Suzdržanost arapskih država

Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman Safadi je bio jasan: Rat koji Izrael vodi protiv Hamasa u Pojasu Gaze je "očita agresija" protiv palestinskih civila i prijeti destabilizacijom cijelog Bliskog istoka. HamasBlokiranjem isporuke hrane, lijekova i goriva Izrael čini "ratne zločine", dodao je. Njegova zemlja slovi kao prozapadna na Bliskom istoku i čak ima službene odnose s Izraelom od sredine 1990-ih - iako politički prilično hladne.

A sada su oni još i gori: “Svi moramo glasno i jasno ukazati na katastrofu koju izraelski rat znači ne samo za Pojas Gaze, već i za cijelu regiju”, rekao je Safadi na takozvanom Manama dijalogu Međunarodnog instituta za strateške studije u Bahreinu.

Fokus na patnji Palestinaca

Safadijeve riječi jasno pokazuju da se čak i arapske države koje su diplomatski priznale Izrael trenutno distanciraju od vojnog odgovora Izraela na teroristički napad Hamasa 7. listopada. To što je Hamas u Njemačkoj, Europskoj uniji, SAD-u i drugim zemljama klasificiran kao teroristička organizacija, u ovom trenutku ne igra ulogu. Ono što je puno važnije je solidarnost koju mnogi građani u arapskim zemljama osjećaju prema Palestincima u Pojasu Gaze, posebno imajući u vidu visok i sve veći broj ubijenih otkako je tamo započela izraelska vojna odmazda.

No, arapske države za sada ne iskazuju spremnost sudjelovati u izgradnji novog političkog poretka nakon završetka rata u Pojasu Gaze – koji se trenutno još ne može ni predvidjeti. Te zemlje nisu spremne pustiti Izrael da radi što hoće, a potom čistiti njegov "nered", naglasio je Safadi. Slično su se izrazili i predstavnici Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE) i Saudijske Arabije.

"Ne biti viđen kao neprijatelj"

Suzdržanost ima prvenstveno političke razloge. S jedne strane, tu je pitanje sigurnosti: hoće li Izraelu zaista uspjeti Izrael Palestinauništiti Hamas i učiniti ga bezopasnim. Safadi u to ne vjeruje. "Jednostavno ne razumijem kako se taj cilj može postići", rekao je on tijekom Manama dijaloga, prenosi Njemačka tiskovna agencija (dpa). "Hamas je ideja", rekao je i dodao da se ideja ne može uništiti bombama.

Preuzimanje političke ili čak vojne odgovornosti u budućem Pojasu Gaze, u kojem bi strukture ili barem simpatije među stanovništvom prema Hamasu mogle nastaviti postojati, dovelo bi Jordan u krajnje delikatnu situaciju - uključujući i moguću, na unutarpolitičkom planu opasnu optužbu za "suučesništvo". Safadi, stoga, političku budućnost obalnog pojasa ne vidi kao odgovornost Jordana ili drugih arapskih zemalja: "Dopustite mi da budem vrlo jasan", rekao je: "Neće biti arapskih trupa koje će ići u Gazu. Nikakvih. Na nas se neće gledati kao na neprijatelja", rekao je Safadi.

Ambivalentan stav

To što se jordanski ministar vanjskih poslova posebno ističe svojom rezerviranošću vjerojatno nije slučajnost, kaže Nicolas Fromm, politolog sa Sveučilišta Helmut Schmidt u Hamburgu. "Jordan već dugo ima mirovni sporazum s Bliski istokIzraelom. Obje zemlje rade zajedno desetljećima. Zbog toga je kraljevstvo bilo i još uvijek je jako kritizirano u dijelovima arapskog svijeta", kaže Fromm.

Druge arapske države vjerojatno će biti u sličnoj situaciji, posebice one u Zaljevu. Neke od njih, poput UAE i Bahreina, sklopile su sporazume o normalizaciji s Izraelom prije samo nekoliko godina. Druge, poput Saudijske Arabije, su barem donedavno održavale dobre, neslužbene odnose. I one će se sada vjerojatno naći u dilemi, budući da se dijelovi stanovništva protive ovom smjeru. "Palestinsko pitanje još uvijek igra glavnu ulogu u arapskom svijetu i ima veliki emocionalni i politički potencijal za mobilizaciju", kaže Eckart Woertz, direktor GIGA instituta za bliskoistočne studije u Hamburgu. Političari na vlasti ne mogu, kaže Woertz, ignorirati raspoloženje stanovništva.

Međutim, barem bi neke zaljevske države mogle imati prilično ambivalentan stav prema ratu u Gazi, kaže Woertz: "Neke [arapske] države imaju vrlo kritičan odnos s Hamasom. To je ogranak Muslimanskog bratstva, koje je aktivno u Egiptu, Saudijskoj Arabiji i slovi kao teroristička organizacija u Emiratima." Vlade tih zemalja mogle bi tako, smatra Woertz, potajno biti sretne ako bi Hamas u Pojasu Gaze bio neutraliziran ili barem ograničen u njegovim mogućnostima. Istovremeno, međutim, i u tim arapskim prijestolnicama vide patnju civilnog stanovništva, kaže ovaj njemački stručnjak.

Financijska suzdržanost

Još jedan veliki izazov nakon završetka rata vjerojatno će biti pomoć Pojasu Gaze, koji je već bio ekonomski osiromašen prije početka rata, kako bi ponovno stao na noge. Područje koje su Izrael i Egipat godinama uzastopno blokirali, teško da će to moći učiniti samo. "Ipak nitko, ni Izrael, ni Amerika, ni arapske države, ni palestinski čelnici, Razrušena Gazane žele preuzeti odgovornost za to", navodi časopis The Economist, sumirajući rezultate sastanka u Manami. Čak i prije rata, bogate zaljevske države su polako odustajale od diplomacije zasnovane na ostvarivanju utjecaja preko financijske podrške, navodi The Economist u svojoj analizi..

Kao rezultat toga, možda oni neće biti voljni financirati buduću obnovu. “Već su obnovili Pojas Gaze nekoliko puta”, citira list neimenovanog zapadnog diplomata. Ako obnova Pojasa Gaze "nije dio ozbiljnog mirovnog procesa, oni neće platiti", citira se dalje.

Stručnjak za Bliski istok Woertz također vidi trajno političko rješenje samo u stvaranju dvije države, kao minimalni preduvjet za mogući kasniji arapski angažman u obnovi Pojasa Gaze: "Ne može biti da obnavljate svakih nekoliko godina i onda se ponovno ruši. Na ovo se vjerojatno slično gleda i u Europskoj uniji i zaljevskim državama", kaže on. Općenito gledano, zaljevske države bile su financijski suzdržanije posljednjih 15 godina, dodaje politolog Fromm.

Kersten Knipp
Deutsche Welle

Pon, 15-07-2024, 00:45:32

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.