MesićStjepan se Mesić vrlo brzo oporavio od optužbi da mu je Gadafi financirao kampanju, da se preko njegove podrške Boljkovcu pokušava zatrti svaka mogućnost raščišćavanja s poratnim zločinima, kao i od informacije da je Carli del Ponte lažno posvjedočio o tome kako je osobno vidio Antu Gotovinu u policijskoj pratnji u Hrvatskoj u trenutku kada ga je već cijeli svijet lovio kao bjegunca. Tako je i nakon ovih zadnjih velikih skandala odlučio pokazati kako ništa ne će promijeniti njegovu politiku. Kao dokaz, ukazao nam se preko stranica beogradskog tiska i ponovio svoje standardne krivotvorine za ovakve situacije kada treba skrenuti pozornost: "Tuđman je jednostavno bio impresioniran Miloševićem. Franjo je onda odlučio - ako Srbija može širiti svoje granice, onda bi bilo dobro tražiti da Hrvatska ostvari svoje interese u BiH. I tako je počeo rat."(mm)

 

 

Stjepan Mesić za Press: Tuđman bio opčinjen Miloševićem

MesićBivši predsjednik Hrvatske Stjepan Mesić ocijenio je da je Slobodan Milošević najveći krivac za rat devedesetih na prostorima bivše SFRJ, a da je Franjo Tuđman odmah iza njega. Mesić u intervjuu za Press tvrdi da on kao posljednji predsjednik Predsjedništva SFRJ nije imao nikakvu ulogu u razbijanju Jugoslavije.- Bolje da smo spriječili rat, nego što smo se upustili u ratnu „avanturu". SFRJ je imao tri integrativna faktora - Tita, Savez komunista i JNA. Tito je otišao sa životne i političke scene, Savez komunista se raspao, a Armija je tražila svog sponzora. Trebalo je doći do novog političkog dogovora, ali Milošević nije želio ni federalnu ni konfederalnu SFRJ - kaže Mesić.

Je li uopće na stolu bila opcija da se stvori konfederativna SFRJ?

- Ja sam kao predsjednik Predsjedništva SFRJ predložio da republike proglase samostalnost, istog dana potpišemo konfederalni sporazum i postavimo rok od tri do pet godina u kome bismo utvrdili da li nastavljamo dalje ili svako ide svojim putem, kao dobri susjedi. Milošević nije htio ništa prihvatiti. Lagao je svijet da se zalaže za SFRJ, a Srbe je varao tako što im je govorio: „Uzmite oružje, 'donesite' teritoriju i svi ćemo živjeti u istoj državi". Tuđman je bio ubijeđen da dobar dio međunarodne zajednice podržava Miloševića. Tuđman je jednostavno bio impresioniran Miloševićem. Franjo je onda odlučio - ako Srbija može širiti svoje granice, onda bi bilo dobro tražiti da Hrvatska ostvari svoje interese u BiH. I tako je počeo rat.

Da li ste još ponosni na to što ste bili posljednji predsjednik SFRJ i zbog svoje uloge u razbijanju te države?

- Ne, ne...

Dačić

Na Ekonomskom forumu u Poljskoj sudjelovali ste zajedno na panelu s Ivicom Dačićem, a uočili smo da ste na kraju nasamo prijateljski proćaskali. O čemu?

- Ispričao sam mu anegdotu da je neki kriminalac koji je bio u istražnom zatvoru pušten da se brani sa slobode. Kada su krenuli komentari zašto su ga pustili, stigao je odgovor - da ne bi utjecao na svjedoke.

Ne smeta vam to što dolazi iz Miloševićeve partije?

- Ne. Ja na Dačića gledam kao na ministra iz susjedne države koji odlično surađuje s Hrvatskom. Naše policije imaju dobre odnose i rezultate. I ne smeta mi to što je naslijedio Miloševića na čelu SPS-a, jer nisam opterećen historijom.

Svojevremeno ste tvrdili da se ponosite...

-TuđmanJa nisam bio nikakav faktor u nestajanju SFRJ. Niti sam je mogao održati, niti sam imao instrumente da je srušim. Svatko tko je normalan zna da je to iluzorno i da sam ja bio beznačajan šraf u rušenju Jugoslavije. Ja sam voljom hrvatskog parlamenta poslan u Predsjedništvo SFRJ da branim ustavni poredak iz 1974. i da se se borim za hrvatske interese.

Ali, zar interes Hrvatske nije bio upravo razbijanje SFRJ?

- Kada sam došao na čelo Predsjedništva SFRJ, to nije bio naš interes.

U svakom slučaju ostao je dojam da ste se u Zagreb vratili obavljenog posla.

- Kada Jugoslavije više nije bilo, što sam trebao učiniti? Da ostanem u Beogradu i otvorim advokatsku kancelariju ili šnajdersku radnju? Jugoslavije više nema i ja se javljam onome tko me je poslao u Beograd, a to je Hrvatski sabor, koji me postavlja za svog predsjednika.

Da li vam se nekada javi želja da dođete u Beograd?

- Posljednji put sam bio u službenoj posjeti kao predsjednik Hrvatske. Nedavno sam samo prošao kroz Beograd i otišao na Frušku goru da se vidim s prijateljima iz Srbije.

S kojim prijateljima?

Milošević- To su nevladine organizacije. Neću otkrivati njihova imena, možda bi imali problem zbog mene. Ali evo, uskoro planiram doći u Beograd na jedan skup koji organizira nevladin sektor.

A s kim ste od Srba najviše družili dok ste bili na čelu SFRJ?

- Sa Bogićem Bogićevićem sam bio najprisniji.

Mislio sam na Srbe iz Beograda, pošto je Bogićević bio iz BiH?

- Više sam se družio sa ljudima koji nisu bili u politici. Od običnih ljudi nikada nisam doživio neugodnosti. A među političarima bilo je malo onih koji su željeli družiti se samnom. Nisu smjeli od Miloševića. Čak i oni koji su htjeli sa mnom razgovarati, bojali su se da Milošević slučajno ne čuje da smo se negdje vidjeli.

Poslije zatišja odnosi Srbije i Hrvatske ponovo su zategnuti i narušeni...

- Mislim da nisu. Naša suradnja je dobra, razvija se uzlaznom linijom, a da će biti pojedinih izjava koje će narušavati te odnose - bit će.

TadićPremijerka Hrvatske Jadranka Kosor uputila je niz otrovnih strelica na račun Srbije, predsjednika Tadića, ministara Jeremića i Mrkonjića, dok, istinu za volju, ni srpski dužnosnici ne ostaju dužni na takve provokacije. Kuda to vodi?

- To su sve poruke u funkciji domaće politike. I u Hrvatskoj i u Srbiji zahuktava se predizborna kampanja i tako bi trebalo gledati na te otrovne strijele. Ali, ne bi to trebalo uzimati kao bilo kakvo skretanje sa našeg osnovnog puta, a to je naša međunarodna suradnja i međusobna pomoć u ostvarivanju zajedničkih ciljeva. A naš najvažniji zajednički cilj je ulazak u Evropsku uniju. I to moraju znati i Jadranka Kosor i Vuk Jeremić.

A jeste li suglasni s Kosorovom da je Hrvatska najbolji prijatelj Kosova?

- Imam svoj sud o svemu i javno ga prezentiram, ali ponekad izbjegavam komentirati operativne izjave premijerke i predsjednika Hrvatske.

Kako vi gledate na kosovski problem Srbije?

- Kosovo nije moglo ostati pusti otok. I to Srbija mora shvatiti. Što prije to bude shvatila, to bolje za Srbiju i njen europski put.

U javnosti se stječe utisak da je dolaskom vašeg nasljednika - predsjednika Hrvatske Ive Josipovića - popravljen odnos Srbije i Hrvatske. Jospović i Tadić su često „vatrogasci koji gase požare" u odnosima dvije države. Vama ta suradnja s Tadićem nije išla od ruke?

- Ne bih ja to tako rekao. Predsjednik Tadić i ja smo prijatelji. Tadić je demokrat.  Jako dobro smo surađivali, otvorili mnoge procese približavanja. Imali smo samo jedno neslaganje kada sam ja izjavio nešto s čime se Tadić nije složio. Ali i to je demokratski.

 
 Oluja nije bila genocid 

Da li biste i vi pozdravili Antu Gotovinu i čestitali mu za „Oluju"?

- Svatko gleda istu stvar iz svoje pozicije. Hrvati na „Oluju" gledaju kao na posljednju ofanzivnu bitku koju je vodila Hrvatska vojska poslije koje se sve riješavalo pregovorima. Budući da pregovori do tada nisu uspjevali, Hrvatska je morala na takav način da riješiti taj problem. Da se jedan prostor Hrvatske vrati pod njen ustavnopravni režim.

Ni vi „Oluju" ne smatrate genocidom?

- Jasno je da je to jedna od najznačajnijih bitaka Hrvatske vojske u ratu, a u njemu ili poslije njega je bilo nedozvoljenih radnji i zločina za koje se mora odgovarati.

Kakve su sada vaše političke ambicije?

- Nikakve. Moja jedina ambicija je da na sljedećim izborima u Hrvatskoj pobjedi opcija za koju ću glasati. A ja već znam za koga ću glasati, ali, naravno, ne mogu vam to reći.

KosorŠta mislite, hoćete li se radovati zbog pobjede?

- Teško je to procjeniti. Ima dosta argumenata i ankete pokazuju da će pobjediti opozicija, ali izbori su kao sport. Uvijek se može nešto neplanirano desiti do kraja utakmice i promjeniti rezultat.

Kada će Srbi moći bezbrižno ljetovati na hrvatskom moru?

- To se ne može postići bilo kakvom ili bilo čijom odlukom. Da bi se stvorio ambijent povjerenja morat će mnogo vremena proći. Kada se prolije toliko krvi ne mogu brzo da zacijeliti rane. Zato sam ja uvijek bio za to da je bolje 10 godina pregovarati, nego 10 dana ratovati.

Kakva je budućnost odnosa Srbije i Hrvatske?

- Moramo i dalje surađivati. Hrvatska će se, kada postane članica EU, zalagati za ulazak u njen sastav cijele jugoistočne Evrope, uključujući i Srbiju. To nije samo naša želja, nego i naša sudbina. Kada budemo u EU prestat će ambicije mijenjanja granica. Dakle, ulazak Hrvatske i Srbije u EU bit će znak da više nikada nećemo ratovati.

Kada čujete „Srbija", šta prvo pomislite?

- Susjed. Nemam nikakvu drugu posebnu asocijaciju - rekao je Mesić za Press na marginama Ekonomskog foruma jugoistočne Evrope, koji je održan u toplicama Krinjica u Poljskoj.

Nenad Čaluković
pressonline.rs

Uto, 18-03-2025, 19:04:51

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.