Ivan FumićSredišnja komemoracija u povodu šezdeset i druge obljetnice bleiburške tragedije održava se danas 13. svibnja na Bleiburškom polju u Austriji. Komemoracija će započeti u 11 sati molitvom kod grobnice hrvatskih žrtava na mjesnom groblju u Unter-Loibachu, te će se nastaviti procesijom do Bleiburškog polja. Prije dva dana Hina je objavila vijest u kojoj je Ivan Fumić, jedan od istražnih sudaca u postupku protiv članova Bugojanske skupine i dugogodišnji predsjednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista RH, komentirao zbivanja u Bleiburgu i ono što se događala nakon kraja 2. svjetskog rata. Fumić je između ostalog rekao: "Bleiburško je polje simbol zbivanja kraja Drugoga svjetskog rata, a ne mjesto pogubljenja... Činjenica jest da je kod Maribora ubijeno 1500 ustaša čuvara jasenovačkog i drugih logora, da je i putem ubijen određen broj osoba, što mi osuđujemo, jer su ubijeni bez suđenja i ikakva kriterija. Iz izvještaja jugoslavenske armije proizlazi da je na taj način nakon Bleiburga ubijeno 12.000 do 14.000 osoba.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Slavko GoldsteinO djelovanju udruge Documenta (čita se "dokumenta", a ne "dokumenti") već smo više puta pisali na portalu, počevši od "Međunarodne konferencije o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba" koju je ova udruga organizirala u Zagrebu, pa do napada na pismo 20 akademika i 10 povjesničara u kojem su oni upozorili na nestručno i zlonamjerno iskrivljavanje povijesti u udžbenicima za osnovnu školu.  Toma Podrug u Hrvatskom slovu piše o "Javnom razgovoru o otvorenim pitanjima novije hrvatske povijesti" u povodu knjige Slavka Goldsteina "1941. godina koja se vraća" koji je također organizirala Documenta. Izdvajamo: "...kad pročitah da će govornici biti Ivo Banac, Marko Grčić, Mirjana Gross, Miljenko Jergović, Ivan Lovrenović, Latinka Perović i Eugen Pusić u Novinarskom domu u Zagrebu 28. ožujka 2007. godine gdje za Documentu potpisuje Vesna Teršelič, a za Novi Liber Sanja P. Goldstein, uhvati me i lagana vrućica kao da sam pozvan na ples duhova pokojnika, pa se upitah: Zar oni koji nisu željeli hrvatsku državu i koji nisu ni jednom rečenicom teksta ni sudjelovanjem u njezinoj obrani i oslobođenju (a koji hoće dokazivati svojim relativnim dokazima sve što namjeravaju, a čega se suzdržavaju oni koji su savjesniji i izbirljiviji u dokazima), mogu usavršavati svojim idejama, porukama i savjetima kad je znano da je samo ljubav graditeljska?".
Add a comment Add a comment        
 

 
Vuk Drasković Nakon izjave predsjednika Mesića dane 22. travnja na komemoraciji u Jasenovu kako je "Jasenovac je bio jedno od najgroznijih stratišta što ih je u okupiranoj Europi uspostavio fašizam" (valjda nacizam, op. ur.) nije trebao dugo čekati da netko u Beogradu politički poentira na ovu izjavu. Jutarnji list danas javlja kako je Vlada Srbije službeno protestirala protiv “nelegitimne i nedobronamjerne” kampanje u Hrvatskoj nakon presude kojom je Srbija oslobođena krivnje za genocid u BiH. Kao jedan od razloga zbog kojih bi Hrvatska trebala odustati od svoje tužbe u protestu Vlada Srbije navedeno je "nekoliko desetljeća unazad, kada je na prostorima sadašnje Hrvatske i BiH počinjen sistematski i državni genocid nad Srbima, Židovima i Romima, nije bilo ni pravne mogućnosti da se sudi za genocid".
Add a comment Add a comment        
 

 
Documenta Kako se doznaje iz Hinine vijesti, "Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću" priopćio je danas da otvoreno pismo akademika HAZU-a i povjesničara glede udžbenika povijesti doživljava kao "otvoreni poziv na prekrajanje povijesti". Prvo što ovdje treba primijetiti je kako je sadržaj ovog pisma po običaju uglavnom prešućen u medijima, pa veći dio javnosti ne zna što u njemu piše. Jedan od rijetkih izuzetaka je naš portal koji je pismo 20 akademika i 10 povjesničara objavio još prije dva tjedna, pa naši čitatelji mogu sami provjeriti da li su se potpisnici primili prekrajanja povijesti ili ne. No, ono što je ovdje posebno drsko je to što se za riječ na temu prekrajanja povijesti javila nevladina udruga koja je u Zagrebu početkom veljače, s još dvije udruge iz Beograda i Sarajeva, organizirala Međunarodnu konferenciju o utvrđivanju istine nakon ratnih sukoba.
Add a comment Add a comment        
 

 
Josip Boljkovac Kako smo već javljali, karlovačka policija je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv 89-godišnjeg Petra Zinaića zbog sumnje da je sudjelovao u masovnim ubojstvima civila za i poslije 2. svjetskog rata. Time je učinjen presedan u Hrvatskoj prema pitanjima partizanskih ratnih zločina nad hrvatskim stanovništvom. Na prvu vijest da bi se možda u Hrvatskoj moglo suditi partizanskim zločinima reagirao je Josip Boljkovac na jučer održanoj sjednici Saveza antifašističkih boraca Karlovačke županije. No, njegova reakcija, sudeći prema vijesti Večernjeg lista koju ovdje prenosimo, ničim nije obuhvatila pitanje partizanski zločina. Umjesto toga, Boljkovac je našao za shodno potpuno nevezano upustiti se u obračun s dva "hercegovačka" kadra. Tako se osim na Vicu Vukojevića, Boljkovac posebno okomio na Gojka Šuška: "Najveći zločinac Domovinskog rata je Gojko Šušak. To svi znaju, ali se boje reći. On je smeće i lažljivac koji je, osim zločina nad ljudima, naređivao i rušenje svih spomenika iz NOB-a, pa tako i onog u Jasenovcu, što, na sreću, pošteni ljudi nisu poslušali." Imajući na umu da je Josip Boljkovac bio početkom Domovinskog rata ministar unutarnjih poslova, čini nam se da se još jednom može konstatirati kako je Hrvatska izborila svoju nezavisnost u gotovo nemogućim uvjetima.
Add a comment Add a comment        
 

 
Zločini Iz Jutarnjeg lista od 19. travnja prenosimo članak o rezultatima opsežne istrage o nedavno ekshumiranim žrtvama partizana na Babinoj i šumi Bujadnjak na Petrovoj gori. Karlovačka policija je Državnom odvjetništvu podnijela kaznenu prijavu protiv 89-godišnjeg Petra Zinaića zbog sumnje da je, kao šef “Rejonsko obavještajnog centra” (ROC) i opunomoćenik povjerenstva “Odsjeka za zaštitu naroda” (OZNE) za područje općine Slunja i Plaškog, počinio kazneno djelo protiv više od 100 civila krajem Drugog svjetskog rata, te u vrijeme poraća. Nadamo se i želimo vjerovati da je to pravi početak sudskih progona za masovne zločine partizana počinjene pred kraj 2. svjetskog rata i nakon njegovog završetka.
Add a comment Add a comment        
 

 
Arctium lappa Ovih dana Ivan Zvonimir Čičak ne prestaje puniti novinske stupce. Tome najviše doprinose njegove kolumne koje uredno objavljuje Jutarnji list, i u kojima se plasiraju razne tvrdnje i optužbe koje prozvani kasnije pokušavaju opovrgnuti. Ivan Zvonimir Čičak više je puta svojim ispadima obilježio hrvatsku političku scenu, a ovdje se prisjećamo onog iz 1990. godine. Radi se o slučaju kada je u Širokom Brijegu I. Z. Čičak postrojio "hrvatski domoljubni odred", odnosno dvadesetak mladića u crnim uniformama. Ovo postrojavanje je slikano, te su slike prvo bile objavljene u Slobodnom tjedniku, a onda i u srbijanskom tisku kao dokaz ustašoidnosti nove hrvatske vlasti. O pozadini ovih zbivanja piše dr. Ivić Pašalić u pismu koje ovdje prenosimo u cijelosti, a upućenom Jutarnjem listu zbog tamo objavljenih Čičkovih tvrdnji na njegov račun.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vijeće Europe Kao predsjednik Udruge sudionika Bleiburga i hrvatskih križnih putova, dr. Šošić uputio je prošli tjedan pismo u kojem se suprotstavlja izboru Vanje Sutlića, i općenito kadrova naslijeđenih iz komunističkog sustava na čelo hrvatske nacionalne kuće HRT. Šošić podsjeća na rezoluciju Skupštine Vijeća Europe pod naslovom "Potreba za međunarodnom osudom zločina totalitarnih komunističkih režima". U točki 13 ove rezolucije stoji kako Skupština Vijeća Europe "poziva sve komunističke i post-komunističke stranke u svojim državama članicama, koje to još nisu učinile, da ponovno ocijene povijest komunizma i svoju vlastitu prošlost, da se jasno distanciraju od zločina totalitarnih komunističkih režima te da ih potpuno jasno osude." Budući da je hrvatska stvarnost kao što to primjećuje dr. Šošić u velikom raskoraku sa sadržajem ove rezolucije, odlučili smo se je u cijelosti objaviti na našem portalu.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vukovar Prenosimo članak iz Večernjeg lista od 13. travnja 2007. o Svetoj misi održanoj u vukovarskoj župnoj crkvi sv. Filipa i Jakova u spomen na žrtve komunističkog terora u Vukovaru, ubijene nakon 12. travnja 1945. i ulaska partizanskih postrojba u taj grad. Među 290 odmah ubijenih građana i još toliko tijekom idućih mjesec dana (bez suđenja, naravno) bili su, prema obrascu koji se ponavljao u svakom mjestu koje su "oslobodili" antifašisti, viđeniji ljudi - liječnici, učitelji, profesori, odvjetnici, sudci, svećenici, itd. Napominjemo da je prema popisu stanovništva iz 1948. Vukovar brojio nešto manje od 18 tisuća stanovnika, što znači da je ubijeno oko 4% stanovništva tog hrvatskog grada.
Add a comment Add a comment        
Sri, 22-01-2025, 19:13:05

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.