Srpska pravoslavna crkva ne će prihvatiti osnivanje pravoslavnih crkava u drugim zemljama

Beogradska politika donijela je razgovor sa srpskim patrijarhom Irinejom, iz kojeg smo izdvojili pitanja o odnosima unutar pravoslavlja, o odnosima s Hrvatskom i Katoličkom crkvom, Kosovom i pitanje o trenutnom stanju u Srbiji. Vezano za priznanje autokefalnosti Ukrajinske pravoslavne crkve patrijarh Irinej je između ostaloga odgovorio:

Srpska crkva ne prihvaća, niti će prihvatiti legalizaciju raskola u Ukrajini, kao zakonitog stanja, a pogotovo ne će prihvatiti ukoliko se takve ambicije pokažu na njenom kanonskom području. Ono što je Carigrad uradio u Kijevu, majci ruskih gradova, za Srpsku crkvu je ništavno. Patrijarh IrinejUkrajina ima svoju kanonsku crkvu koja ima svog zakonitog poglavara mitropolita Onufrija. Druge ne poznajemo i ne ćemo ih upoznati. U Fanaru znaju da je u okrilju Srpske pravoslavne crkve autonomna Ohridska arhiepiskopija, koja ima svog poglavara arhiepiskopa Jovana i tu sa stajališta kanona, mogućnosti spasenja vjernika, vršenja svetih tajni ne postoji ni jedan problem ni za koga. Bilo da sebe smatra Srbinom, bilo Makedoncem, Sjevernomakedoncem, Bugarinom, Romom, Grkom, svejedno. Svi mogu pristupiti čaši spasenja. Stoga ne vidim da postoji mogućnost za bilo kakav izgovor za uplitanje u kanonski teritorij Srpske crkve. To bi bila neka pseudoduhovna inačica NATO „milosrdnog anđela”. Tek je u Crnoj Gori sve jasno. To jeste druga država i s tim nemamo problem. Ali svi pravoslavni vjernici tamo pripadaju Srpskoj pravoslavnoj crkvi i, osim jednog broja Rusa koji u Crnoj Gori razvijaju posao i tako unapređuju državu, gotovo svi su Srbi. Što bi tu bilo tko imao tražiti?

Kakvi su odnosi s drugim kršćanskim crkvama, prije svega s Rimokatoličkom crkvom i Vatikanom? Koliko crkvena diplomacija može pomoći širenju svijesti između europskih državama o značaju Kosova i Metohije za našu crkvu i naš narod?

Odnosi s Rimokatoličkom crkvom se odvijaju na više razina. Na razini parohija, gradova i sela, gdje se mi, mislim na Bačku i Banat,VatikanOsobno, visoko cijenim odluku pape Franje da odbaci uniju, a posebno pristup sagledavanju pitanja uloge kardinala Stepinca, na čemu sam i osobno zahvalan. Moramo cijeniti i stav Vatikana koji nije priznao lažnu državu Kosovo gdje ima najviše braće rimokatolika, trudimo se da im i u crkvenom životu, ali i u društvenom životu, ništa uopće ne nedostaje. Da ne budu ometani ni u čemu, da Srbiju doživljavaju kao svoju državu. To je stav i naših episkopa u tim eparhijama, svećenika, a takav je stav i naše države. Ukoliko, u tom pogledu, nismo u nečemu uspeli, i naši se sugrađani rimokatolici, ne osjećaju konformno, svi do kojih to stoji, trebaju se, u okviru raspoloživih mogućnosti, truditi to ispravi. Osobno bih bio presretan ukoliko bi takav stav imalo vodstvo Rimokatoličke crkve u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. U Hrvatskoj postoje ohrabrujući znakovi da ima i novih vjetrova i da će se situacija popravljati. Naše ljude ponekad obeshrabri činjenica da se različite proustaške agitacije, lažiranje povijesti, stradanja u Jasenovcu i slično, održavaju u prostorijama Rimokatoličke crkve u Zagrebu i drugim mjestima. Ali, naša crkva u Republici Hrvatskoj, njeni mladi episkopi i svećenici, mole se za dobro i rade za dobro svih i da bi svima bilo bolje. Molim se Bogu da njihove molitve i njihov rad, kao i molitve i djela braće rimokatolika, donesu dobro svima u toj državi.

Odnosi Srpske crkve s Vatikanom ili Svetom stolicom unapređeni su kroz dijalog koji se odvija na više razina: kroz susrete, razgovore i razmjenu mišljenja Sinodovih tijela s državnim sekretarima i vatikanskim službenicima, kroz sudjelovanje predstavnika Srpske crkve u mješovitoj komisiji za dijalog dvije crkve; na akademskoj razini kroz suradnju Bogoslovskog fakulteta s Lateranskim sveučilištem, kroz znanstvena istraživanja i suradnju Patrijaršijske biblioteke s Arhivom Vatikana. Općenito ima stvari u kojima se slažemo, ali ima i onih drugih. Osobno, visoko cijenim odluku pape Franje da odbaci uniju, a posebno pristup sagledavanju pitanja uloge kardinala Stepinca, na čemu sam i osobno zahvalan. Moramo cijeniti i stav Vatikana koji nije priznao lažnu državu Kosovo.

Jedno od najozbiljnijih pitanja s kojima se suočava naša država ali i Srpska pravoslavna Srpska okupacijacrkva jeste pitanje Kosova i Metohije. Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve početkom studenoga ponovio je stav po kojem se ni pod koju cijenu ne smije dovesti u pitanje puni suverenitet i integritet Srbije na Kosovu i Metohiji...

Pojačavanje vanjskih pritisaka treba dovesti do snažnijeg jedinstva naroda i države u obrani suverenih prava i integriteta države. To jedinstvo ne bi trebale narušavati unutrašnje razmirice. Socijalni problemi i nezadovoljstvo, koje postoje kod nekih slojeva društva, ne treba dijeliti narodno biće, posebno imajući u vidu istovremeno osnivanje još jedne albanske vojske, sprječavanje snabdijevanja srpskih ustanova, bolnica, škola i drugog na Kosovu i Metohiji. S velikom brigom sam pratio nedavne demonstracije na ulicama Banja Luke. Oni koji ne žele dobro Republici Srpskoj i srpskom narodu, tada su bili zadovoljni. Ne vidim da će biti koristi za narod ni od poticanja na takve prosvjede u Beogradu i širom Srbije. Možda neko ne vidi ili ne želi vidjeti, ali svi ti procesi jesu povezani. Država i državni organi imaju obavezu većeg angažmana na stvaranju demokratske atmosfere, mira i suradnje u društvu, na rješavanju problema svih slojeva, pogotovo onih koji svojim visokim obrazovanjem i znanjem trebaju biti uzor svima.

Kao što je s garancijama svjetskih sila osnovana Republika Srpska, molim se Bogu i nadam se da će doći čas kada će vođe tih država prihvatiti činjenicu da srpski narod nikada neće odustati od Kosova i Metohije, svoje zavjetne zemlje, i da će zajedno s Rusijom, našom saveznicom i zaštitnicom, našim državnim vodstvom i predstavnicima Albanaca usuglasiti rešenje po kome će oba naroda nastaviti živejti u miru.

(hkv)

Čet, 28-05-2020, 09:48:59

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.