Povećati pritisak na Srbiju

Gospodine Christian Schwarz-Schilling, žalite se da EU nema jasnu politiku spram Srbije. Zašto?

Time ustvari mislim da Europa nema jedinstvenu politiku spram Srbije. Time što pet država EU-a nije priznalo nezavisnost Kosova, Unija odnosno povjerenica za vanjsku politiku Catherine Ashton izbjegavaju slanje jasnih poruka jer smatraju da za to moraju da imaju podršku svih članica. Mislim da je velika pogreška što Europska komisija i EU nisu jasno iznijeli svoj stav nakon što je Međunarodni sud u Haagu potvrdio da je proglašenje nezavisnosti Kosova proteklo u skladu s međunarodnim pravom. To se nije dogodilo. EU je morao odmah pozvati pet članica koje nisu priznale Kosovo kako bi se napravio plan djelovanja te obustavila blokada tih država spram politike koja bi se mogla voditi prema Srbiji.

Imate li objašnjenje zašto se to nije dogodilo?

To je normalno stanje u EU-u. Kada o nečemu ne postoji konsenzus, to se pitanje ostavlja po strani. Sjetite se primjera Cipra, primjera BiH. Tako je posvuda na Balkanu, i zbog toga su Amerikanci nezadovoljni jer EU nije u stanju pobrinuti se za red u svojoj regiji. Ono što se sada odvija na granici Kosova i Srbije jest kršenje prava. To je blokada carinske kontrole, blokada građana Kosova koji ne mogu putovati sa svojim putovnicama, to je situacija u kojoj ne postoji normalna robna razmjena preko granice. To znači da srpska strana do cilja, koji je vrlo jasan, pokušava doći prekršajima. Cilj je minirati nezavisnost Kosova gdje god je to moguće. Takvu državu, koja se uzgred isto tako ponaša prema BiH i to preko Republike Srpske, dakle s državom koja izaziva nerede na Balkanu, EU sada kao posrednik vodi u pregovore s Kosovom. Nakon presude u Den Haagu pogrešno je reći: "Sada ove dvije države moraju sjesti za stol i stvari riješiti dijalogom." Na taj način Unija ne može održati cilj koji se zove uspostava pravnih država u Europi.

„Stvari nisu čiste"

Govorite o presudi Međunarodnog suda koji je procijenio da je proglašenje nezavisnog Kosova proteklo u skladu s međunarodnim pravom. Kažete i da EU stvari koje nisu jasne ostavlja po strani. Jesu li onda, međunarodno pravno gledano, stvari čiste ili nisu?

Srbija i EUu ovom trenutku je ulazak Srbije nemoguć. Nemoguće je tu državu u EU primiti prije BiH, Albanije i Kosova jer struktura Srbije, pravno gledano, ima mnoge nedostatke. Srbiji se jasno mora staviti do znanja da ovakvom politikom uništava svoju budućnost u EU-u. Ona mora prestati s pokušajima manipuliranja europskim i međunarodnim pravomNisu čiste kada je politika u pitanju. Srbiji se stalno popušta po tom pitanju. Kada 16 godina nakon holokausta u Srebrenici isporuče Ratka Mladića, onda ih svi tapšu po leđima i kažu: "Izvrsno, put prema EU je otvoren!" To su psihološki gledano nemoguće stvari i EU to ne shvaća. Tako se ne postupa prema nekome tko stoji u stalnom, fundamentalnom suprotstavljenom stavu prema susjedima, i to čini po vlastitom nahođenju, a ne na temelju međunarodnog prava, nego na temelju nacionalističke politike koju očito još uvijek podržava većina Srba.

Koje mogućnosti pritiska ima EU? Treba li EU odustati od članstva Srbije u EU zbog pitanja Kosova?

Da, u ovom trenutku je ulazak Srbije nemoguć. Nemoguće je tu državu u EU primiti prije BiH, Albanije i Kosova jer struktura Srbije, pravno gledano, ima mnoge nedostatke. Pogledajte samo izvještaje u kojima se to spominje. Ovdje se pokazuje da EU vodi politiku na osnovi svojih želja, a ne na osnovi realnog stanja i činjenica. Ne vjerujem da bi Srbija, kada bi joj se jasno postavili uvjeti, dugoročno gledano odbila članstvo u EU, mada Tadić danas govori kako će se to dogoditi ako preduvjet za prijem bude priznavanje Kosova. Srbiji se jasno mora staviti do znanja da ovakvom politikom uništava svoju budućnost u EU-u. Ona mora prestati s pokušajima manipuliranja europskim i međunarodnim pravom. Prisjetite se uhićenja Ejupa Ganića u Londonu, uhićenja Jovana Divjaka u Beču po nalogu Srbije. Radi se o pokušaju da se ponovo napiše povijest. Mislim da se moraju postaviti uvjeti kako bi se stvari radikalno promijenile u samoj Srbiji. Čak i po cijenu da Boris Tadić, koji ne gleda rado na ono što nacionalisti čine, izgubi naredne izbore. Strahujem da će se to i desiti, zato što Tadić nije od Europe dobio realnu političku poruku. U ovakvoj situaciji nacionalisti mogu reći: Mi smo imali uspjeh u našim nastojanjima da pridobijemo EU na svoju stranu. Zašto sada pristaješ na nezavisnost Kosova, umjesto da se u ovom trenutku sto posto staviš na stranu Milorada Dodika, kako bi i u BiH izazvao ovakve poteškoće?

I na Kosovu postoji deficit pravne države

Sudeći po vašim riječima, odgovornost za sukob na Kosovu stoji jasno na strani Srbije. Je li druga strana, vlada u Prištini, potpuno nedužna?

Naravno da se može reći kako bi određene stvari ta vlada mogla učiniti bolje. I tamo postoji deficit pravne države. Ali, koja država bi dvanaest godina nakon što je bila u ratu, nakon što je NATO spriječio da Srbija tamo ponovi ono što je učinjeno u BiH, odustala od toga da provede odredbe mirovnog plana i to zato što to samo Srbija blokira. Tko bi imao strpljenja gledati kako se Kosovo, odnosno cijeli privredni razvoj te države razara, te dozvoliti da na taj način Srbija naknadno dobije rat koji je vodila. Želio bih da diplomati, da njemačka diplomacija, to jasno stavi do znanja. Deprimirajuće je za Kosovare da se uvijek stavljaju u istu ravninu sa Srbijom i da se od njih traži da pregovaraju i učine nešto kako bi se došlo do rješenja. Imate jednu radikalnu stranu i drugu koja već dvanaest godina nešto pokušava. Sjetite se Ahtisaarijevog plana, on je napravljen na inicijativu UN-a i EU-a - taj plan je priznat i njega srpska strana stalno minira. U ovom slučaju mora se prema Srbiji zauzeti jasan stav i uputiti jasna poruka.

Deutsche Welle