Zeleno svjetlo za plinovod u BiH iz Hrvatske

Predsjedništvo BiH je na telefonskoj sjednici održanoj ovog četvrtka (22. travnja) usvojilo prijedlog osnove za vođenje pregovora s Hrvatskom o međudržavnom sporazumu kojim bi se pokrenuo proces izgradnje plinovoda Južna interkonekcija. Nakon što BiH i Hrvatska potpišu sporazum o gradnji plinovoda – što se očekuje do kraja mjeseca u Dubrovniku – dokument se ponovno vraća na razmatranje Vijeću ministara BiH, a potom ga još jednom treba potvrditi i Predsjedništvo.

Odobrenje koje su dale institucije Bosne i Hercegovine za pokretanje postupka potpisivanja sporazuma s Hrvatskom tek je ulazak u najosjetljiviju fazu projekta Južne plinske interkonekcije. Nakon političkog zelenog svjetla slijedi formalno potpisivanje međudržavnog sporazuma, a zatim niz odluka, ugovora i tehničkih priprema bez kojih se ne može položiti ni jedan metar plinovoda. Projekt se, drugim riječima, i dalje nalazi isključivo u institucionalnoj fazi, daleko od početka stvarnih radova.

U praksi, ključno pitanje više nije postoji li projekt, nego tko će ga pravno, institucionalno i financijski iznijeti do kraja. Upravo se na toj točki sada lome interesi domaćih vlasti u BiH, Hrvatske, američkog investitora i međunarodnih aktera koji godinama pokušavaju izvući projekt iz zastoja.

„Što se tiče Vijeća ministara BiH, učinit ćemo sve da se proces vodi odgovorno, profesionalno i u skladu sa zakonom, uz puno poštovanje propisanih procedura, jer je riječ o projektu od iznimne važnosti za buduću energetsku sigurnost Bosne i Hercegovine“, izjavila je predsjedateljica Vijeća ministara Borjana Krišto, ostavljajući pritom otvorenim pitanje konkretne provedbe sporazuma s Hrvatskom.

Hrvatska čeka potpis

Hrvatska je ključni partner u projektu Južne interkonekcije kao glavna zemlja isporuke i tranzita koja BiH omogućuje pristup europskoj plinskoj mreži i diverzifikaciju izvora energije.

Početna točka plinovoda planirana je u mjestu Zagvozd u Splitsko‑dalmatinskoj županiji, a hrvatska energetska tvrtka bit će zadužena za planiranje i izgradnju dijela plinovoda na teritoriju Hrvatske. Hrvatski premijer Andrej Plenković nedavno je u Mostaru izrazio zadovoljstvo zbog pomaka u BiH.

„Godinama govorimo da smo spremni pomoći u plinofikaciji dijela Bosne i Hercegovine, ponajprije na području Federacije, što podrazumijeva diversifikaciju opskrbe plinom, znatna ulaganja i bolje korištenje LNG terminala na Krku u interesu regionalne energetske sigurnosti“, rekao je Plenković.

Amerikanci stižu i u Banja Luku

Prvi konkretan korak ostaje potpisivanje međudržavnog sporazuma. Nakon toga slijedi uspostava punog pravnog i operativnog okvira projekta, uključujući ugovore s investitorom, konačno definiranje trase, rješavanje imovinsko‑pravnih pitanja i ishođenje dozvola. Tek nakon toga može se govoriti o početku radova.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković pritom otvoreno izražava optimizam glede brzine realizacije, ističući i prihvaćanje američkog utjecaja u Republici Srpskoj.

„Sviđa mi se amerikanizacija Banje Luke“, izjavio je Konaković, smatrajući da to može imati pozitivne učinke za cijelu BiH. Prema njegovim riječima,izbacivanje Rusije iz energetskog sustava zapadnog Balkana predstavlja veliku geopolitičku pobjedu, u čemu, kako tvrdi, sudjeluju i politički kadrovi SNSD‑a.

I južna i istočna interkonekcija?

Bosna i Hercegovina više nije na početku priče o južnoj interkonekciji, ali još nije ni blizu stvarnog početka radova. Projekt je ušao u završnu institucionalnu fazu, no i dalje nije uklonio sve prepreke koje stoje između političke odluke i polaganja prve cijevi. Dodatno se otvara i pitanje tzv. istočne interkonekcije kojem bi plin stizao preko Srbije. Tu povezanost zagovara SNSD, a za koju je njegov predsjednik Milorad Dodik, prema svemu sudeći, dobio zeleno svjetlo koalicijskog partnera Dragana Čovića i HDZ‑a BiH.

„Slažemo se da Vijeće ministara da suglasnost za južnu interkonekciju i da se u okviru Predsjedništva razgovara i o južnoj i o istočnoj interkonekciji. Mi nemamo ništa protiv južne, a koliko razumijem kolege iz HDZ‑a, ni oni nemaju ništa protiv istočne“, rekao je Dodik nakon sastanka s Čovićem u Banjoj Luci.

Tko će biti vlasnik?

Najveći politički i pravni prijepor i dalje se odnosi na pitanje državne imovine. Kritičari upozoravaju da se predloženim modelom zaobilazi načelo da državna imovina mora ostati pod punom kontrolom države, dok zagovornici projekta tvrde da bez takvog pristupa nema ulaganja ni realizacije.

Stručnjak za imovinu Muharem Cero upozorava na ozbiljne rizike: mogućnost pokretanja postupaka za ocjenu ustavnosti, blokadu projekta sudskim mjerama i potencijalne međunarodne arbitraže s odštetama koje bi se mogle mjeriti u milijardama dolara.

Projekt je dobio novu dinamiku, ali ne i potpunu sigurnost. Potpisivanje sporazuma može otvoriti vrata, ali samo po sebi ne uklanja sve prepreke vezane uz trasu, zemljište, nadležnosti i vlasništvo.

Južna interkonekcija trebala bi povezati BiH s Hrvatskom preko Posušja, Tomislavgrada i Mostara do Sarajeva. Ulazna točka plina bio bi LNG terminal na otoku Krku, čime bi se otvorila alternativna ruta opskrbe bez ovisnosti o ruskom plinu, koji u BiH trenutačno dolazi kopnenim putem iz Srbije preko Zvornika.

Zakonom su predviđeni i dodatni krakovi prema Grudama, Gornjem i Donjem Vakufu, Čapljini te novi pravac od Kladnja prema Tuzli. Otvoren je i put za izravan ulazak američke privatne kompanije AAFS Infrastructure and Energy d.o.o., registrirane u Sarajevu, kao glavnog investitora i nositelja investicijske politike projekta.

Deutsche Welle