko Perković Thompson Umjesto da se potegne pitanje kako to da je HRT prenosio koncert Marka Perkovića Thompsona u Zagrebu samo na satelitskom kanalu, čime je opet grubo zanemaren interes hrvatske javnosti za ovog vjerojatno najpopularnijeg hrvatskog izvođača, mediji su se usredotočili prvenstveno na reakcije raznih organizacija koje u normalnim okolnostima ne bi trebale zavrijediti nikakvu pažnju. Naime, da je HRT prenio slikom Thompsonov koncert onda bi svima i koji nisu bili na koncertu bilo jasno da on nije imamo nikakve veze s ustaštvom, već je ponovo kao i uvijek bio obilježen jedino nacionalnim zanosom. Traženje u mnoštvu od 60 tisuća gledatelja nekoliko pojedinca s ustaškom ikonografijom međutim postalo je važnije od onoga što je cijeli spektakl odista predstavljao. Sve to proizlazi i činjenice, s kojom se neki krugovi nikako ne mogu pomiriti, da Thompsonovi koncerti jasno pokazuju kako u Hrvatskoj nacionalni osjećaji nisu svedeni na minimum, i da će raznorazni balkanski projekti i dalje nailaziti na otpor u hrvatskom narodu. Pri tome spomenuti krugovi uporno poistovjećuju hrvatstvo s ustaštvom, što ne treba zvati ničim drugim nego čistim rasizmom.
Add a comment Add a comment        
 

 
Macelj U uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač se osvrnuo na dvostruka mjerila i političke zlouporabe vezane uz zločine počinjene u i nakon 2. svjetskog rata. Iznio je i brojne pojedinosti koje su se čule na konferenciji za tisak udruge Macelj 1945.. Tako je u svom komentaru Piskač zabilježio: "Područje Lepe Bukve poslije 1945. proglašeno je Titovim lovištem (!) - pristup zabranjen. Godine 1998. Fran Živičnjak, jedan od preživjelih zarobljenika iz 1945. napisao je knjigu sjećanja o tom pokolju. Iste godine pronađen je mrtav u svom stanu u Zagrebu pod nerazjašnjenim okolnostima. Kardinal Franjo Kuharić 9. lipnja 1991. na lokalitetu Lepe Bukve služi svetu misu za sve žrtve Križnog puta. Državna komisija 24. lipnja 1992. započinje istraživanja na maceljskom području. Na lokalitetima Ilovec i Lepa Bukva istražene su 23 masovne grobnice i pronađeni posmrtni ostatci 1.163 žrtve. Istraživanja pod nerazjašnjenim okolnostima prestaju već 17. kolovoza 1992.!". Reklo bi se puno nerazjašnjenih okolnosti, i to vezano samo uz jednu lokaciju s masovnim grobnicama.
Add a comment Add a comment        
 

 
Macelj 2007.Kao što smo već javljali biskup varaždinski mons. Josip Mrzljak u nedjelju 3. lipnja 2007. blagoslovio je dovršenu spomen crkvu Muke Isusove i služiti misu zadušnicu za sve žrtve Križnog puta. U Maclju govor je održao i Alfred Obranić, predsjednik Hrvatskog društva političkih zatvorenika i dopredsjednik Udruge Macelj 1945.. Osvrću se na ekshumaciju posmrtnih ostataka 1.163 žrtve ubijene od strane partizana Obranić se upitao: "Pitamo se, kako to da bilo koji državni odvjetnik u proteklih petnaest godina nije pokrenuo kazneni postupak, kada je u novinama mogao pročitati,da je iskopano preko tisuću kostura, ili nakon ukopa 22. listopada 2005. godine kada je 1.163 zemnih ostataka žrtava pohranjeno u ovu grobnicu. A zna se, da je državno odvjetništvo temeljem zakona dužno reagirati na svako saznanje, ako se sumnja, da je eventualno učinjeno kazneno djelo. Kako nitko nije reagirao, nameće se zaključak, da im je događaj poznat i da ne smatraju da se radi o kaznenom djelu, a nekmoli zločinu.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Shaker al-Absi Iz Večernjeg lista prenosimo vijest o još jednoj otkrivenoj tajni "miroljubive socijalističke, samoupravne i nesvrstane" Jugoslavije kojoj je na čelu stajao "veliki revolucionar i humanist" Josip Broz Tito. Jordanac Shaker al-Absi, vođa terorističke skupine Fatah al-Islam, koja je usko povezana s Al-Qaidom, i koja već više od dva tjedna vodi krvave sukobe s libanonskom vojskom školovao se (i) u Zagrebu. Neki bi rekli kako po stavovima al-Absija i pokoljima koje čine njegovi "revolucionari" u Libanonu nimalo ne čudi da mu je Tito bio jedan od uzora. (djl)
Add a comment Add a comment        
 

 
Macelj 2007.Kako piše IKA, Varaždinski biskup Josip Mrzljak predvodio je u nedjelju 3. lipnja misu za maceljske žrtve "križnoga puta" i blagoslovio spomen crkvu Muke Isusove u Maclju. "Ova crkva sama po sebi je jedno svjedočenje i jedan govor. Ovdje stojimo iznad zemnih ostataka 1163 osobe koje su izvađene iz 23 jame, ali mnoge su još neotkrivene u ovim okolnim šumama. To su desetljećima prešućivane žrtve i njihova posljednja ovozemaljska počivališta. I danas su, na žalost, prešućivani", rekao je u propovijedi biskup Mrzljak. U nastavku, uz nekoliko slika Damira Borovčaka, donosimo cijelu propovijed varaždinskog biskupa Josipa Mrzljaka, koju je pratio veliki broj vjernika.
Add a comment Add a comment        
 

 
Komemoracija U nedjelju, 27 svibnja izaslanstvo Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava posjetilo je grobište Dravska šuma Varaždin i položilo vijenac kod spomen križa. U spomen na poratne žrtve grada Varaždina, rijeke Drave i varaždinske Dravske šume zapaljene su i svijeće, a molitvu je kod križa predvodila Branka Šargač, i sama žrtva poratnih progona drugog svjetskog rata. Predsjednik Društva Franjo Talan podsjetio je na predstojeće komemoracije koje će se održati na području sjeverozapadne Hrvatske.
Add a comment Add a comment        
 

 
Tiskovna konferencijaJučer je u Pastoralnom centru sv. Juraj u Đurmancu održana tiskovna konferencija povodom dovršetka spomen crkve Muke Isusove u Maclju na žrtve komunističkih zločina, koji su ovdje počinjeni u svibnju i lipnju 1945. Konferenciju je pozvala novoosnovana Udruga Macelj 1945. za njegovanje uspomene na maceljske žrtve komunističkih zločina. Na konferenciji je govorio predsjednik Udruge Stjepan Brajdić, koji je kao mladi domobranski časnik preživio Bleiburg i Križni put, bio nevin osuđen na smrt strijeljanjem, a zatim pomilovan na 20 godina teške robije i oslužio deset godina po svim najzloglasnijim jugoslavenskim logorima. Od 150-tak pozvanih redakcija i novinara odazvalo se desetak izvjestitelja koji su po završenoj konferenciji zajedno s domaćinima posjetili spomen područje i novoizgrađenu crkvu.
Add a comment Add a comment        
Sri, 22-01-2025, 18:22:06

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.