Najava druge republike

Nakon niza propalih referenduma Pahorova je Vlada jučer došla do svoga neizbježnog kraja. Izvana je zadobila jake udarce financijske i gospodarske krize svjetskih razmjera koje ne bi mogla preživjeti ni neka više jedinstvena Vlada od ove. Sporovi i zamjerke među partnerima razjedali su je iznutra. Naposljetku su joj podmetnuli nogu njeni partneri DeSUS i Zares. Zašto su to učinili znaju samo njihovi šefovi. Ako ostavimo po strani poslovično nepredvidljivog Erjaveca, Golubiču je prvom uspjelo za deset puta smanjiti moć, inače, obećavajućega Zaresa na način da je sada daleko od praga za ulazak u Parlament na sljedećim izborima. Zatim je, ako smo dobro razumjeli, zbog toga jer nije volio Pahora, do kraja srušio još vlastitu Vladu. Kako god, prema javnomnijenskim istraživanjima Pahorovu Vladu podržavalo je samo još nešto više od deset posto birača, a njene reforme, koje su doduše nužne, propadale su jedna za drugom.

Ratne sjekire

Takvo stanje nije od jučer, nego se vuče već dobrih godinu dana. Tada je bilo vrijeme da Pahorova Vlada odstupi i napravi prostor za eventualnu Vladu nacionalnog jedinstva koja bi možda učinkovitije vodila državu kroz krizu. Ali to je u Sloveniji gotovo nemoguće jer otkada je Janez Janša preuzeo vođenje SDS-a, stranke ni za kraće razdoblje ne mogu zakopati ratne sjekire. Sada kada su se njihovi apetiti zbog nadolazećih izbora još povećali za nešto takvo još je manje mogućnosti. Izbore ne može spriječiti niti eventualni mandatarski „kljukec" (op. prev. lukavac, dovitljivac koji radi manje probleme) može ih samo za nekoliko mjeseci pomaknuti.Relativni pobjednikNema nikakve sumnje da će na njima relativan pobjednik biti SDS. Pitanje je samo hoće li sudjelovanje na izborima biti toliko nisko da uistinu dobiju 50 (posto) plus jedan glas. Janša je u svom opširnom dokumentu, objavljenom dan prije glasovanja o povjerenju Vladi na web stranici SDS doduše zapisao da „nema nikakvog unaprijed određenog jamstva da će se nakon izbora naći onaj tko će željeti uz neku trulu koaliciju i jedva dovoljnu većinu uistinu preuzeti ulogu žrtvenog janjeta"

"Druga republika"

Nema nikakve sumnje da će na njima relativan pobjednik biti SDS. Pitanje je samo hoće li sudjelovanje na izborima biti toliko nisko da uistinu dobiju 50 (posto) plus jedan glas. Janša je u svom opširnom dokumentu, objavljenom dan prije glasovanja o povjerenju Vladi na web stranici SDS doduše zapisao da „nema nikakvog unaprijed određenog jamstva da će se nakon izbora naći onaj tko će željeti uz neku trulu koaliciju i jedva dovoljnu većinu uistinu preuzeti ulogu žrtvenog janjeta". Bez obzira na to izgleda da su zakoni za „drugu republiku", koji će slijediti nakon izbora, već napisani. I što Janšini republikanci najavljuju? Ako pogledamo njihov izborni program kojega objavljuju u nastavcima, u njemu uglavnom ponavljaju brojne već viđene mjere koje bi – kako su izračunali socijaldemokrati – proračunsku rupu povećali za dodatna dva milijuna eura. Prije svega u tim programima „ekipe koja je u prošlom mandatu uspješno vodila Sloveniju" ni u zagradi ne nalazimo traga o tome da će u ustroju države promijeniti neuralgične točke koje blokiraju svaku ozbiljniju promjenu u državi. Umjesto toga nude nam prijedloge za promjenu Ustava koje bi tu temeljnu povelju promijenile u neke vrste molitvenika dobrih želja. Iz drugih dijelova programa SDS-a može se zaključiti da nas čeka uvažavanje „slobodnog" tržišta, što može također značiti i da ćemo „konkurencijski" raditi puno više za manje novca, smanjenje radničkih i socijalnih prava, za niže poreze za bogate te obračun s protivnicima te doktrine, prije svega sa sindikatima.

Prije spomenuti Janšin dokument koji se može čitati kao jeziv politički program, umjesto nacionalnog jedinstva otkriva drugu republiku u kojoj će se budući kancelar obračunati prije svega s njemu manje naklonjenim medijima, što recimo Pahoru nikada nije palo na pamet. Dokument ne najavljuje sukob s gospodarskim problemima, nego s „tranzicijskom ljevicom". Najavljuje vladavinu „kršćansko intelektualnog zaleđa", rušenje autoriteta sudstva i tužiteljstva „kojima unaprijed ne treba vjerovati", najavljuje nepoželjnost novih lica u politici i slično. Već viđeno.

Jože Poglajen
Dnevnik, Ljubljana