Hoće li EU ublažiti (ili ukinuti) zabranu motora s unutarnjim izgaranjem?

Europska automobilska industrija s nestrpljenjem očekuje važnu odluku Europske unije koja je najavljena za 10. prosinca. Ona bi mogla imati značajne posljedice za planove Europske komisije da postupno ukine registraciju novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem do 2035. Međutim, proizvođači automobila i drugi sektori pogođeni zabranom motora s unutarnjim sagorijevanjem, poput tvrtki za najam i leasing automobila, vrše pritisak. Stoga bi odluka EU-a mogla biti odgođena do siječnja 2026.

„Još uvijek radimo na tome", to je nedavno za Handelsblatt, vodeće njemačke poslovne novine, rekao Apostolos Tzitzikostas, povjerenik EU-a za održivi promet i turizam. „Želimo predstaviti doista sveobuhvatan paket za automobilsku industriju koji pokriva sve relevantne aspekte."

Brojni medijski izvještaji posljednjih tjedana sugerirali su da EU planira ubrzati elektrifikaciju tržišta najma, leasinga i službenih automobila do 2030. godine, uz značajno ublažavanje planiranog (postupnog) ukidanja motora s unutarnjim izgaranjem 2035. godine, odnosno „dopuštanje" alternativa električnim vozilima.

Jedan vodeći rukovoditelj velike tvrtke za iznajmljivanje automobila razgovarao je s DW-om o planovima EU-a. Na temelju konzultacija s predstavnicima Unije u kojima je sudjelovala njegova tvrtka, on pretpostavlja da će EU nametnuti stroge kvote za električna vozila operaterima voznih parkova. Prema njegovoj procjeni, tvrtke za iznajmljivanje automobila, leasing tvrtke i operateri koji upravljaju flotama službenih automobila mogu očekivati ​​kvotu i do 90 posto do 2030. godine. "Naš je dojam da Komisija nije zainteresirana za dijalog ili raspravu", žali se on.

Sama EU komisija odbila je komentirati razgovore. Pripreme za nadolazeću odluku još su u tijeku, rekao je jedan glasnogovornik Unije za DW.

Proizvođači automobila nadaju se izuzećima

2022. godine se 27 država članica EU-a složilo oko toga da zabrane registraciju novih vozila s emisijama CO2 od 2035. nadalje, čime se zapravo zabranjuje prodaja novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem. Cilj je bio smanjiti visoke emisije automobilskog sektora kako bi se postigao cilj klimatske neutralnosti do 2050. Međutim, europska automobilska industrija već se nekoliko godina bori s brojnim problemima. Prijelaz na elektromobilnost očito predstavlja tehničke izazove za mnoge proizvođače automobila. A drastično jačanje konkurencija iz Kine također mnogima zadaje glavobolje.

Njemački kancelar Friedrich Merz među onima je u EU koji se zalažu za ublažavanje zabrane motora s unutarnjim izgaranjem. Poziva Bruxelles da odobri izuzeća za tehnologije poput hibridnih pogona, koji mogu raditi i na struju i na benzin, kao i za električne pogone čije se baterije mogu puniti putem generatora na benzinski pogon.

„Mnogo je razumnije i pragmatičnije uložiti više truda i novca u razvoj učinkovitih hibridnih sustava koji kombiniraju najbolje od motora s unutarnjim izgaranjem i elektromobilnosti“, rekao je Merz. Napore njemačkog kancelara podržavaju veliki europski proizvođači automobila. „S aktualnim propisima o CO2, Europska komisija ignorira tržišne stvarnosti i riskira pad zaposlenosti i konkurentnosti u jednoj od svojih ključnih industrija“, požalio se proizvođač premium automobila BMW u pisanoj izjavi za DW: „Stoga je od ključnog značaja da se propisi o CO2 brzo revidiraju."

Tvrtka sa sjedištem u Münchenu pretpostavlja da će Europska komisija ozbiljno razmotriti njemački prijedlog prije nego što objavi svoju odluku. „Uvjereni smo da svi pogonski sustavi mogu i moraju doprinijeti ostvarenju cilja“, stoji u izjavi BMW-a. „Jer učinkovita zaštita klime zahtijeva ambiciozne, ali realne smjernice, a ne ciljeve koji ignoriraju stanje na tržištu."

Barem onda hibride...

Njemačke marke su posebno jake u segmentu plug-in hibrida, to su automobili kod kojih su električni i motori s unutarnjim izgaranjem otprilike podjednako važni za pogon. 41 posto tih vozila prodanih unutar EU-a u prvim mjesecima ove godine nosilo je oznaku BMW-a, Mercedesa, Volkswagena ili Audija. Te firme bi vjerojatno značajno profitirale od ublažavanja zabrane motora s unutarnjim izgaranjem do 2035. u korist plug-in hibrida. Međutim, proizvođači automobila boje se da bi ublažavanje zabrane moglo biti popraćeno uvođenjem kvota za operatere voznih parkova, koji čine više od polovice svih registracija novih vozila u Europi.

Tvrtke za iznajmljivanje automobila (rent-a-car) posebno su zabrinute. Sixt, jedna od najvećih tvrtki u tom sektoru u Europi, ne skriva svoje protivljenje predloženim planovima EU-a. Kronični nedostatak stanica za punjenje e-auta diljem Europe potkopava sve napore za promicanje elektromobilnosti, žali se ta tvrtka sa sjedištem u Pullachu blizu Münchena: "Propisi o kojima se raspravlja utjecali bi na preko 60 posto svih registracija novih vozila u Europi i efektivno bi zapravo ubrzali zabranu motora s unutarnjim izgaranjem za oko osam godina", objasnio je jedan glasnogovornik tvrtke Sixt za DW.

"Preuranjene kvote" samo bi produbile ovisnost Europe o kineskim baterijama i mineralima, koji su bitni za automobilsku industriju, tvrdi Sixt: "Transformacija koja povećava ovisnost i ugrožava radna mjesta ide u krivom smjeru. Svaki regulatorni okvir mora biti usklađen s uvjetima u stvarnom svijetu: infrastrukturom za punjenje, kapacitetom mreže, dostupnošću vozila i potražnjom kupaca."

Prema riječima Andrewa Mountstephensa, voditelja pravnog odjela u Sixtu, ta tvrtka je posvećena cilju mobilnosti s nultom emisijom i već je uložila velika sredstva u elektrifikaciju svoje flote. Međutim, kupci i dalje preferiraju vozila na dizelski ili benzinski pogon: „Jednostavno smo morali priznati da naši kupci nisu spremni kretati se istim tempom kao i mi." Glavni razlog za to vidi u nedostatku punionica diljem Europe.

Slaba potražnja za e-autima

Sixt nije usamljen u tome: nekoliko tvrtki za najam i carsharing automobila već je uložilo dosta novca u električna vozila, ali su pretrpjeli i velike gubitke zbog nedovoljnog interesa mušterija. Američki konkurent Hertz zabilježio je tako gubitak od 2,49 milijardi eura (2,9 milijardi američkih dolara) u 2024. godini. Uložio je u desetke tisuća Teslinih vozila, za koje kupci nisu bili pretjerano zainteresirani, a osim toga su i skupa za održavanje.

Nedostatak infrastrukture za punjenje baterija i slaba potražnja kupaca sveprisutni su problemi – i značajno umanjuju donedavna visoka očekivanja o brzini prijelaza na električna vozila u Europi. Dok je broj novih registracija električnih automobila u Europskoj uniji naglo porastao između 2017. i 2023., brojke su ponovno počele padati u 2024. Očekuje se da će 2025. godine samo 17 posto novoregistriranih automobila biti u potpunosti električno.

Patrick Schaufuss, voditelj Centra za budućnost mobilnosti u konzultantskoj tvrtki McKinsey, očekuje da će Europska komisija "uzeti u obzir ovu stvarnost" prilikom donošenja svoje odluke.

"Tranzicija se možda neće dogoditi tako brzo kako smo se nadali ili kako je bilo planirano", rekao je on za DW. Svaki politički program mora uzeti u obzir i dekarbonizaciju i ekonomski uspjeh kao "dio holističkog pristupa", dodaje. Dugoročno gledano, budućnost svakako leži u elektromobilnosti, naglašava Schaufuss. Međutim, primjećuje također da se tržišta međusobno odvajaju i da različite regije napreduju različitim brzinama.

Deutsche Welle