Njemački ministar financija W. Schäuble prijeti nacionalizacijom banaka

Francusko-belgijska banka Dexia prva je žrtva grčke katastrofe koja će se morati spašavati novcem poreznih obveznika. Njemački ministar financija već se priprema za novu krizu bankovnog sektora i čak spominje mogućnost podržavljenja posrnulih banaka.

Zbog sve oštrije krize bankovnog sektora njemački ministar financija W. Schäuble (CDU) priprema financijski sektor na daljnje državne zahvate. „Sve članice Europske unije trebale bi se izjasniti o mogućnostima spašavanja banaka“, izjavio je Schäuble u utorak nakon sastanka europskih ministara financija u Luksemburgu.

Što se tiče Njemačke, poručio je: „U slučaju potrebe mi ponovno možemo aktivirati zakone iz 2008.“. Podsjetimo, tim je zakonima Njemačka osnovala fond za spašavanje banaka pod nazivom Soiffin, te su stvoreni uvjeti za podržavljenje banaka.

Njemački ministar financija W. Schäuble reagira na sve težu situaciju u europskom bankovnom sektoru. Prva žrtva dužničke krize koja će se morati spašavati državnim novcem jest francusko-belgijska banka Dexia, koja je milijarde uložila upravo u grčke obveznice i zbog čega se ne može zaduživati u drugim bankama.

„Moramo prvo izdvojiti sve opasne dijelove banke“, izjavio je belgijski ministar financija Dider Reynders. Veliki dio portfelja banke trebao bi se prebaciti u tzv. Bad Bank, za čije rizike jamče Francuska i Belgija. Kreditiranje lokalnih zajednica, što je glavni posao banke Dexia, Pariz namjerava spojiti s državnom bankom Caisse des Dépôts (CDC) i poštanskom bankom, dok bi se profitabilni dijelovi banke ponovno mogli prodati.

Kao što se dogodilo nakon stečaja banke Lehman Brothers u jesen 2008. i sada su banke suočene s problemom kratkoročne likvidnosti. To posebno pogađa francuske financijske ustanove, jer se njihovo refinanciranje Opasne vezeVeć sada postoji vrlo opasna sveza između državnih dugova i banaka. Europska unija stoga se već sada priprema za nove stečajeve i raspravlja o kratkoročnom pooštrenju zahtjeva vezanih uz vlastiti kapital banakatemelji na kratkoročnom modelu. Osim toga te su banke u velikoj mjeri izražene rizicima prezaduženih zemalja, primjerice Grčke i Italije. Šef Europske agencije za nadzor bankovnog sustava (EBA) Andrea Enria, upozorio je da bi se i druge banke mogle suočiti sa sličnim problemima: „Već sada postoji vrlo opasna sveza između državnih dugova i banaka“. Europska unija stoga se već sada priprema za nove stečajeve i raspravlja o kratkoročnom pooštrenju zahtjeva vezanih uz vlastiti kapital banaka. Po Schäubleovim riječima ministri financija već su pozvali EBA da već kroz nekoliko tjedana odredi novi minimum kapitala i likvidnosti koji smatra nužnim.

Ministri su svakako naglasili da se rješenja moraju prvo tražiti u privatnom sektoru, dok bi države tek trebale biti spremne na ubrizgavanje dodatnog kapitala. Međutim, problem je što bi time mogle dovesti u opasnost svoj kreditni rejting. Belgija je primjerice jedna od najzaduženijih zemalja eurozone. A nakon objave vijesti o spašavanju banke Dexia, premije za rizik za belgijske obveznice naglo su porasle. I u Francuskoj je situacija vrlo napeta. Vlada je usvojila program štednje težak 11 milijardi eura, kako bi spasila svoju visoku ocjenu kreditnog rejtinga (AAA). Jedina dobra vijest je to što će sredstva za dokapitalizaciju banaka državama isplaćivati EFSF, čim bude ratificiran u Slovačkoj i Austriji.

Peter Ehrlich (Luxembourg), Leo Klimm (Paris), Claus Hecking, Mark Schrörs i Isabel Gomez
Finanancial Times Deutschland