Mađarska pomoć: ključ unijskog agrarnog trezora dali smo u ruke Hrvatskoj

U Europsku uniju želimo ući moleći za savjete i preporuke Mađarske. Pomoć nam je potrebna jer u krugu hrvatskih poljoprivrednika vlada ogromna panika u svezi s tim što nas očekuje u zajednici – rekao nam je Benjamin Sakoman, predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika (HUMP). Hrvatska je s Bruxellesom sklopila povoljan pristupni ugovor, hrvatska poljoprivreda može dobiti osamsto milijuna eura. Ta država može postati članicom EU-a s povoljnijim uvjetima od onih koje ima Mađarska.

Hrvatski partner

Centar mladih poljoprivrednika u Srednjoj Europi (CERYC) proširit će se s hrvatskim partnerom, nakon što je naš južni susjed izrazio želju da želi biti sudionikom zajedničkoga rada. Hrvatska udruga mladih poljoprivrednika je nakon posjeta Mađarskoj dala do znanja kako želi iskoristiti iskustva koja o funkcioniranju europske unije imaju organizacije mladih poljoprivrednika država koje su već članice EU-a.

„Nedavno su zaključeni pregovori o hrvatskom pristupu EU-u, a i detalji polako izlaze u javnost. Za pripremu hrvatskih poljoprivrednika međutim nije dovoljno samo vrednovanje pristupnih uvjeta, trebamo upoznati i iskustva sudionika ranijih proširenja EU-a. Preko partnerstva u CERYC-u možemo steći puno objektivniju sliku o tome što nas očekuje nakon ulaska u EU. Hrvatski mladi poljoprivrednici s velikim očekivanjima gledaju na članstvo. Temeljem informacija dobivenih tijekom nekoliko dana provedenih u Mađarskoj je međutim očigledno kako će za nas velikim izazovom biti smanjivanje eventualnih nedostataka članstva u EU-u i maksimalno iskoristiti prednosti" – rekao nam je predsjednik HUMP-a Benjamin Sakoman. Kako je naglasio, mađarska im je pomoć potrebna jer u krugu hrvatskih poljoprivrednika vlada ogromna panika vezano uz to što ih u zajednici očekuje.

Na inicijativu Mađarskog saveza mladih poljoprivrednika (Agrya) partnerstvo CERYC su 2007. godine utemeljile organizacije mladih poljoprivrednika regije. Organizacije mladih poljoprivrednika Poljske, Slovačke, Slovenije, Bugarske, Rumunjske, Češke, Mađarske i kao nove članice Hrvatske surađujući mogu učinkovito nastupiti u oblikovanju unijskih odluka.

„Od članstva u EU-u očekujemo da se nakon točne izmjere hrvatska poljoprivredna područja raspodijele. 6-7% GDP-a naše države daje poljoprivreda. Ključna grana je proizvodnja žitarica, ali ne smijemo zaboraviti ni na voće. Iako je ribarstvo tradicionalno i naglašeno, ipak ga ne bih nazvao sektorom uspjeha, jer malo brodova plovi hrvatskim vodama, naša je flota zastarjela. 800 milijunaPo mišljenju stručnjaka je inače Hrvatska s Bruxellesom sklopila izrazito povoljan pristupni ugovor, puno bolji od onoga koji je Mađarska sklopila 2004. godine. Naš južni susjed će kao članica EU-a imati pravo na oko četiristo milijuna eura neposrednog poljoprivrednog poticaja, a također će oko četiristo milijuna eura moći iskoristiti na ime poticanja ruralnog razvojaOgroman je problem koji očekuje što skorije rješenje da puno modernije talijanske ribarice prekomjerno izlovljavaju hrvatske vode. To zasada ne uspijevamo spriječiti" – odgovorio je na naš upit Sakoman.

Izrazito povoljan ugovor

Po mišljenju stručnjaka je inače Hrvatska s Bruxellesom sklopila izrazito povoljan pristupni ugovor, puno bolji od onoga koji je Mađarska sklopila 2004. godine. Naš južni susjed će kao članica EU-a imati pravo na oko četiristo milijuna eura neposrednog poljoprivrednog poticaja, a također će oko četiristo milijuna eura moći iskoristiti na ime poticanja ruralnog razvoja. Čak i hrvatski poljoprivrednici priznaju da je iznos od osamsto milijuna eura obilan, poznajući broj stanovništva, strukturu agrara i uvjete u Hrvatskoj.

Hrvatsko izaslanstvo koje je posjetilo Mađarsku nedavno je pregovaralo i s državnim tajnikom za ruralni razvoj Zsoltom V. Némethom, te predsjednikom Odbora za poljoprivredu mađarskog parlamenta.

„Učeći iz primjera mađarskih i poljoprivrednika okolnih zemalja hrvatski poljoprivrednici mogu sebe poštedjeti brojnih teških trenutaka i velika financijska i administrativna preobrazba koja preuzimanjem institucija zajedničke poljoprivredne politike tek počinje, može postati jednostavnijom. Hrvatske prijatelje mogu samo ohrabrivati da učine sve kako bi uspjeli sačuvati šarolikost koji sam i sam mogao iskusiti na tržištu lokalno proizvedenih proizvoda. Ako to u razdoblju ulaska u EU zbog promjena regulative izgube, vrlo će teško moći ponovno oživjeti" – naglašavao je Zsolt V. Németh na susretu.

A Sándor Font je izjavio kako su poljoprivredne prilike u Mađarskoj i Hrvatskoj slične, stoga vidi veliku šansu da i u okvirima Europske unije nastane dobra suradnja među dvjema državama.

Szilveszter Szarvas
Magyarhirlap