Parlamentarni sastanak na vrhu Inicijative triju mora

Zagreb je domaćin parlamentarnog sastanka na vrhu Inicijative triju mora. U ozračju rata na Bliskom istoku čije posljedice osjeti cijeli svijet u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici okupili su se predsjednici i potpredsjednici parlamenata 13 država članica Inicijative.

Jandroković: Projekti Inicijative triju mora utjecat će na bolji život građana

Projekti Inicijative triju mora utjecat će na kvalitetu života i bolji životni standard građana, rekao je u srijedu predsjednik Sabora Gordan Jandroković na kraju parlamentarnog summita tog formata.Jandroković je na završnoj konferenciji za medije na kraju parlamentarnog summita Inicijative u Zagrebu podsjetio da je riječ o formatu koji pokriva 31 posto teritorija EU-a i 26 posto populacije, ekonomski najbrže rastućem području u Uniji. Summitom predsjednika parlamenata, a njih je devetero stiglo u Zagreb, htio se dati dodatni politički vjetar u leđa izvršnoj vlasti koja će svoj summit Tri mora imati krajem travnja u Dubrovniku. Na tom skupu, na koji bi trebao stići i netko iz američke administracije, održat će se i poslovni forum s velikim brojem tvrtki, najavio je Jandroković. On je rekao da postoji velik prostor za investicije i projekte koji će biti vrlo konkretni, a financirat će se nacionalnim sredstvima, europskim fondovima, ali i sredstvima proizašlih iz fondova Inicijative. Ti će projekti utjecati na energetsku sigurnost i na bolje prometno povezivanje, a u konačnici će utjecati na kvalitetu života i bolji životni standard hrvatskih, ali i građana prostora između triju mora. 

Summit završen uz zajedničku izjavu i poruke potpore

Summit je zaključen predstavljanjem i usvajanjem Zajedničke izjave predsjednika parlamenata i visokih predstavnika država sudionica Inicijative triju mora. Dokument potvrđuje zajedničku predanost jačanju povezanosti, otpornosti i suradnje u regiji triju mora, uz istodobnu potporu transatlantskim odnosima i politici proširenja Europske unije. Sudionici su snažno osudili rusku agresiju na Ukrajinu te ponovno izrazili nepokolebljivu potporu suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnoj cjelovitosti Ukrajine, kao i naporima za postizanje sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira. Zajednička izjava također poziva na daljnje jačanje parlamentarne suradnje putem redovitih sastanaka na visokoj razini, snažniju međusobnu koordinaciju nacionalnih parlamenata te intenzivnije uključivanje relevantnih dionika, uključujući privatni sektor. Parlamentarni summit službeno je zatvorio predsjednik Hrvatskoga sabora, koji je proglasio Zajedničku izjavu usvojenom te pozdravio potporu pridruženih država sudionica i partnera. Ujedno je poželio uspjeh Slovačkoj u preuzimanju predsjedanja Inicijativom triju mora nakon sastanka na vrhu u Dubrovniku u travnju 2026. godine.

Parlamentarni angažman, strateška partnerstva i usvajanje Zajedničke izjave

Završni dio Parlamentarnog summita Inicijative triju mora obilježila su izlaganja potpredsjednika i visokih predstavnika parlamenata sudionica i pridruženih sudionica Inicijative te predstavnika strateških partnera i posebnih gostiju, pri čemu je istaknuta sve veća politička važnost i višedimenzionalni karakter Inicijative. Govornici su u širokom konsenzusu potvrdili značaj Inicijative triju mora kao platforme za jačanje regionalne povezanosti, gospodarske konvergencije i otpornosti u srednjoj i istočnoj Europi. Poseban naglasak stavljen je na razvoj infrastrukture u području prometa, energetike i digitalne povezanosti, kao i na jačanje energetske sigurnosti i diversifikacije izvora. Više izaslanstava istaknulo je kako Inicijativa treba ostati komplementarna okviru Europske unije te doprinositi zajedničkim ciljevima EU-a, uključujući koheziju, konkurentnost i zelenu tranziciju. Naglašena je i važnost usklađivanja ulaganja s ciljevima održivosti, uz osiguravanje dobrog upravljanja, transparentnosti te učinkovite uporabe javnih i privatnih financijskih sredstava. Sudionici su također upozorili na sve složenije geopolitičko okruženje. Ponovno je izražena snažna i kontinuirana potpora Ukrajini te jasno osuđena ruska agresija. Istaknute su i šire sigurnosne implikacije aktualnih sukoba, uz naglasak na potrebu jačanja otpornosti kroz unapređenje infrastrukture, vojne mobilnosti te regionalne suradnje u području obrane i energetike. U raspravi je dodatno naglašena strateška vrijednost parlamentarne diplomacije. Sudionici su pozvali na strukturiraniji i kontinuiraniji parlamentarni angažman, uključujući uspostavu trajnih mehanizama suradnje te jačanje suradnje s vladama, stručnjacima i poslovnom zajednicom. Istaknuta je važnost razmjene najboljih praksi i osiguravanja trajne političke pozornosti Inicijativi. Izlaganja strateških partnera i pridruženih država potvrdila su rastuću međunarodnu dimenziju Inicijative. Naglašena je njezina uloga ne samo kao regionalne infrastrukturne platforme, već i kao instrumenta za jačanje šire europske i transatlantske suradnje, kao i za potporu politici proširenja Europske unije i integraciji partnerskih zemalja. Ujedno su istaknuti konkretni učinci ključnih projekata u području energetike, infrastrukture i inovacija, uz potrebu ubrzanja njihove provedbe kako bi se osigurali vidljivi rezultati za građane i gospodarstvo regije.

Važnost infrastrukture, energije i digitalne povezanosti

U plenarnom dijelu sjednice sudjelovali su predsjednici parlamenata država sudionica, pridruženih država sudionica, kao i strateških partnera Inicijative triju mora uz posebne goste summita, koji su naglasili važnost daljnjeg razvoja prometnih, energetskih i digitalnih koridora te jačanja međusobne povezanosti kao temelja konkurentnosti i otpornosti Europe. Predsjednik litavskog Seimasa Juozas Olekas, predsjednik rumunjskog Senata Mircea Abrudean i predsjednik slovačkog Nacionalnog vijeća Richard Raši istaknuli su važnost energetske sigurnosti, interkonekcija i ulaganja u infrastrukturu, dok je predsjednik Državnog vijeća Slovenije Marko Lotrič naglasio ulogu parlamentarnih institucija u jačanju otpornosti i digitalne transformacije. Predsjednik albanskog parlamenta Niko Peleshi istaknuo je važnost uključivanja država zapadnog Balkana u europske infrastrukturne i razvojne tokove te doprinos regionalnoj stabilnosti.

Predsjednik Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran Mohamed Abou El Enein također je istaknuo značaj mediteranske dimenzije, naglasivši ulogu Parlamentarne skupštine Unije za Mediteran kao platforme za dijalog i suradnju između država dviju obala Mediterana. Potpredsjednik Europskog parlamenta Victor Negrescu potvrdio je da Inicijativa triju mora predstavlja važnu platformu za jačanje regionalne povezanosti i sposobnosti Europe da odgovori na promijenjene geopolitičke okolnosti. Potpredsjednik nacionalne skupštine Azerbajdžana Rafael Huseynov govorio je važnosti energetske suradnje i ulozi Azerbajdžana kao pouzdanog partnera u opskrbi prirodnim plinom, ističući doprinos Južnog plinskog koridora diversifikaciji izvora energije i jačanju energetske sigurnosti Europe. Sudionici summita u svojim su izlaganjima dodatno naglasili da povezivost nadilazi infrastrukturnu dimenziju te uključuje energetsku sigurnost, digitalnu transformaciju i razmjenu znanja i vrijednosti, kao i povezivanje Europe s Mediteranom kroz konkretne projekte i inicijative.

Širenje Inicijative prema Mediteranu i globalnim partnerima

Povjerenica Europske komisije za Sredozemlje Dubravka Šuica, pohvalila je Inicijativu, rekavši da ona nikada nije bila relevantnija i da želi da se dodatno poveže sa širim Mediteranom, Afrikom, zemljama Perzijskoga zaljeva, Indijom i cijelim svijetom.

- Države članice već rade na tome, rekla je Šuica, navevši kao primjer Italiju za koju je kazala da sklapa partnerstva s afričkim zemljama u području infrastrukture, a naročito energetske. Također, spomenula je i europski Pakt za Mediteran, koji je nazvala ambicioznom strategijom za jačanje partnerstva sa sjevernom Afrikom.

- Komisija je predvidjela 42 milijarde eura za južno mediteransko susjedstvo u novom Višegodišnjem financijskom okviru za razdoblje od 2028. do 2034., dvostruko više nego u sadašnjem sedmogodišnjem proračunu, rekla je Šuica u veljači. Pakt za Mediteran otvoren je i za suradnju s partnerima izvan južnog Sredozemlja, uključujući Perzijski zaljev, supsaharsku Afriku, zapadni Balkan i Tursku.

- Želimo svoj zakonodavni okvir uskladiti s jugom, odnosno da naše kompanije mogu tamo poslovati, integrirati se u naše opskrbne lance i ulagati posebno u mlade ljude, kazala je Šuica, dodajući da poticanjem gospodarskog rasta tih zemalja EU rješava i korijenske razloge migracija.

Predsjednik turskog parlamenta: Svjedoci smo raspada međunarodnog poretka

Svjetski sukobi u proteklih nekoliko godina predstavljaju raspad međunarodnog poretka utemeljenog nakon Drugog svjetskog rata, poručio je predsjednik turskog parlamenta Numan Kurtulmus na parlamentarnom samitu Inicijative triju mora (3SI) u srijedu u Zagrebu

.- Sada je kristalno jasno da humanitarna katastrofa u Sudanu, četverogodišnji rat u Ukrajini, genocid u Gazi i rat koji su Izrael i Sjedinjene Američke Države nametnuli Iranu ne predstavljaju samo krizu, već duboki raspad međunarodnog poretka uspostavljenog nakon 1945., kazao je Kurtulmus. Naglasio je pritom da ruski rat u Ukrajini predstavlja glavnu prijetnju crnomorskoj regiji, a da Turska od početka rata izražava svoju potporu suverenitetu, neovisnosti i teritorijalnom integritetu Ukrajine, uključujući Krim. Također, pozvao je na osudu "zločina počinjenih nad palestinskim narodom", promicanje uspostave neovisne države Palestine te prekid američko-izraelskog rata protiv Irana, za koji je kazao da nanosi golemu štetu civilnom stanovništvu i infrastrukturi u Iranu i zemljama Perzijskog zaljeva te ometa pomorski promet u Hormuškom tjesnacu. Dodao je da je sastanak posebno značajan za Tursku koja u njemu prvi put sudjeluje kao strateški partner i za koju je povezanost ključan prioritet te je kao zemlja s najdužom obalom na Crnom moru predana produbljivanju svojih veza s Inicijativom.

Hrvatska na čelu jačanja europske sigurnosti i otpornosti

Vizija, odgovornost, partnerstvo - ovako 13 zemalja članica vidi budućnost Inicijative triju mora. Riječ je o državama koje čine gotovo trećinu teritorija Europske unije. Inicijativom trenutačno predsjeda Hrvatska, i to u vremenima novih izazova zbog rata na Bliskom istoku.

- Oružani sukobi ponovno se odabiru kao metoda rješavanja sporova. Od prošloga mjeseca rat u Iranu iznova nas podsjeća da sukobi ne ostaju ondje gdje su počeli. Prelaze granice i putuju transportnim linijama za energiju, tržištima i dobavnim lancima. Iskušavaju našu sigurnost i otpornost, rekao je predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Cilj ove političke i gospodarske platforme jest ostvariti koheziju gospodarskog prostora između Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora, i to putem bolje infrastrukturne povezanosti sjevera i juga

.- Desetljećima se gospodarsko tržište pomicalo sa zapada na istok. Danas se, u sjeni ruske agresije na Ukrajinu, osovina otpornosti rasprostire od Baltika, preko Jadrana, do Crnog mora. Ova regija više nije europska periferija, nego kralježnica europske sigurnosti i motor europskog rasta, rekao je predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. Inicijativa triju mora pokrenuta je 2015. kao neformalna inicijativa Hrvatske i Poljske. Polazišna ideja jačanje je otpornosti i konkurentnosti zemalja članica

.- Moramo učiniti sve što je u našoj moći kako bismo izgradili ključnu sigurnosnu liniju, od nordijskih i baltičkih zemalja prema Balkanu, Turskoj, Egiptu, sjevernoj Africi, kazao je potpredsjednik poljskog Sejma Szymon Holownia. Posebni fokus Inicijativa triju mora stavlja na situaciju u Ukrajini zbog ruske agresije.

- Između Baltika, Jadrana i Crnoga mora nalaze se prometni koridori. Vjerujem da tu prolazi kralježnica nove, slobodne Europe. Danas se ta kralježnica testira tenkovima i pokušajima da nas se vrati u mračno doba, poručio je predsjednik Verhovne Rade Ukrajine Ruslan Stefančuk. Turska, kao most koji spaja Europu i Aziju, prvi put sudjeluje kao partner.

- Obrana naših vrijednosti i načela od nemilosrdne sile i samovolje zahtijeva učinkovitiju i na rezultate usmjerenu suradnju među našim narodima, naveo je predsjednik Velike narodne skupštine Turske Numan Kurtulmus. Na marginama summita predsjednik Sabora Gordan Jandroković i premijer Andrej Plenković održali su i niz bilateralnih sastanaka.

Stefančuk u Zagrebu: Ukrajina u zapadnim organizacijama ne bi bila 'teret'

Ukrajina u Europskoj uniji, NATO-u i Inicijativi triju mora (3SI) ne bi bila teret, poručio je predsjednik Vrhovne Rade Ruslan Stefančuk, pozivajući sudionike da se "ne boje Ukrajine".

- Danas je Ukrajina moćni centar u kojem je koncentrirano najnaprednije iskustvo ratovanja u svijetu. Naši heroji znaju zaustaviti takozvanu drugu vojsku svijeta ... Zato Ukrajina u Europskoj uniji, NATO-u i 3SI-u (ne bi bila) dodatan teret. Ne bojte se Ukrajine i ne plašite druge Ukrajinom, poručio je Stefančuk u svom uvodnom izlaganju. Dodao je da su članstva u Uniji i NATO-u "upravo ishod za kojim moja Ukrajina tako snažno žudi".Ukrajina je dobila status kandidata za EU u lipnju 2022., nekoliko mjeseci nakon ruske invazije. Stefančuk je svoju zemlju opisao kao "pouzdana oklopna vrata našeg zajedničkog europskog doma".

- Naše iskustvo borbe nisu teorije iz udžbenika, nego krv, željezo i pobjeda nad strahom. To je jamstvo da će tri mora (Baltičko, Jadransko, Crno) ostati mora slobode, a ne unutarnje vode nekog diktatora, rekao je, što se odnosilo na ruskog predsjednika. Također, rekao je da između Baltika, Jadrana i Crnog mora nisu samo "prometni koridori", već da onuda prolazi "kralježnica nove slobodne Europe", koja se ispituje tenkovima, projektilima i pokušajima da nas se vrati "u mračna doba carstva". Međutim, naglasio je da je Ukrajini i dalje potrebna snažna potpora zapada.

- Nije pitanje kako zaustaviti rat, nego kakav ćemo svijet izgraditi sutra. Ako se zlo ne kazni, vratit će se. Ako se agresor ne zaustavi, ići će dalje. Ako pravda ne pobijedit, svi ćemo izgubiti, kazao je Stefančuk. Naglasio je da je Rusiju potrebno brzo i pravedno kazniti te ponovio da se njena zamrznuta imovina treba iskoristiti za obnovu Ukrajine. Dodao je da svijet ne smije oklijevati jer će agresor oklijevanje smatrati slabošću i pozivnom na daljnju agresiju

.- Znam da neki Europljani osjećaju zamor od rata. Zamor je nešto za što mi Ukrajinci ni ne znamo da postoji. Mi nemamo zamor, već bijes i vjeru. Nemojte dopustiti da taj zamor postane poraz. Hajdemo biti veliki. nemojmo se bojati biti europski lideri, poručio je.

Plenković: 3SI je postala osovina europske optornosti

Premijer Andrej Plenković pozdravio je sve sudionike plenarne sjednice parlamentarnog sastanka Inicijative triju mora (3SI).- Velika je čast biti domaćin ovog summita koji dolazi u važnom trenutku, ne samo za 3SI, nego i za globalni kontekst u kojem se nalazimo. 3SI ulazi u drugo desetljeće svoga postojanja u prilično izmijenjenim globalnim okolnostima. Danas je jasnije nego ikad da je 3SI ne samo projekt za razvoj, nego strateški okvir za jačanje otpornosti, rekao je.

- Ono što je počelo kao odgovor na nedostatke infrastrukture na osovini sjever-jug, evoluiralo je u platformu koja igra ključna ulogu u europskoj povezanosti, sigurnosti i konkurentnosti, kazao je.Naglasio je kako se Europa suočava s velikim strateškim promjenama.

- Danas se, u sjeni ruske agresije na Ukrajinu, osovina otpornosti rasprostire od Baltika, preko Jadrana, do Crnog mora. Ova regija više nije europska periferija nego kralježnica europske sigurnosti i motor europskog rasta, dodao je. piše HRT.

(hkv)