NZZ o stanju u Hrvatskoj

Članak pod naslovom „U Hrvatskoj raste zabrinutost zbog desničarskog ekstremizma", autor započinje konstatacijom kako Hrvatska slovi za „uzoritu članicu" Europske unije koja se „poslušno drži vanjskopolitičkih direktiva Bruxellesa" i podržava sankcije protiv Rusije ili daje podršku Ukrajini. U nastavku se kaže kako je Hrvatska istodobno sa svojih 1.800 km obale „jeftina i ljupka alternativa talijanskoj obali". No, kako se primjećuje, „to je idila koja vara".

Srpska manjina – cilj napada

Nakon toga autor ukazuje na antifašističke prosvjede posljednjih dana na kojima su sudionici „prosvjedovali protiv desnog ekstremizma i revizije ili čak veličanja fašističke prošlosti Hrvatske". „Da su ove pojave postale opasnost za građanke i građane Hrvatske pokazalo se u tjednima prije toga", navodi autor i nabraja napade i incidente u kojima su pripadnici srpske manjine bili cilj, od Splita, preko Rijeke do Zagreba.

Pritom se uzvikivao i pozdrav „Za dom spremni". „Pozdrav potječe od ustaša, hrvatskih fašista koji su tijekom Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini uspostavili vazalnu državu nacističke Njemačke i ubili tisuće Srba, Roma i Židova", ukazuje NZZ.

Miješanje Drugog svjetskog i Domovinskog rata

Nadalje se analizira mogući uzrok ovih tendencija u Hrvatskoj. „Dosad su se takvi napadi na srpsku manjinu smatrali rijetkim rubnim pojavama, iako su nacionalistički političari i aktivisti rado huškali protiv Srbije ili hrvatskih Srba. Promatrači stoga kao povod za najnovije napade vide jedan konkretan događaj: veliki koncert Marka Perkovića, alias ‚Thompsona', početkom srpnja u Zagrebu. Taj je događaj vjerojatno već ojačao uvjerenja osoba motiviranih ekstremnom desnicom te povećao njihovu spremnost za djelovanje protiv srpske manjine", zaključuje NZZ.

U tekstu se navodi kako je Thompson tijekom rata u devedesetima svojim pjesmama podizao borbeni moral te se pritom služio motivima i sloganima iz Drugog svjetskog rata.

„Upravo u toj izmiješanosti Drugog svjetskog rata i rata u Hrvatskoj leži ključni problem: dok prosvjednici od nedjelje i lijevi političari traže zabranu pozdrava ‚Za dom spremni' i jasno distanciranje od fašističke prošlosti, konzervativni političari poput predsjednika vlade Andreja Plenkovića brane taj pozdrav kao dio 'Domovinskog rata'. Tako Hrvatska službeno naziva rat protiv Srbije od 1991. do 1995. godine."

Plenković odbacuje optužbe

U članku se navodi kako je Plenković, kao i predsjednik Zoran Milanović, osudio najnovije napade na pripadnike srpske manjine ali da istodobno niječe da je u Hrvatskoj došlo do povijesnog revizionizma ili da postoji problem veličanja fašističke prošlosti.

"On (Plenković) je kratko nakon napada rekao: „U posljednjim mjesecima vidjeli smo histeričnu reakciju ljevice, koja nakon koncerta u Zagrebu posvuda vidi revizionizam povijesti i veličanje ustaša. Ta reakcija samo vodi podjeli našeg društva.“ Odbacio je i optužbe lijevih političara ili aktivista da su on ili njegova stranka poticali taj revizionizam."

Deutsche Welle