Od prvog jointa do odlaska na liječenje u Hrvatskoj prođe samo 3,8 godina

 

Više od 22 tisuće ljudi lani je u Britaniji bilo u tretmanu zbog ovisnosti o kanabisu i gotovo polovica od njih bili su mlađi od 18 godina. Rekordan broj tinejdžera koji je završio na odvikavanju od skunka, vrlo snažnog oblika kanabisa koji je 25 puta jači od trave koja se prodavala prije deset godina, porazni je rezultat kampanje dekriminalizacije lakih droga koji upravo doživljava fijasko u Velikoj Britaniji jer nije polučio očekivane rezultate, odnosno nije smanjio broj ovisnika. Liječnici i stručnjaci za droge upozorili su da skunk može biti jednako opasan kao i kokain ili heroin te dovesti do mentalnih problema i psihoza kod tisuća tinejdžera. “The Independent on Sunday” stoga je jučer i odustao od svoje kampanje za dekriminalizaciju kanabisa i uputio ispriku čitateljima. Danas uredništvo tih novina tvrdi: “Da smo barem tada znali ono što sada znamo.”

Prije deset godina, odnosno 1997. godine, akcija Independenta kulminirala je maršom londonskim Hyde Parkom u kojem je 16 tisuća prosvjednika tražilo legalizaciju kanabisa. “Marihuana marš” nekoliko godina kasnije organiziran je i u drugim gradovima u svijetu, među njima i u Zagrebu, gdje je 500-ak prosvjednika, pušeći joint na glavnom trgu i okolnim ulicama, zahtjevalo legalizaciju i dekriminalizaciju marihuane tražeći da se izbaci kažnjavanje posjedovanja manjih količina marihuane.

Za legalizaciju tada se otvoreno zalagao i SDP, u to vrijeme vladajuća stranka čiji je predsjednik i premijer Ivica Račan javno priznao da je probao marihuanu.

No za razliku od Hrvatske, pritisak je u Velikoj Britaniji urodio plodom i država je bila primorana promijeniti legalni status ove droge i svrstati je u nižu klasu štetnosti. No statistika Nacionalne agencije za liječenje ovisnosti (NHS) deset godina kasnije pokazala je porazne rezultate. Broj mladih na tretmanu gotovo se udvostručio sa 5000 tijekom 2005. na 9600 u 2006. godini. Također, 13.000 odraslih osoba lani je zatražilo liječenje. Pušenje skunka među većinom mladih Britanaca nema veze s tradicionalnom “travom” jer je u njemu u odnosu na rane devedesete 25 puta povećana razina psihoaktivnog THC-a. Rezultati istraživanja, koje će biti objavljeno ovaj tjedan, pokazat će da je ovaj novi kanabis opasniji od LSD-a i ecstasyja. Dobiveni rezultati pojačat će pritisak na državu da ponovno otvori široku debatu o drogama.

Od kanabisa do psihoza

Prof. Colin Blakemore, šef Vijeća za medicinska istraživanja, koji je svojevremeno podržao Independentovu ideju dekriminalizacije kanabisa, sada je također promijenio stav.

- Veza između kanabisa i psihoza sada je prilično jasna. Prije deset godina nije bilo tako - kaže prof. Blakemore. Profesor psihijatrije s londonskog Instituta za psihijatriju Robin Murray procjenjuje da je najmanje 25.000 shizofreničara od njih 250.000 u Velikoj Britaniji moglo izbjeći svoju bolest da nisu pušili kanabis. - Postavlja se pitanje hoćemo li za nekoliko godina imati još više oboljelih zbog takvog stava prema ovoj drogi - tvrdi prof. Murray unatoč studijama koje potkrepljuju pozitivne učinke legalizacije.  

Prijašnje studije pokazale su, naime, da zemlje u kojima je marihuana legalizirana imaju manji broj ovisnika o težim drogama. Većina intervjuiranih bivših ovisnika heroinu i kokainu izjavila je da “ne bi posegnula za takvim drogama da je marihuana bila legalizirana”. U SAD-u marihuanu mogu konzumirati oboljeli od težih bolesti da bi smanjili fizičku bol. Skupina engleskih znanstvenika nedavno je pokazala da marihuana može olakšavati simptome multiple skleroze. Te teze idu u prilog zagovornicima legalizacije marihuane u zdravstvene svrhe koji najčešće, barem u Hrvatskoj, argumente za legalizaciju nalaze u pozitivnim zdravstvenim učincima marihuane. No dr. Robert Torre iz Odjela za ovisnosti Klinike za psihijatriju zagrebačke bolnice Sestre milosrdnice smatra da se u raspravama o legalizaciji i dekriminalizaciji lakih druga struka vrlo često instrumentalizira te da se radi o čisto političkoj odluci.

- Sa stajališta struke postoje pretpostavke za legalizaciju marihuane. Ona nije ništa štetnija od legalnih droga poput alkohola i duhana. Štoviše, nema čvrstih znanstvenih dokaza o štetnosti marihuane, a većina mladih koji puše marihuanu ipak neće postati ovisna o teškim drogama. No naše društvo je strogo tradicionalno i rijetko koja politička opcija spremna je zauzeti stav o legalizaciji lakih droga. Zagovornike u Hrvatskoj našli bismo u manjinskoj, urbanoj humanističkoj mladeži sklonoj izlascima jer se iz te skupine regrutiraju konzumenti marihuane. Za sada nema predispozicija za legalizaciju marihuane u Hrvatskoj, a možda će u budućnosti biti - kaže dr. Torre dodajući da zdravstveno opravdanje za legalizaciju marihuane ne može proći jer bolesnik kojemu marihuana može olakšati boli ne želi biti “napušen”.

Za dekriminalizaciju

No nakon desetogodišnjeg iskustva i praćenja broja ovisnika, stav političara u Velikoj Britaniji o ovoj temi postao je krući. Konzervativni lider David Cameron promijenio je svoje razmišljanje o klasifikaciji kanabisa nakon što je 2002. s uspjehom pozivao na njegovo premještanje iz B u manje štetnu C grupu. Za razliku od Velike Britanije, u Hrvatskoj je više ljudi koji se protive legalizaciji, no istovremeno osuđuju odredbe Kaznenog zakona koje propisuju minimalno tri godine zatvora za osobu koja je uhvaćena s jointom. Političari koji su gorljivo branili stav o legalizaciji u Hrvatskoj ga ni danas nisu promijenili. Bivši ministar policije, a danas saborski zastupnik SDP-a Šime Lučin, koji se prije nekoliko godina aktivno zauzimao za dekriminalizaciju marihuane, kaže da i danas razmišlja jednako te je i danas za dekriminalizaciju lakih droga.

- Primjer iz Britanije nije usporediv s Hrvatskom jer je tamo riječ o guranju puno teže droge, s dodanih 25 posto THC-a, pod naziv kanabis ili običnu "travu". S obzirom da je u Hrvatskoj problem je puno manji, držim da je velik propust imati zakon koji izjednačava osobu koja puši jedan joint i dilera. Tako smo došli do apsurda da se zbog jointa u Hrvatskoj može u zatvor na tri godine, a zbog ilegalnog oružja ne - kaže Lučin.

Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj ne postoji ozbiljno istraživanje o štetnosti lakih droga, no podatak prema kojemu je 35 posto mladih probalo marihuanu najbolje demantira nagađanja da ona vodi u ovisnosti o težim drogama.

- Konzumacija marihuane ne vodi u narkomaniju i zalažem se za dekriminaliziranje njezina posjedovanja u osobne svrhe - rekao je Šime Lučin.

"Marihuana marš"

Mario Kovač, kazališni redatelj i poznati zagovornik dekriminalizacije i legalizacije marihuane, koji je 2001. sudjelovao i u “Marihuana maršu” ulicama Zagreba, objasnio je kako postoji niz pokazatelja prema kojima je “trava” u jednom društvu puno manji problem od “legalnih droga”.

- Nikada u crnoj kronici nećete pročitati da se netko napušio, istukao ženu i zatim izazvao prometnu nesreću. S druge strane, konzumacija alkohola često uzrokuje baš takve naslove. Alkohol je štetan u društvenom, psihičkom i fizičkom smislu, a zna se kakve štete nanosi i duhan, i to ne samo konzumentima nego i okolini.
Zbog toga ne vidim ni jedan razlog zašto bi marihuana bila izvan zakona. Dapače, upravo to njezine konzumente dovodi u vezu s kriminalnim svijetom koji njome trguje sve dok je kao manje štetnu država svrstva u kategoriju strogo zabranjenih - kaže Kovač. Zbog svega navedenog tvrdi da je žestoki pobornik legalizacije marihuane i njezina svrstavanja na mjesto koje joj i pripada - među uobičajene poroke.

Rasprave o tome svojevremeno su se vodile i na međunarodnim skupovima i tribinama o prevenciji ovsinosti o drogama. Kako kaže dr. Zora Itković, socijalna patologinja i izvanredna profesorica na Filozofskom fakultetu u Zadru, prevladavajući stav je da se marihuana dekriminalizira, ali ne i legalizira.

Štetni THC u marihuani

- To znači da bi se marihuana mogla kupovati u zdravstvene svrhe i da se zbog posjedovanja marihuane u manjim količinama, za osobne potrebe, ne bi kazneno odgovaralo. Takvim se mjerama nastoji pridonijeti smanjenju raspačavanja i ilegalne zarade na lakim drogama. Represivne mjere same po sebi ne donose poželjne rezultate. No ja sam protiv legalizacije jer Hrvatska nema mentalitet Nizozemske koja se može nositi s legalizacijom lakih droga, a i stupanj osviještenosti i educiranosti građana ne može se u Hrvatskoj usporediti s onim u zapadnoj Europi. Kod nas bi legalizacija marihuane znatno povećala broj konzumenata i broj ovisnika o drugim drogama. No jesam za dekriminalizaciju jer mislim da se ne bi trebali jednako tretirati ovisnici o tzv. teškim drogama i ovisnici o tzv. lakim drogama - kaže dr. Itković, autorica brošure “Marihuana - zabava ili zamka”. Dodaje kako nema dvojbe da je marihuana štetna. Sadrži kemijski spoj THC (delta-9-tetrahidrokanabinol) koji prodire u masne dijelove i tamo se može zadržati do deset godina. Štetno djeluje na rad mozga, pluća, srca, želuca, crijeva, reproduktivnih organa, slabi psihološku obranu mladog čovjeka, često se kombinira s alkoholom.

- Marihuana se kod mladih doživljava kao zabava ako se puši povremeno u malim količinama. Tada je štetna kao i cigareta, dolazi do pojačane veselosti, gube se neke granice kontrole slično kao i kod konzumacije alkohola. Milijuni ljudi koriste alkohol upravo zbog toga, pa vjerojatno i marihuanu. Većina mladih koji eksperimentiraju ipak neće postati ovisnici, no marihuana može biti ulazak u svijet teških droga. Primjerice, u zatvorima ovisnici o marihuani izlaze kao ovisnici o teškim drogama - kaže dr. Itković. Prof. Neil McKeganey iz Centra za istraživanja zloporaba droga u Glasgowu smatra da društvo ozbiljno podcjenjuje činjenicu koliko je kanabis zaista opasan.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, zadnjih godina stalno je u porastu broj osoba liječenih zbog zloupotrebe droga te su 2005. liječene 6664 osobe, a godinu prije 5768. Među neopijatskim ovisnicima, kamo se svrstavaju i ovisnici o marihuani, najveći postotak liječenih (45 posto) u dobi je između 20 i 24 godine te između 15 i 19 godina (36 posto). Također, prema podacima HZJZ-a, deset osoba mlađih od 14 godina liječeno je od ovisnosti o neopijatima. Liječenih ovisnika o marihuani u 2005. je bilo 1448 i njihov je broj u stalnom porastu.

- Znatiželja i utjecaj vršnjaka ili partnera u Hrvatskoj su glavni povod za uzimanje droga. Mislim da nema lake droge i pogrešno je banalizirati problem konzumiranja marihuane stavom: Ma, to je samo trava - ističe dr. Katalinić i upozorava da je sve više dokaza o povezanosti psihijatrijskih bolesti i poremećaja i ovisnosti. Psihopatološki poremećaj ličnosti uočen je kod četvrtine ovisnika, depresiju je imalo gotovo 5 posto, poremećaj ponašanja 6,4 posto, shizofreniju i PTSP oko 3 posto ovisnika. Sa sudskim problemima suočeno je 37 posto neopijatskih ovisnika i 24 posto opijatskih ovisnika. Također, 3 posto ovisnica o kanabinoidima ima djecu, a štetnu praksu pušenja marihuane prakticira i određeni broj trudnica. - Broj osoba koje su liječene zbog zloporabe droga u Hrvatskoj povećan je za 13 posto, i to zahvaljujući boljoj mreži centara za prevenciju ovisnosti. No od prvog uzimanja droga do početka liječenja i nadalje protječe nedopustivo puno vremena, obitelj kasno uočava ovisnost, a visok je u kriminalni recidivizam opijatskih ovisnika - navodi prim. dr. Marina Kuzman, voditeljica Službe za prevenciju ovisnosti HZJZ-a.

Znatiželja kao motiv

Sociolog dr. Nikša Dubreta smatra da će se i nadalje raspravljati o dekriminalizaciji i legalizaciji marihuane, kao što se čini i proteklih nekoliko godina, te da nema naznaka u kojem bi smjeru rasprava mogla krenuti.  

U pojedinim je istraživanjima procijenjeno da je oko 40 posto mladih probalo, te rjeđe ili češće koristilo lake droge. Isprobavanje, ali i povremena upotreba rastu prema kasnijoj adolescenciji, odnosno završetku srednje škole. Raširenost pušenja među srednjoškolcima naglašenija je u Dalmaciji i Zagrebu. U pojedinim istraživanjima ponegdje se apostrofira pripadnost korisnika višim društvenim slojevima, što onemogućuje da se upotreba interpretira u terminima socijalne depriviranosti. S druge strane, pojedina istraživanja upućuju na korisnike kao pripadnike prosječnih obitelji, koji kanabis puše pretežno rekreativno, radi opuštanja i zabave tijekom slobodnog vremena.

 

  

 

 

 

 

 

Marihuana - mala vrata koja vode u svijet ovisnosti

 

Iako će ovisnici o teškim drogama reći kako njihovo mladalačko eksperimentiranje s marihuanom i hašišom nema previše veze s kasnijim navlačenjem na heroin, činjenica jest da je upravo pušenje trave za većinu njih označilo ulazak na “mala vrata” u svijet opijata. Na sreću, većina onih koji su pušili marihuanu nisu nikad imali potrebu probati i nešto teže, tako da se ne može pričati o tome da kanabis sa sigurnošću vodi u ovisnost.

Stručnjaci će tako reći da ovisnikom zapravo postaje onaj tko ima razne psihološke pretpostavke za to. S druge strane, ipak ističu i to da uvijek postoji ono “ali”.

- Što bi bilo s potencijalnim narkomanom da nikad nije probao svoj prvi joint - pitanje je koje se logički nameće.

I upravo to stvaranje tolerancije prema drogi, a često i nastajanje sklonosti prema osjećajima koje ona donosi, za većinu korijene vuče upravo iz marihuane.

Iz razgovora s velikim brojem ovisnika o heroinu koji su pokušali analizirati svoj narkomanski put tako se gotovo uvijek mogu čuti jednake priče. “Počelo je s travom”.

- Iz naše perspektive marihuana se danas čini kao loša šala. Ona gotovo i nije droga, iako smo upravo uz pomoć nje ušli u polusvijet u kojem trenutno živimo. Kada bi bilo tko od nas mogao vratiti film unazad teško da bi zapalio čak i taj jedan jedini joint - složili su se ovisnici.

 

 

{mxc}