Sniženje kreditnog rejtinga Španjolskoj pojačalo pritisak da EU nešto poduzme

Sniženje kreditnog rejtinga Španjolskoj za dva boda povećalo je pritisak na europske čelnike da učine prijeloman napredak glede rješavanja dužničke krize europske regije na svome vršnom susretu 23. listopada.

Udarac od Moody's Investors Service-a dogodio se netom nakon što je ta agencija upozorila da bi rejting Francuske, trostruki A, mogao doći u opasnost i nakon što su Grci započeli svoj najveći štrajk unatrag više godina u znak prosvjeda protiv bolnih restriktivnih mjera s ciljem otklanjanja bankrota.

Tržišta odbrojavaju dane i sate do vršnog susreta čelnika EU-a koji će se održati u nedjelju, a za koji je Pariz izjavio da će značiti prijeloman korak, dok je Berlin  u svojim predviđanjima oprezniji.

Sniženje španjolskog rejtinga, koje je pred oči stavilo opasnost od zaraze koja dolazi od dugovima pogođene Grčke, dovelo je u utorak poslije podne do slabljenja snažnog oporavka dionica na Wall Street-u.

Mukotrpan rad

Njemačka kancelarka Angela Merkel upozorila je da čelnici ne će razriješiti dužničku krizu samo na jednom susretu.

„Ti državni dugovi gomilali su se desetljećima, pa ih se ne može razriješiti jednim vršnim susretom, nego će to biti mukotrpan rad na duge staze. No ja ipak mislim da ćemo biti kadri donijeti relevantne, važne odluke", rekla je ona.

Postoji ufanje da će na nedjeljnom susretu biti usuglašeni koraci s ciljem smanjenja grčkoga duga, povećavanja kapitala banaka koje su izložene opasnostima što se tiče njihovih plasmana u problematičnim zemljama eurozone, te ojačavanja eurozonske zaklade spasa kako bi se spriječilo širenje zaraze na veća gospodarstva.

Odbacujući medijsko izvješće u kojem se kaže da su Pariz i Berlin sklopili pogodbu o povećanju kapaciteta European Financial Stability Facility-a (EFSF) za oko pet puta, tj. na više od dva bilijuna eura, jedan visoki dužnosnika EU-a rekao je: „To nije točno."

Drugi pak izvor rekao je: „Naivno je misliti da se mogu načiniti takve kalkulacije te izaći s prijedlogom od čitava dva bilijuna eura. To nipošto ne bi bilo tako jednostavno", rekao je on.

Postoji vjerojatnost da će na susretu biti ojačana zaklada spasa time što će joj se dopustiti da preuzme financijsku odgovornost za novoizdavane dugove eurozone, neki su dužnosnici rekli Reutersu. No detalji o tomu još se uvijek utanačuju.

„Mislim da modeli činjenja EFSF-a fleksibilnijim iziskuju ... znatno veće priprave", kazala je austrijska ministrica financijaa Maria Fekter.

Da bi jamčio za prvih 20-30 posto svakog mogućeg gubitka, EFSF bi se mogao povećati za tri do pet puta. Sa sada [faktično] raspoloživih 300 milijarda eura u okviru [nominalnog] iznosa od 440 milijarda eura, ta zaklada mogla bi se proširiti na više od jednog bilijuna eura, što bi bilo dovoljno za potporu Španjolskoj i Italiji tijekom najmanje sljedeće godine ili na dulji rok, i dovoljno da se otklone tržišni nasrtaji.

Dok nastoje ojačati zakladu spasa, eurozonski čelnici utrkuju se s vremenom kako bi uvjerili banke da prihvate „dragovoljno" otpisivanje i do iznosa od 50 posto svojih ukupnih zajmodavačkih potraživanja prema Grčkoj, te se ujedno nastoje usuglasiti glede dokapitaliziranja financijskih institucija izloženih riziku sve dublje krize.

Grčka ostaje i dalje zaglibljena u recesiji, a za njezin ukupni dug predviđa se da će ove godine narasti na 357 milijarda eura, ili na 162 posto njezina godišnjeg proizvoda – za koji [dug] rijetko koji ekonomist vjeruje da može biti otplaćen.

Španjolsko upozorenje

Moody's je snizio ocjenu španjolskih državnih obveznica na A1, s Aa2, i to je treća od velikih agencija koja je ovih tjedana poduzela korake te je snizila ocjenu za jedan rovaš niže od ocjene španjolskog boniteta koju su prethodno snizili Standard & Poor's i Fitch.

Razlozi koje agencija navodi za takvo postupanje mogli bi se naći u središtu pozornosti uoči nedjeljnog vršnog susreta, svraćajući pozornost na izostanak odlučnosti u pogledu krize monetarne unije, a ne na specifično španjolske nedostatke u vođenju politike.

„Otkako je ocjena bila krajem srpnja 2011. stavljena na provjeru, nije se pojavilo nikakvo vjerodostojno rješenje sadašnje krize državnoga duga, a u svakom slučaju bit će potrebno vrijeme da bude u cijelosti obnovljeno povjerenje u političku koheziju i u izglede rasta dotične eurozonske regije", izjavila je ta agencija.

Španjolsko ministarstvo financija kazalo je u svojoj izjavi da je sniženje ocjene odraz kratkoročnog reagiranja na negativna tržišta eurozonskog duga, a ne promjena u pogledu srednjoročnih i dugoročnih ekonomskih temeljnih činjenica, dodavši da je vlada i dalje privržena fiskalnoj konsolidaciji i reformi.

I dok europski čelnici svim silama nastoje spriječiti to da otpisivanje grčkoga duga zarazi druge u eurozoni, za obične Grke financijska su kresanja koja se od njihove zemlje zahtijevaju kao uvjet za dobivanje financijske pomoći znači suočavanje s dugim godinama bola.

Štrajk u Grčkoj

Grčki sindikati započeli su 48-satni opći štrajk, najveći prosvjed unatrag više godina, dok se za to vrijeme parlament pripravlja na nove mjere dalekosežnih restrikcija skovane s ciljem otklanjanja prijetećeg bankrota platežne nesposobnosti.

Štrajk je paralizirao sektore državne uprave, biznisa, javnih usluga, pa čak i opskrbljivače svakodnevnim potrepštinama kao što su trgovine i pekare, te će kulminaciju dosegnuti u masovnim demonstracijama ispred parlamenta.

Premijer George Papandreou obratio se u utorak završnim apelom, usporedivši stanje s kojim se suočava Grčka s ratom i kazavši zastupnicima vladajućeg PASOK-a da je njihova dužnost dati potporu novim strogim mjerama.

Paket restriktivnih mjera mješavina je dubokih rezova u izdatke javnog sektora i u mirovine te povišenja poreza, suspenzije granskih kolektivnih ugovora, a ukida se i ustavni tabu u pogledu otpuštanja državnih službenika.

Prvo glasovanje, o cjelokupnom vladinu paketu, održalo se 19. listopada, dok se drugo glasovanje – o konkretnim odredbama – očekuje u neko doba dana tijekom četvrtka. Očekuje se da će vladin paket proći u parlamentu, čak i unatoč tomu što je Grčka dublje potonula u krizu, i unatoč opetovanim dozama restrikcija.

„Nijedan od mojih kolega koji su se time u posljednje vrijeme intenzivno bavili ne će riskirati to da nam zemlja ispadne iz ruku i razbije se, da bankrotira", rekao je ministar razvoja Mihalis Chrysohoidis.

Reuters