1. Hrvatski svjetski kongres (HSK) sa zabrinutošću prati bolnu i štetnu činjenicu zanemarivanja Hrvata koji žive izvan granica RH. U državnoj politici, u sredstvima javnoga priopćavanja, u kulturnom, političkom i gospodarskom životu, taj dio hrvatskoga naroda koji je po brojnosti skoro izjednačen s brojem Hrvata u RH, danas ne nalazi u vlastitoj zemlji svoj legitimni prostor djelovanja na osnovama jednakopravnosti. Država je ta koja treba brinuti o ravnopravnosti i poticajnim mjerama koje će Hrvatima i njihovim potomcima u drugim državama omogućiti bilo povratak u Hrvatsku, bilo sudjelovanje u razvoju i boljitku prilika u zemlji koja je neosporivo njihova i koju smatraju svojom.

2. S velikom zabrinutošću dolazimo do zaključka da su opravdane pritužbe Hrvata izvan Domovine o tome kako se godine 2000. prekinuo iskren i djelotvoran odnos RH s Hrvatima u dijaspori i u BiH, a da se taj odnos nije ponovno uspostavio godine 2004. Naglašavamo u svezi s time da sve države članice EU, NATO-a i drugih asocijacija razvijaju snažne veze sa svojim zajednicama i pojedincima diljem svijeta.

3. Na osnovi istine i rada za demokratsku budućnost zemlje, podržavamo prijedloge o "lustraciji", odnosno o odstranjenju iz državnih ustanova (izvršne, zakonodavne i sudbene vlasti) bivših članova represivnih tijela jugoslavenskog sustava, posebice KOS-a, UDBA-e i sličnih ustanova strahovlade i kršenja ljudskih prava u razdoblju 1945.-1990.

4. HSK odlučio je još jednom ponuditi Vladi RH - a ovom prilikom tu ponudu ponavlja i javno - suradnju iskusnih stručnjaka i javnih djelatnika kako bi se žurno osmislila i počela provoditi djelotvorna politika i primjenjiva normativa u korist povezivanja domovinske Hrvatske s Hrvatima izvan granice RH. Pri donošenju te normative treba uzeti u obzir na prvome mjestu ustavnu obvezu koju RH ima prema izvangraničnom dijelu hrvatskoga naroda, a zatim je nužno postupiti sa željom da se istinski zadovolji konkretnim potrebama i probitku matične države kao i Hrvata izvan nje. Stoga je potrebno donijeti zakon koji će uključiti poticajne mjere za povratak Hrvata u svoju, odnosno obiteljsku Domovinu.

5. Već od sada, zakonom treba odrediti smanjenje pristojbi za primanje Hrvata u hrvatsko državljanstvo te za izdavanje putovnica članovima brojnih obitelji i osobama hrvatske nacionalnosti u državama niskih osobnih prihoda. Također, uočava se potreba državnog sufinanciranja stručnih programa i gospodarskih projekata iseljenika i povratnika. Tim istim Zakonom osiguralo bi se stipendiranje mladih iseljenika ili povratnika u školama i sveučilištima RH, s isto tako i potpora hrvatskim redovitim ili izvanrednim publikacijama izvan RH te radio i TV emisijama, kao i kulturno-umjetničkim društvima koja promiču manifestacije hrvatske umjetnosti.

6. HSK na ovom zasjedanju svojom Odlukom pruža punu potporu zastupanosti Hrvata koji prebivaju izvan granica RH u Hrvatskome saboru. Broj sabornika predstavnika Hrvata s prebivalištem izvan RH, u Saboru, morao bi biti povećan barem na onu istu razinu koja je postojala do 1999./2000., kada je pogaženo jedno od važnih stečenih prava te velike hrvatske populacije.

7. HSK utvrdio je da su iseljenici na svim kontinentima uvjereni da u Državi nema danas jedne svestrano osposobljene ustanove koja bi se bavila rješavanjem njihova položaja, rješavanjem njihovih problema i koja bi doprinosila njihovu stvarnom povezivanju s matičnom zemljom. Stoga se nameće potreba stvaranja jednog ministarstva ili barem državnog ureda za iseljeništvo i hrvatske manjine, koje će u svom sastavu na odgovornim pozicijama imati također i Hrvate iz inozemstva.

8. HSK na osnovi svjedočanstava javnih dokumenata, zaključuje da se položaj konstitutivnog i suverenog Hrvatskog naroda u BiH, i to dobrim dijelom zbog stavova Vlade RH u razdoblju 2000./2004., pretvorio u trajnu povredu ljudskih, kulturnih i nacionalnih prava. Posljednje tri godine Hrvatima u BiH nisu donijele neku značajniju i stvarnu potporu od strane RH iako se opažaju neki pozitivni pomaci. Stoga zahtijevamo da se Hrvatima u BiH pruži svestrana diplomatska, kulturološka, financijska i razvojna podrška kako bi na svojim područjima i na cijelom području susjedne Republike ostvarili prava koja su im sada ograničena ili uskraćena. Po uspješnom uzoru drugih zemalja RH treba osnovati državni ured ili visoko povjerenstvo za odnose RH s Hrvatima u BiH. Položaj Hrvata u Federaciji BiH je dramatičan, a u Republici Srpskoj, uz pasivnost RH, pretvorio se u zbroj ljudskih tragedija. Prema tome, Hrvatska je dužna utrostručiti svoj trud za povratak i ostanak Hrvata u svojim domovima, jačanje njihova povjerenja u svoju europsku budućnost, povratak pouzdanja u ustanove RH i njenog pridržavanja vlastitoga Ustava.

9. HSK pomno prati politička društvena gibanja u Domovini, ali ostaje i dalje izvanstranačkom institucijom otvorenom svim Hrvatima izvan RH. U sadašnjem razdoblju pred parlamentarnim izborima koji će se održati potkraj 2007., HSK prati također stavove stranaka i pojedinaca koji na izbornoj pozornici nude građanima svoje prijedloge i svoja obećanja. HSK spreman je pružiti savjet svakome u vezi svoga specifičnog polja rada, a već sada izražava svoju nadu, da će na izborima pobijediti ona stranka i oni kandidati koji će izraziti svoju spremnost za konstruktivno razmatranje i primjenu ovog pravednog, nužnog i ostvarivog prijedloga.

{mxc}