Slovenci objavili 10 točaka o negativnim hrvatskim komentarima
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova objavilo je u srijedu kasno navečer na svojim internetskim stranicama dokument u deset točaka kojim je hrvatsku politiku i hrvatske medije pozvalo da promijene način na koji prikazuju odnose sa Slovenijom jer postojeći način, kako se navodi, u slovenskoj javnosti izaziva nemir koji bi mogao prerasti u protuhrvatsko raspoloženje i dovesti do "neprimjerenih inicijativa".
"Neki hrvatski političari i novinari u zadnje vrijeme neutemeljeno i neistinito prikazuju slovensko-hrvatske odnose, pri čemu grubo i netolerantno, a u prvom redu neopravdano, napadaju predstavnike slovenske države. Takvo ponašanje ne poboljšava slovensko-hrvatske odnose nego ih naprotiv zaoštrava i pogoršava", navodi se u izjavi i dodaje da se slovensko ministarstvo vanjskih poslova "protivi takvoj politici".
"Predlažemo da hrvatska Vlada, a po mogućnosti i mediji, iniciraju drukčije, pozitivno ponašanje. To ne znači da bi se bilo tko trebao odreći kritičnosti, ali bi trebalo izbjegavati neistine i poticanje netolerancije", navodi u izjavi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
U ostalim točkama, slovenski MVP pojašnjava da pod netolerancijom i neistinama misli na način kako se u Hrvatskoj prikazuje pitanje slovenskih pozicija prema neriješenim graničnim pitanjima i arbitraži. "Nije istinita tvrdnja nekih hrvatskih komentatora, pa čak i predstavnika hrvatskih vlasti da su dvije države neuspješno pregovarale o državnoj granici cijelih 15 godina i da Hrvatska cijelo vrijeme nudi rješenje, a Slovenija ga otklanja", navodi se u izjavi, te ponavlja već poznat stav Slovenije u vezi sa tzv. parafiranim sporazumom Drnovšek-Račan, odnosno navodi da su pregovori njime bili zaključeni i da se Hrvatska kasnije tog sporazuma odrekla.
Isto tako, u izjavi se ponavljaju stajališta Ljubljane u vezi sa Brijunskom izjavom o izbjegavanju incidenata koja je, kako se navodi, kao ishodište za određivanje državne granice postavila stanje koje je na njoj bilo prilikom osamostaljenja dviju bivših republika 25. lipnja 1991.
Izjava slovenskog ministarstva vanjskih poslova sadrži i stajališta o pravu Slovenije na izlaz na otvoreno more i proglašenom hrvatskom zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu (ZERP) te opis dvadeset jednostranih koraka" koje je Hrvatska napravila na granici od osamostaljenja dviju država.
U vezi s pitanjem granice i moguće međunarodne arbitraže, u tekstu što ga je objavio slovenski MVP navodi se da je Slovenija "spremna na pregovore, posredovanje treće strane, na mirenje ili na arbitražu" i da - što se Slovenije tiče - nije riječ ni o kakvom "prkosu ili odugovlačenju" da se granična pitanja riješe.
"Predstavnici Republike Slovenije višekratno su dali izjave da prihvaćaju i arbitražu, ali da su im potrebna odgovarajuća jamstva", navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova. Jamstva su potrebna zato jer je Hrvatska jednom već pristala da se arbitražom riješi pitanje štednje hrvatskih građana u Ljubljanskoj banci. "Hrvatska je onda izbjegla arbitražu unatoč tome što je o tome bio postignut dogovor", tvrdi se u izjavi.
Slovensko ministarstvo vanjskih poslova u objavljenom tekstu precizira i odnos Slovenije prema pitanju ulaska Hrvatske u EU uz otvoreno granično pitanje sa Slovenijom. "Potrebno je jasno reći da Hrvatsku na putu u Europsku uniju čekaju mnogo teži izazovi od sporazuma sa Slovenijom. Za ispunjavanje uvjeta koje zahtijeva Europska unija neće biti dovoljno pozivati se na neriješena pitanja sa Slovenijom. Može se dakle zaključiti da su ta pitanja materijal za predizbornu utakmicu u Hrvatskoj, a možda su i primjeren alibi kako bi se eventualno potisnule druge teškoće Republike Hrvatske na gospodarskom i unutarnjem političkom planu", navodi se u jednoj od točaka izjave.
Isto tako, slovensko ministarstvo vanjskih poslova osvrće se i na procjene koje se iznose u Hrvatskoj oko utjecaja Slovenije na postupak uključivanja Hrvatske u EU tijekom pregovora o članstvu. "Čujemo kritike kako Slovenija prema Hrvatskoj ima neopravdane zahtjeve, da je pohlepna i tako dalje. Ujedno se s podsmijehom govori o mogućnosti da bi Slovenija na bilo koji način mogla utjecati na približavanje Hrvatske Europskoj uniji", navodi se u izjavi, te dodaje da to u slovenskoj javnosti izaziva neraspoloženje i nemir.
"Takve neosnovane izjave pogoršavaju odnose i unose nemir. U slovenskoj javnosti tako se stvara slabo raspoloženje koje bi moglo, a da slovenska vlada to ne želi, pa čak i protiv njezine volje, prerasti u opasni protuhrvatski način razmišljanja, a to bi moglo izazvati i neprimjerene inicijative", navodi slovensko ministarstvo vanjskih poslova.
Kako se dodaje na kraju izjave, Slovenija ne želi takav razvoj događaja i zauzimat će se za poboljšanje odnosa. "Zato slovensko ministarstvo vanjskih poslova poziva na suradnju i zajedničko djelovanje svih onih koji mogu doprinijeti da se prilike prikazuju objektivno. Strateško vijeće ministarstva vanjskih poslova i vlada Republike Slovenije pripremaju nove konstruktivne prijedloge kojima bi se raspoloženje moglo popraviti i kako bi se po mogućnosti riješili nesporazumi između Slovenije i Hrvatske. Pri tome ćemo nastojati da se Hrvatska i cijeli zapadni Balkan što prije uključe u Europsku uniju", navodi se na kraju izjave od deset točaka koje je objavilo slovensko ministarstvo vanjskih poslova u vezi s "negativnim komentarima o Sloveniji" hrvatskih političara i medija.
Hina
{mxc}



Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na 
