Von der Leyen u Sarajevu

Posjet predsjednice Europske komisije (EK) Ursule von der Leyen Bosni i Hercegovini (BiH) ovoga utorka (14.10.) odvija se u sklopu njezine regionalne turneje po državama zapadnog Balkana.

Ursula von der Leyen je u ponedjeljak (13.10.) boravila u Tirani a potom je otputovala u Crnu Goru. Odande dolazi u Bosnu i Hercegovinu. Nakon razgovora s dužnosnicima BiH, ona će u srijedu produžiti za Srbiju, a turneju završava posjetima Kosovu i Sjevernoj Makedoniji.

Von der Leyen dolazi u BiH nakon što je Vijeće ministara BiH usvojilo Reformsku agendu, ključni dokument proizašao iz Plana rasta za zapadni Balkan. Najavljeno je da će EK procijeniti primljenu Agendu, a po njenom usuglašavanju s bh. vlastima bit će predstavljena Vijeću Europske unije i Europskom parlamentu.

Kako do sredstava EU-a?

BiH je dostavila Europskoj komisiji konačnu verziju Reformske agende 30. rujna ove godine. Taj strateški dokument ključan je preduvjet za pristupanje sredstvima iz Plana rasta za zapadni Balkan, programa EU-a procijenjenog na šest milijardi eura. Ova financijska pomoć, koja se osigurava kroz bespovratne grantove i povoljne kredite, namijenjena je isključivo zemljama koje iskažu spremnost za provođenje temeljnih reformi u skladu s europskim standardima.

Reformska agenda precizno utvrđuje mjere koje BiH treba provesti, uključujući nadležnosti institucija, rokove, indikatore napretka i očekivane rezultate. Struktura Agende, usklađena s uredbom EU-a, podijeljena je na četiri tematske cjeline: zelenu i digitalnu tranziciju, poslovno okruženje, ljudski kapital te vladavinu prava.

Adnan Ćerimagić, viši analitičar Europske inicijative za stabilnost (ESI) za zapadni Balkan, za DW napominje da predsjednica EK dolazi u regiju uoči objavljivanja godišnjih izvještaja o pripremljenosti za članstvo u EU-u. „Otkako EK objavljuje izvještaje za BiH, od 2019. godine BiH je pokazala minimalan napredak. Imajući u vidu aktualnu političku krizu, nisam optimist u pogledu ovogodišnjeg izvještaja“, kaže Ćerimagić.

Reformska agenda i transparentnost

Kada je riječ o Reformskoj agendi, EK trenutno prolazi kroz njen sadržaj, nakon čega će biti odlučeno hoće li je prihvatiti ili su potrebne dorade. „U ovom trenutku je teško reći kakav će biti odgovor, jer detalji Reformske agende, kao i komentari EK, do sada nisu bili pretjerano transparentni. To se posebno odnosi na reformu Ustavnog suda“, ističe sugovornik DW-a.

Ćerimagić ipak naglašava da EK uzima u obzir cjelokupan dokument (Agendu), u kojem ima i pozitivnih rješenja. On vjeruje da će, „ako to u konačnici rezultira odobrenjem novca iz fondova EU-a za BiH, svi građani imati velike koristi – od proširenja kapaciteta predškolskog obrazovanja, preko kvalitetnije internetske i mobilne mreže, do funkcionalnijeg pravosuđa“.

Političke poruke, daljnji uvjeti i regionalni osvrt

„Kakav će biti odgovor EK na Reformsku agendu teško je predvidjeti, ali je izvjesno da će koalicija na državnom nivou biti pozvana da se vrati radu u punom kapacitetu, kako bi se ubrzalo ispunjavanje potrebnih uvjeta, među kojima je imenovanje glavnog pregovarača BiH s EU-om, te koordinatora za pretpristupne fondove“, kaže analitičar ESI-ja.

Također vjeruje da će, nakon što je ispoštovana presuda Suda BiH Miloradu Dodiku, predsjednica EK uputiti političku poruku uoči prijevremenih izbora za predsjednika bh. entiteta Republika Srpska.

U fokusu posjeta predsjednice Europske komisije regiji, tvrdi sugovornik DW-a, su Albanija i Crna Gora, koje su ostvarile „značajan napredak, kako u pregovorima o članstvu, tako i po pitanju implementacije Reformske agende“.

Pored BiH, Ćerimagić smatra da su „problematični kako Kosovo, koje još nema vladu, tako i Srbija, koja obećava reforme, ali ih ne ispunjava“.

Pitanje medija

Međunarodni institut za medije priopćio je da su Koalicija za slobodu medija i novinarske organizacije uputile poziv predsjednici EK da tijekom posjeta zapadnom Balkanu posebnu pažnju posveti krizi slobode medija.

Kako prenosi Slobodna Europa, Institut navodi da su partnerske organizacije od listopada prošle godine zabilježile „izuzetne pritiske" u regiji. Kao primjere izdvaja „naglo gašenje Al Jazeere Balkans, intenziviranje političkog pritiska na kanale N1 i Nova TV i pokretanje televizijskog kanala od strane kremljovskog propagandnog medija RT Balkan“, ocjenjujući da navedeno predstavlja „egzistencijalne prijetnje neovisnom novinarstvu".

Borka Rudić, generalna tajnica Udruženja BH novinari, očekuje da će Ursula von der Leyen jasno poručiti dužnosnicima u BiH, kao i u drugim državama regije, da „bez napretka u zaštiti medijskih sloboda i sigurnosti novinara ne će biti napretka ni u EU-integracijama".

Ona naglašava da je „neprihvatljivo da su medijske slobode drastično pale nakon što je BiH dobila kandidatski status“. Taj pad je, prema Indexu RSF (Reporteri bez granica), iznosio 23 mjesta u posljednje dvije godine.

Rudić ističe i nedopustivu nekažnjivosti nasilja: „Nedopustivo je da se tek 25,4 % slučajeva napada i prijetnji novinarima i medijskim radnicima u BiH riješi u korist novinara i uz kažnjavanje napadača. Toliki stupanj nekažnjivosti nasilja prema novinarima sigurno nije moguć ni u jednoj državi EU-a."

Poseban problem – kriminalizacija klevete

Prema njenom mišljenju, značajnom padu medijskih sloboda doprinijela je kriminalizacija optužbi za navodnu klevetu i usvajanje drugih zakonskih rješenja koja ne prate EU standarde. Ona smatra da su to sve pitanja o kojima bi von der Leyen morala razgovarati s ovdašnjim liderima: „Ne bi se smjelo dogoditi da se medijske slobode i sigurnost novinara tijekom ovog posjeta nađu u sjeni nekih drugih 'važnijih' političkih ili ekonomskih tema.“

Udruženje BH novinari očekuje jasnu poruku predsjednice EK da će europske institucije „učiniti mnogo više i energičnije zahtijevati“ od bh. lidera apliciranje europskih standarda, medijskih sloboda i sigurnosti novinara u lokalni pravni i institucionalni sustav.

Na kraju, Rudić zaključuje da je „krajnje vrijeme da imamo jasnu, poštenu, sveobuhvatnu i transparentnu politiku i mjere EK i delegacija EU-a u regiji koje namjeravaju poduzeti u ovoj i idućoj godini.“

Deutsche Welle