Europski dogovor o kreditu za Ukrajinu

Sudionici sastanka na vrhu EU-a 18. i 19. prosinca u Bruxellesu donijeli su za Ukrajinu iznimno važnu odluku. Kijev bi 2026. i 2027. trebao dobiti kredit u ukupnom iznosu od 90 milijardi eura. Kredit bi trebao biti osiguran putem proračuna EU-a. Time zamrznuta ruska imovina zasad ostaje netaknuta.

Sredstva koja će Kijev dobiti od EU-a Ukrajina u biti ne mora vraćati i ona su beskamatna. Povrat bi trebao uslijediti tek kada Rusija obešteti Ukrajinu za gubitke koje je susjednoj zemlji nanijela svojim agresorskim ratom.

Kijev pozdravlja odluku EU-a

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij pozdravio je odluku i zahvalio čelnicima država i vlada zemalja EU-a. „Ovo je značajna potpora koja jača našu otpornost“, rekao je neposredno nakon objave rezultata glasanja. Zelenskij je dodatno naglasio kako je važno da ruska imovina ostane zamrznuta te da je Ukrajina dobila financijsko jamstvo sigurnosti za nadolazeće godine.

Ukrajinski ministar vanjskih poslova Andrij Sibiha odluku EU-a nazvao je pravodobnom i odlučnom. „Ukrajina je dobila jamstvo svoje financijske sigurnosti. Suprotno ruskim namjerama, podrška Europe Ukrajini ne će oslabjeti. Ruska imovina ostaje zamrznuta. Europa ostaje ujedinjena i snažna“, napisao je Sibiha na društvenoj mreži X.

Ukrajinski ministar financija Serhij Marčenko priopćio je da će sredstva koja osigurava EU ući u državni proračun i biti namijenjena obrani.

Ova odluka EU-a nije samo izraz strateške hrabrosti, već pokazuje sposobnost EU-a da u pregovorima postiže kompromise, smatra Serhij Solodkij iz ukrajinskog think tanka „New Europe Center“. „EU se nije odlučila za scenarij koji je zagovarala ukrajinska strana, a to je dodjela reparacijskog kredita iz zamrznute ruske imovine, ali je istodobno izbjegla i najgori scenarij koji bi završio potpunom neodlučnošću“, rekao je Solodkij u razgovoru za DW.

Prema riječima ovog stručnjaka, odluka EU-a ima strateški značaj jer je ruski predsjednik Vladimir Putin bio uvjeren da će Zapad uskratiti potporu Ukrajini, nakon čega zemlja više ne bi bila u stanju nastaviti svoju obranu. To bi u konačnici dovelo do ruske pobjede. No taj je plan osujećen. Solodkij napominje da Ukrajina sada barem za sljedeće dvije godine ima zajamčeno osnovno financiranje kako bi ostala stabilna. „To jasno potkopava Putinov proračun o brzoj pobjedi putem gospodarskog, a time i vojnog kolapsa Ukrajine“, objašnjava stručnjak.

No, on istovremeno napominje da rusko vodstvo ipak može biti i zadovoljno. Naime, očito je Moskvi uspjelo zastrašiti pojedine šefove država i vlada EU-a.

Belgijski političari i visoki financijski menadžeri navodno su postali meta kampanje zastrašivanja ruskih tajnih službi, izvijestio je britanski Guardian 17. prosinca pozivajući se na europske obavještajne službe. Navodi se da je cilj te taktike bio izvršiti pritisak na Belgiju kako bi blokirala korištenje zamrznute ruske imovine za reparacijski kredit Ukrajini. U Belgiji se nalazi sjedište Eurocleara, koji čuva više od 180 milijardi od ukupno 210 milijardi eura zamrznutih sredstava ruske središnje banke.

Gdje leže slabosti Europe

Pozitivno je to što će Ukrajina od drugog tromjesečja 2026. dobiti prijeko potrebna sredstva za pokrivanje proračunskih potreba, kao i novac za vlastitu proizvodnju oružja, kaže Olena Haluška iz ukrajinske stručne skupine „Međunarodni centar za pobjedu Ukrajine“ (ICUV). „No ta sredstva dovoljna su samo za preživljavanje, a ne za pobjedu ili temeljitu promjenu stanja na bojištu“, žali se stručnjakinja.

Prema njezinu mišljenju, Rusija je vršenjem pritiska i zastrašivanjem Europe postigla taktički uspjeh. Tu će praksu, smatra ona, nastaviti primjenjivati i prema pojedinim zemljama EU-a. „Kremlj je shvatio da zastrašivanje šefova država i vlada, te predstavnika institucija poput Eurocleara, djeluje. Rusi su otkrili slabosti Europe ili su ih se ponovno prisjetili, i može se očekivati da će ih uskoro ponovno iskoristiti“, upozorava stručnjakinja ICUV-a u razgovoru za DW.

Glavni razlog zbog kojeg se europski šefovi država i vlada nisu mogli dogovoriti o reparacijskom kreditu za Ukrajinu bio je otpor Belgije. Belgijski premijer Bart De Wever, iz straha od tužbi iz Rusije, zahtijevao je neograničena financijska jamstva.

Unatoč kritikama i pohvale za EU

Ukrajinski financijski stručnjak i investicijski bankar Serhij Fursa također kritizira EU jer je pokazala neprihvatljivu slabost time što je popustila pritisku Rusije i Sjedinjenih Američkih Država.

„EU je doduše pronašla novac za Ukrajinu, ali ostaje gorak okus. Zbog utjecaja vanjskih aktera, prije svega Rusije i SAD-a, EU nije mogla donijeti odluku u vlastitom interesu te je morala primijeniti plan B – pribavljanje sredstava zaduživanjem unutar same EU. Ruski novac ostaje zamrznut. EU si takvu slabost ne smije dopustiti. To je izazov za samu EU. Može se samo nadati da je ovo upozorenje jasno odjeknulo u Berlinu, Parizu i drugim prijestolnicama“, napisao je Fursa na Facebooku.

Stručnjak ipak naglašava da odluka EU-a ima strateški značaj za tok rata. „To ne znači da rat mora trajati još dvije godine. Može završiti brže ili trajati i dulje. No Rusija si sada više ne će moći umišljati da ukrajinsko gospodarstvo ne može preživjeti“, rekao je Fursa. To bi, prema njegovim riječima, Putina u jednom trenutku moglo potaknuti na stvarne pregovore, jer je ruski plan da izazove kolaps ukrajinskog gospodarstva u konačnici propao.

Deutsche Welle