Amerikanci nisu nikada dali snažniju potporu Hrvatima

Iako neki unaprijed najavljuju propast za 17. studenoga najavljenih razgovora čelnika šest najjačih parlamentarnih stranaka u Parlamentu BiH, zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž smatra kako se do novoga potonuća i blamaže ipak neće doći. Prema njegovim riječima, atmosfera pred sutrašnji sastanak nije idealna i ne zrači pretjeranim optimizmom, međutim, ohrabruje da su lideri svjesni da je došao kritični trenutak da se napravi iskorak i dogovori raspodjela funkcija u Vijeću ministara.

Prema Raguževim riječima, sutra se neće postići definitivni dogovor oko toga, ali će se postići određeni napredak kako se ne bi zalupila vrata dijalogu do idućega okupljanja političkih čelnika u Italiji gdje bi se možda mogao postići i presudni kompromis. U pripremi toga odlaska u tuđinu ciljano su Mostar pohodila trojica utjecajnih američkih diplomata: prvi zamjenik visokoga predstavnika Roderck Moore te veleposlanici u Sarajevu i Zagrebu, Patrick Moon i James Foley. Zamjenik predsjednika HDZ-a 1990. Martin Raguž naglašava kako američki diplomati nisu ništa ultimativno tražili od njega i lidera HDZ-a BiH Dragana Čovića. Iako to, naravno, Raguž neće priznati, jasno je kako se radi o svojevrsnoj američkoj diplomatskoj ofenzivi kako bi se ključni hrvatski lideri ohrabrili učiniti iskorak i prihvatili rješenja koja uključuju i kandidate hrvatske nacionalnosti iz SDP-a u budućem Vijeću ministara BiH.

Razumiju Hrvate

Uostalom, veleposlanik Patrick Moon je ponovio kako je izbor Željka Komšića bio u skladu s Ustavom i Izbornim zakonom pa je u tom kontekstu Washington priznao i legitimitet nove Vlade FBiH. Sinkronizirani posjet američkoga diplomatskoga trojca HDZ-ovim dvorima ima i svoju drugu daleko zanimljiviju dimenziju i pozadinu.

Brojni politički analitičari odmah su počeli tragati za odgovorom na pitanje koja je stvarna pobuda motivirala Moorea, i veleposlanike Moona i Foleyja da se spuste iz Sarajeva niz Neretvu do Mostara. Upadljivo im je što su američki diplomati u glas kao jedan ponavljali kako razumiju frustracije Hrvata zbog neravnopravnoga ustavnoga položaja u FBiH te da žele pomoći da se u Federaciji dogode ustavne promjene, uz dogovor Hrvata i Bošnjaka. Američki motiviBrojni politički analitičari odmah su počeli tragati za odgovorom na pitanje koja je stvarna pobuda motivirala Moorea, i veleposlanike Moona i Foleyja da se spuste iz Sarajeva niz Neretvu do Mostara. Upadljivo im je što su američki diplomati u glas kao jedan ponavljali kako razumiju frustracije Hrvata zbog neravnopravnoga ustavnoga položaja u FBiH te da žele pomoći da se u Federaciji dogode ustavne promjene, uz dogovor Hrvata i BošnjakaNa koji način to misle uraditi nisu otkrili, ali su naglasili kako postoji niz rješenja koja bi mogla pomoći da se popravi položaj Hrvata u FBiH. Jasno, niti Roderick Moore, niti Patrick Moon, a još manje James Foley nisu iznosili nikakve američke prijedloge niti stavove oko ustavnih promjena u FBiH, samo su vrlo znakovito naglasili vrlo bitnu stvar koju vjerojatno čelnici HDZ-a najmanje žele čuti od koje im se diže kosa na glavi: "Nema govora o stvaranju trećega entiteta jer bi to bio korak nazad."

Izmjene Izbornog zakona

Ali američka administracija pozdravlja izmjene Izbornoga zakona i u dijelu koji se tiče izbora u Mostaru, a ne samo članova Predsjedništva BiH. Teško se oteti dojmu da bi Amerikanci uistinu iskreno željeli pomoći Hrvatima da poprave svoj položaj u FBiH. Diskretno su iskazali spremnost kako bi "pritisnuli" Bošnjake na ustupke i popuštanja, a sve to da se jednom zauvijek završe priče i prijetnje oko formiranja hrvatske federalne jedinice. Jer, Amerikanci moguće rezoniraju, kada bi popravili ustavni položaj u FBiH i uredili odnose s Bošnjacima na način da im oni ne biraju dužnosnike i da u Federaciji ne budu majorizirani odnosno da u Mostaru biraju gradonačelnika po pravilima koja vrijede i u drugim gradovima, Hrvati više ne bi imali adute pa niti razloga kukati i pričati o stvaranju zasebne federalne jedinice ili trećega entiteta. U tom kontekstu je također zanimljiva tvrdnja sve trojice američkih diplomata kako Bošnjaci apsolutno priznaju i razumiju da su Hrvati ustavno podređeni u FBiH što bi trebalo značiti i da su možda spremni na ustupke i korigirati ustavne odredbe koje nisu poštene i dovode Hrvate u neravnopravni položaj.

Popravljanje položaja

Realno, hadezeovcima takav američki pristup nije po volji i dopadljiv, ali je za početak ipak vrlo korektan pa može se reći i konkretan. Zapravo, teško da pamćenje poznaje neku snažniju i izravniju američku želju da rastjera frustracije Hrvata u BiH. Treba biti realan i razborit, u ovom trenutku, moglo bi se kazati u nekoj pretfazi izvjesnoga otpočinjanja procesa popravka položaja Hrvata u FBiH, Amerika i ne može ništa više obećati. Dojam je kako do sada zapravo niti jedna svjetska sila niti međunarodna zajednica u cjelini nisu bili konkretniji i odlučniji u snaženju ideja o ustavnim promjenama u FBiH. Protivljenje SAD-a stvaranju trećega entiteta poznati je višegodišnji politički stav i nije nikakva novina. Ravnopravnost Hrvata s Bošnjacima u FBiH i demokratska izborna pravila u Mostaru politički su limit koji Amerikanci nude hrvatskim političkim elitama u BiH do ustavnih promjena na državnoj razini. Ako ništa, vrijedno poštovanja i trezvene rasprave.

Antun Mrkonjić
Dnevni list