Srbija se mora dogovoriti s Njemačkom

Srbija mora što prije izaći pred Njemačku s jasnim planom za rješavanje kosovskog pitanja i položaju tamošnjih Srba, jer će u suprotnom izgubiti svako pravo na Kosovo, a proces europske integracije bit će suštinski ugrožen, upozoravaju sugovornici Danasa iz Bruxellesa, koji se u sjedištu Europske komisije bave Zapadnim Balkanom.

Kako ističu, kada je riječ o Kosovu, „čitava Europa sakrila se ispod suknje Angele Merkel", njemačke kancelarke, prepustivši njoj i njenim suradnicima rješavanje tog, i za mnoge u EU-u, vrlo nezahvalnog pitanja. No, Merkelova ne želi gubiti vrijeme sa Srbijom, već traži brza i učinkovita rješenja, kažu naši sugovornici, koji su željeli ostati anonimni, jer nemaju mandat za javne nastupe. Što se međunarodne zajednice tiče, za sjever Kosova „pitaju se" još svakako kabinet visoke predstavnice EU-a Catherine Ashton, „koja nije naklonjena Srbiji i ima loše mišljenje o srpskim političarima", kao i Amerika, čija se kosovska politika zasniva na snažnoj podršci vladi u Prištini, to jest punom integritetu i suverenitetu Kosova.

Danasovi briselski izvori navode da su Nijemci i Amerikanci preuzeli „brigu" o sjeveru Kosova kada su ranije ove godine njihovi kontingenti u snagama Kfora raspoređeni u zoni koja je čak i danas u formalnoj nadležnosti francuskih snaga, od Kosovske Mitrovice do Jarinja i Brnjaka.Sjever KosovaDanasovi briselski izvori navode da su Nijemci i Amerikanci preuzeli „brigu" o sjeveru Kosova kada su ranije ove godine njihovi kontingenti u snagama Kfora raspoređeni u zoni koja je čak i danas u formalnoj nadležnosti francuskih snaga, od Kosovske Mitrovice do Jarinja i Brnjaka Takozvana „zona Sjever" od tada je praktički pod izravnim zapovjedništvom središnjeg stožera Kfora u Prištini, kojim dominiraju njemački i američki oficiri. Upravo politička, ali i logistička podrška na terenu, Washingtona i Berlina omogućila je Hašimu Tačiju da krajem srpnja izvede „desant" na administrativne prijelaze.

Berlin jedini relevantni sugovornik

Također, poruke koje je Angela Merkel saopćila 23. kolovoza u Beogradu, na sastanku s predsjednikom Borisom Tadićem, a potom i na konferenciji za novinare, o neophodnosti potpune slobode Eulex-a da obavlja svoju misiju i raspuštanja institucija države Srbije na sjeveru Kosova, ali bez zahtjeva da se formalno prizna kosovska nezavisnost, predstavljaju „usuglašeni stav velike većine članica EU-a". U tom smislu treba doživljavati i posljednje akcije Eulex-a i Kfora na Jarinju i Brnjaku, odnosno dovođenje „minimalnog, simboličnog" broja kosovskih carinika - Nijemci i Amerikanci žele Beogradu izbiti iz glave da je podjela Kosova realna opcija, navode sugovornici Danasa.

Oni zaključuju da je u ovom trenutku „jedini relevantni" sugovornik Beograda u EU-u upravo Njemačka, kojoj se što prije mora predstaviti jasan i realističan plan za KiM i pronaći nekakav zajednički jezik, jer bi u suprotnom politika „i Kosovo i EU" mogla doživjeti debakl.

Sa tim da je Srbiji hitno neophodan novi plan za rješavanje kosovskog pitanja suglasni su Nikola Jovanović i Vladimir Todorić, stručnjaci Centra za novu politiku iz Beograda.

Vrijeme radi protiv Srbije

Nikola Jovanović, koji je i urednik časopisa Izazovi europskih integracija, ocjenjuje da Srbija treba predložiti kompromisno rješenje u vezi sa „carinskim sporom", kako bi osigurala sigurnost za Srbe na sjeveru Kosova i da bi „što prije izašla iz političke zamke u koju je smještaju određeni krugovi u međunarodnoj zajednici". „Nakon toga, potrebno je poslati jasne signale da Srbija ima političku viziju za sjever Kosova i da je spremna o tome razgovarati, kao i da njen plan A nije podjela, jer je to ideja kojoj se oštro protive sve članice EU, od Cipra do Njemačke", ističe Jovanović za Danas.

Upitan s kim Srbija treba na Zapadu pronaći zajednički jezik, on odgovara da je neophodno naći sugovornike u okviru EU. Podrška Rusije, iako dragocjena, nije dovoljna, jer se ne manifestira izvan Vijeća sigurnosti UN-a. „Osim članica EU koje nisu priznale Kosovo, ima i onih koje su ga priznale, ali imaju sluha za srpske interese. Zato je potrebno jasno definirati te interese i intenzivno ih saopćavati svim dobronamjernim državama", kaže Jovanović.

On ukazuje da je Srbiji u interesu da razradi prijedlog za posebni status sjevera Kosova, jer „vrijeme radi protiv nas" i, što se kasnije pošalju jasni signali i prijedlozi, to su veće šanse da Ahtisarijev plan bude jedina opcija na stolu. „Jedna od četiri točke platforme za Kosovo, o kojoj je predsjednik Boris Tadić više puta govorio, upravo je zadovoljavajući status za sjever Kosova, podsjeća Nikola Jovanović.

Vladimir Todorić, izvršni direktor Centra za novu politiku, za naš list ističe da nije moguće u potpunosti marginalizirati Ahtisaarijev plan, jer bi se takvo ponašanje protumačilo kao da Srbija i dalje radi, mada zaobilazan način i protokom vremena, na podjeli Kosova. Svaka mogućnost podjele stvara vrlo negativnu energiju prvenstveno kod Amerike i Njemačke i reflektira se u njihovoj volji da demonstriraju moć na terenu, što negativno utječe na europske integracije Srbije, objašnjava naš sugovornik.

Jedna institucija za srpske općine

„Priča o Kosovu ne može trajati unedogled, već će se rješenje tražiti u narednih nekoliko mjeseci. Ono što Beograd treba predložiti jest modifikacija ili dopuna Ahtisaarijevog plana, koja bi išla u povezivanju srpskih općina u jednu instituciju i to ne samo na sjeveru, nego i južno od Ibra. Sjever će uvijek imati drugačiji status nego jug, samim time što ima koherentan teritorij. Međutim, stvaranje teritorijalnog entiteta naišlo bi na neodobravanje u međunarodnoj zajednici. Nama se vrata otvaraju ka EU, a problemi se zatvaraju, ako prihvatimo da razgovaramo o promjeni Ahtisaarijevog plana, umjesto da implicitno i dalje radimo na podjeli", ocjenjuje Todorić.

Centar za novu politiku stoga predlaže da se srpske općine na Kosovu, i sa sjevera i s juga, povežu kroz jednu zajedničku instituciju, koja bi koordinirala njihove aktivnosti, bila njihova centralna točka, a i kroz nju bi bio ostvarivan kontakt s Beogradom. „Srbija bi morala zahtijevati da ne bude predstavljena na Kosovu kao strana zemlja, kroz ambasadu ili konzulat, već da nađe svoj način prisutnosti. Treba omogućiti da neke institucije Srbije budu prisutne na sjeveru Kosova upravo kroz tu instituciju srpskih općina", navodi Todorić.

Kako upozorava, dijalog Beograd i Prištine mora se promijeniti, odnosno tehnička se pitanja moraju povezati s političkima, jer u suprotnom teme od suštinskog značaja za autonomiju Srba na sjeveru Kosova možda nikada neće doći na dnevni red. „U razgovorima koje Beograd treba pokrenuti o ovom pitanju ključna je uloga Amerike i Njemačke. Prema našim saznanjima, postoji spremnost da se krene u razgovore na tu temu i prava je šteta što ovo pitanje nije stavljeno na dnevni red tokom nedavnog posjeta Angele Merkel", zaključuje Vladimir Todorić.

L. Valtner, N. Tomić
Danas