Viktor Orbán: treba stati na kraj bankarskoj eri

Premijer je u razgovoru s našim novinarom govorio o planovima za sljedeću godinu.

Vi ste već i ranije sjedili u premijerskoj fotelji. U kojoj je mjeri zadaća drukčija danas no što je bila prije 12 godina?

Ako pitate osobno, ništa se nije promijenilo: i tada sam doručkovao kajganu sa špekom, a i danas sam nakon takvog doručka krenuo od kuće. Ako međutim pitate o stanju države, a posebno gospodarstva, onda moram reći kako je danas sve potpuno drukčije. Prije dvanaest godina trebali smo se boriti protiv loših utjecaja Bokrošova paketa, ali sve to nije bilo ništa u odnosu na ono što nas je sada dočekalo: gospodarstvo pred lomom, masa sumnjivih slučajeva, apatična državna uprava. 1998-99 bilo je razdoblje puno nade, svi su govorili o perspektivnoj budućnosti. Danas doma vlada drukčije raspoloženje, kao i u svijetu odakle iz dana u dan dolaze nove vijesti o krizi.

Zašto ste trebali objaviti akcijski plan za zaštitu države?

2002. godine tadašnji oporbeni kandidat za predsjednika vlade rekao je: gospodarstvo je u dobrom stanju i trebali smo razmišljati samo o tome kako raspodijeliti zarađeni novac. S te pozicije dospjeli smo do toga da smo prošle godine bili na samo jedan korak od sloma sličnog grčkome. Od smjene vlasti učinili smo brojne korake u dobrom smjeru, ali još uvijek se nalazimo u zoni opasnosti.

Koji je, po Vašem mišljenju, razlog problema?

Europu, a u njoj i Mađarsku, upropastila je bankarska era. Proteklih 15-20 godina ljude su uvjerili da se može zaduživati bez posljedica i da će se stalno moći neograničeno dolaziti do jeftinih kredita. Bilo je država gdje su vlade stale na stranu ljudi te su ih zaštitili od loših utjecaja bankarske ere: u Rumunjskoj, Poljskoj rizično kreditiranje u devizama nije se niti proširilo. Poduzete mjereSredstvima bankarske ere je zasigurno nemoguće naći rješenje, stoga smo se poslužili novim sredstvima kao što je moratorij deložiranja ljudi, povoljne konstrukcije najma, tečajna barijera, ili sada mogućnost prijevremene otplate kreditaSuprotno tome u Mađarskoj su vođe države stali na stranu banaka. Smjenom vlasti smo međutim dobili šansu da zaključimo bankarsku eru, da zaštitimo prevarene ljude i da stanemo na kraj tomu da sve gubitke i rizike snose ljudi.

Podrazumijevate li to npr. i u odnosu na kreditiranje u devizama?

Naravno. Socijalističke vlade nisu spriječile da banke prevare ljude koji su stoga masovno sklapali ugovore temeljem kojih profit pripada banci, a gubitak i rizik snosi klijent koji je dignuo kredit.

A što se može učiniti protiv toga?

Sredstvima bankarske ere je zasigurno nemoguće naći rješenje, stoga smo se poslužili novim sredstvima kao što je moratorij deložiranja ljudi, povoljne konstrukcije najma, tečajna barijera, ili sada mogućnost prijevremene otplate kredita. Navikli smo se već da naše nekonvencionalne mjere na početku izazivaju glasno negodovanje i protivljenje: mnogi su kritizirali porez na multinacionalne kompanije, porez na banke, reorganizaciju mirovinskog sustava, a sada se isto događa i po pitanju ljudi zaduženih u devizama. Ali vidimo i da mjere koje danas još svi napadaju sutra postaju mjerama vrijednim za razmišljanje, preksutra razmišljaju o njima, a sljedeći tjedan uvode se u nekim europskim državama.

Koja je glavna ciljna grupa po pitanju ljudi zaduženih u devizama?

Rješavamo situaciju obitelji koje su svoj dom ponudili kao pokriće za kredit.

Tu se ubrajaju i nenamjenski hipotekarni krediti?

Da, svaki kredit kod kojeg prijeti gubitak krova nad glavom. Prvo smo se pobrinuli za one koji su se našli na rubu deložacije; a mogućnošću postavljanja tečajne barijere za one koji su već jedva uspijevali otplaćivati rate. U treću grupu spadaju oni koji su još sposobni plaćati, ali teško ostaju iznad površine vode, za njih je izmišljena mogućnost prijevremene otplate kredita.

Kakva je situacija sa samoupravama, odnosno poduzećima? Mnogi od njih također su se zadužili u francima.

U slučaju samouprava i poduzeća stručnjaci su pomagali kako bi se shvatilo kakav rizik preuzimaju. Fizičke osobe međutim, koje su na taj način bile nezaštićene, praktično su prijevarom uvukli u dizanje deviznih kredita. Većina nije imala pojma o rizicima.

Savjetujete li Vi da oni koji mogu iskoriste mogućnost prijevremene otplate kredita?

Ako pogledamo situaciju u Europi, tečaj švicarskog franka vjerojatno još dugo se neće vratiti na razinu na kojoj je većina dignula kredit. Stoga se isplati iskoristiti mogućnost prijevremene otplate. Makar i tako da ljudi potreban iznos pokupe od prijatelja, rodbine, a makar i dizanjem kredita u forintama. Nije dobro biti dužnikom ni u forintama, ali još uvijek je puno sigurnije no biti dužnikom u devizama.

Izjavili ste i kako neće biti prisilnog kreditiranja. Hoće li banke pokrenuti nadmetanje u pružanju kredita u forintama kako bi stekli klijente?

Da, mislimo da će banke pružati kredite u forintama. Ali da propišemo obvezu prisilnog kreditiranja, to bi pretvorilo u stvarnost strahove koji se danas neutemeljeno iznose, a prema kojima će se bankarski sustav uzdrmati. Prijedlog vlade međutim ne nosi takav rizik, financijski je izdrživ, jer nikako nismo htjeli dovesti u opasnost novac štediša.

Započela je jesenska politička sezona. Više sindikata prebacuje vladi da su izostala suštinska usuglašavanja.

Tomu nije tako, mi smo pristalice otvorenog planiranja. Prije godinu dana uveli smo politiku nacionalnih konzultacija. Sva važna pitanja bila su navedena u konzultaciji o Ustavu, u socijalnoj konzultaciji, ili na stručnim konzultacijama kojih smo održali više desetaka. I ja sam puno puta sam pregovarao a i pregovarat ću sa sindikatima. Znalo se je dogoditi da nisu bili suglasni s nečim – ali pregovori su takvi; postoje stvari o kojima se možemo, a i one o kojima se ne uspijemo dogovoriti.

Jesu li završeni pregovori sa sindikatima redarstvenih tijela?

Resorni ministar je puno pregovarao s njima, a i ja sam sudjelovao u dvije runde pregovora. Tamo je postalo jasno da su obje strane otišle onoliko daleko koliko su mogle u zaštiti vlastitih stajališta, daljnji pregovori više nisu donijeli nikakve rezultate, stoga je prije ili kasnije trebalo odlučiti.

Parlament očekuje napeti tempo. Hoćete li nastaviti s praksom da važne zakone donosite putem individualnih prijedloga pojedinih zastupnika?

Primarno pravo zastupnika je pravo na iniciranje zakona. A stručni aparati ministarstava i u tim slučajevima mogu dodati svoje, iako ne prije, nego nakon podnošenja nacrta zakona. Ali važan je konačni rezultat, to da se na stolu nađu svi aspekti. Postoje tri zakona o kojima je klub već raspravljao, a on će ga i podnijeti, ali bit će i onih koje će podnijeti vlada.

Uskoro će te podastrijeti dvotrećinski zakon o stabilnosti. Hoće li npr. i pitanje jedinstvene porezne stope biti dvotrećinsko?

Vjerojatno hoće. Tu ćemo uključiti sva pravila koja su sposobna spriječiti reproduciranje državnog duga. Važno je pojasniti: Mađarska je sada već predvidljiva, stabilna država. Svi mogu biti sigurni da ćemo smanjiti državni dug i da nećemo dopustiti njegov ponovni rast. Stoga treba uskladiti sve elemente sustava javnih financija koji su relevantni s tog aspekta. To su samoupravni, mirovinski, zdravstveni sustav, proračun, ali i porezni sustav. Gospodarstvo treba stabilizirati jer će u nadolazećem razdoblju europsko gospodarstvo zapljusnuti sve noviji i noviji valovi krize.

Jesu li i programi javnih radova dio planiranih milijun novih radnih mjesta?

Naravno. Ali koristimo radije izraz Startni posao! To naime nije zadnja stanica za nezaposlene, nego više početak: otuda će moći ići dalje. Pokrenuli smo osam pokusnih programa, a najuspješniji ćemo od siječnja uvesti za mase. Tako ćemo 201. godine broj zaposlenih u programu Startni posao povećati na brojku između 200 i 300 tisuća ljudi. Odlučan sam u tome da do kraja mandata svim ljudima koji danas dobivaju razne novčane pomoći, umjesto tih pomoći omogućimo posao u programu Startni posao s plaćom većom od novčane pomoći.Pomoć ljudimaObvezujemo se da ćemo pomoći ljudima zaduženim u devizama. kao i da ćemo proširiti porezni sustav koji podupire rad i obitelj, a zatvorit ćemo i mala vrata koja omogućuju izbjegavanje poreza Danas 595 tisuća ljudi dobiva novčanu pomoć od 28 500 forinti (oko 780 kuna – op. prev.). Njima ćemo ponuditi posao u programu Startni posao s neto plaćom od 48 tisuća forinti (oko 1300 kuna – op. prev.).

Rečeno je kako Startni posao može biti put u srednju klasu – ali plaća od 48 tisuća forinti daleka je od toga.

Nitko razuman ne može reći kako je 48 000 forinti puno, ili makar samo dovoljno. Ali ne može reći niti da 48 000 forinti nije više od 28 500.

Mnogi analitičari govore kako će iz proračuna za sljedeću godinu nedostajati ogromni iznosi.

Kod proračuna treba uzeti u obzir što država može preuzeti na sebe. Protekle godine obvezali smo se da ćemo stvoriti pravednije temelje snošenja javnih tereta, te smo stoga u oporezivanje uključili banke i multinacionalne kompanije. Obvezali smo se da ćemo mirovinski sustav spasiti od sloma te da ćemo ukinuti mirovinsku burzu, kako bi oni koji imaju državnu mirovinu mogli mirno spavati, naime istu će sigurno i dobiti. Obveza koju smo preuzeli za prošlu godinu je bilo i uvođenje pojednostavljenog i proporcionalnog poreznog sustava. Državu je među ostalima uništio komplicirani progresivni porezni sustav, jer je on bio usmjeren protiv rada, obitelji i poduzetništva.

Za što se obvezujete 2012. godine?

Obvezujemo se da ćemo pomoći ljudima zaduženim u devizama. kao i da ćemo proširiti porezni sustav koji podupire rad i obitelj, a zatvorit ćemo i mala vrata koja omogućuju izbjegavanje poreza.

Ukinut ćete superbruto u odnosu na porez na dohodak?

Da. Zalog budućnosti Mađarske je uspostavljanje gospodarstva temeljenog na radu. Mi želimo stvoriti svijet u kojem ako radiš, ako si marljiv, napredovat ćeš, a ako ne želiš raditi, možeš skliznuti dolje. To shvaćanje se najbolje odražava u poreznom sustavu. Još nas očekuju neke promjene koje moramo provesti po svaku cijenu. Mađarska se treba pretvoriti u jedan od proizvodnih centara Europe, što se može ostvariti ako ljudi osjećaju kako ima smisla raditi. A proporcionalni porezni sustav potiče na to: što više radiš, to će ti više novaca ostati u džepu. A treća stvar koju želimo dogodine završiti je dovođenje u red blagajne zdravstvenog osiguranja. Kako smo prošle godine uredili mirovinski sustav, trebamo dovesti u ravnotežu i zdravstvenu blagajnu, kako bi sredstva koja se ulijevaju pokrivala izdatke.

Što to znači u praksi? Danas doprinosi ne pokrivaju izdatke.

To ne može teko ostati. Novce koji se ulijevaju u blagajnu zdravstvenog osiguranja treba uskladiti sa rashodima. Ne može se prihvatiti nikakvo rasipništvo, ni jedna neracionalna stvar – paralelnosti, nepotrebno trošenje, loša organizacija – ne smije ostati u sustavu. Rezultati postignuti tijekom proteklih godinu dana daju razloga za optimizam, ali trebamo još puno raditi. A o promjeni smjera se ne smije razmišljati, naime svaka bi nas drukčija politika odvela na grčki put, prema provaliji.

László Simon
www.metropol.hu