Prilog raspravi o dočeku hrvatske rukometne reprezentacije
2. veljače 2026. na Trgu bana Josipa Jelačića – „Informator“

Sveučilišna profesorica Jasna Omejec smatra kako se može ustvrditi da Zaključkom hrvatske Vlade, a ni njezinim postupanjima 2. veljače 2026. u okolnostima dočeka hrvatske rukometne reprezentacije (HRR) na Trgu bana Josipa Jelačića nije došlo do neustavnog zadiranja u samoupravne ovlasti jedinice lokalne samouprave (JLS-a).

Jasna Omejec hrvatska je pravnica, sveučilišna profesorica,
bivša sutkinja i predsjednica Ustavnoga suda Republike Hrvatske

Ono što se eventualno može prigovoriti Vladi, kako dodaje, jest „izričaj točke 1. njezina zaključka u kojem se navodi da će Vlada i Hrvatski rukometni savez (HRS) organizirati doček HRR-a. To je moglo pridonijeti uvjerenju javnosti da je i Vlada organizator tog okupljanja. Govoreći o Gradu, međutim, neprovjeravanje te činjenice predstavlja objektivni propust zbog toga što je status organizatora relevantan za primjenu gradskih pravila o komunalnom redu“, piše u Zaključku teksta „Javna okupljanja na javnim površinama Grada Zagreba“, prof. dr. sc. Jasne Omejec koji je objavio „Informator“ na mrežnim stranicama od 6. veljače 2026. kao prilog raspravi o dočeku hrvatske rukometne reprezentacije 2. veljače 2026. na Trgu bana Jelačića u Zagrebu.

Prof. dr. sc. Jasna Omejec provela je pravnu analizu javnog okupljanja na Trgu u povodu dočeka hrvatske rukometne reprezentacije, čiji je doček „preuzela“ hrvatska Vlada zajedno s Hrvatskim rukometnim savezom, nakon što je Grad Zagreb odbio organizirati doček zbog nastupa Marka Perkovića Thompsona.

Gradski dužnosnici smatrali su da je riječ o samovolji Vlade te o povredi ustavnog prava na lokalnu samoupravu.

Vlada nije pravna osoba pa nije mogla biti, kako podsjeća prof. Omejec, organizator okupljanja radi dočeka hrvatske rukometne reprezentacije. Suradnja s HRS-om u organizaciji odnosila se na radnje radi pripreme javne površine Trga za sam doček. Zbog nedostatka pravne osobnosti nije mogla biti ovlašteni podnositelj za korištenje lokacije, a kako nije bila organizator, nije bila dužna podnijeti ni zahtjev Gradu Zagrebu za postavljanje pokretnih naprava. Posljedično, nepodnošenjem tih zahtjeva Vlada nije prekršila nijedno komunalno pravilo Grada Zagreba, napominje u Zaključku.

Po riječima prof. Omejec provedena analiza također pokazuje da su izvješća i komentari o činjenicama vezanim uz doček HRR-a u medijima dijelom bili netočni ili pogrešni, što se može razumjeti zbog kaotične situacije i nedostatka informacija.

„Kad je riječ o pravnoj, osobito ustavnopravnoj dimenziji rasprave, bilo je primjetno stalno 'miksanje' pravila komunalnog reda s vrijednostima koje se spominju u Zaključku GSGZ-a (Gradske skupštine Grada Zagreba, op. a.). Taj je zaključak bio smješten u središte rasprave kao neupitni, primarno obvezujući izvor prava za Grad, važniji i od organskog ZoJO-a (Zakona o javnom okupljanju, op. a.). 'Samoupravna' ovlast gradonačelnika da zabrani javni nastup bilo kojeg izvođača na svim referentnim površinama Grada pozivom na Zaključak GSGZ-a (podredno, ali pogrešno, i na Opće uvjete Arene), koje se nazivalo 'odlukama gradske uprave i Gradske skupštine', vidim kao krucijalni ustavnopravni problem koji je doček HRR-a razotkrio. Taj problem nije javno problematiziran (...). S druge strane, političku orijentaciju prema djelotvornoj provedbi čl. 39. Ustava svaki razuman i razborit građanin mora podržati. Osobno to činim, bezuvjetno i bez zadrške, ovim putem, ali s naglaskom na obvezu poštovanja objektivnog pravnog poretka. To je temeljna pretpostavka. Naime, kada bi JLS-i počeli donositi svoje akte izravnim pozivom na Izvorišne osnove i odredbe Ustava, ignorirajući zakone kojima su one razrađene te norme o nadležnosti, uz objašnjenje 'da su i zakonodavna i izvršna i sudska vlast propustile izvršiti svoj posao. I zbog toga je Zagreb donio odluke kakve je donio', raspao bi se objektivni pravni poredak. Hrvatske ustavne države više ne bi bilo. To nije put kojim treba ići“, stoji, uz ino, u Zaključku teksta prof. dr. sc. Jasne Omejec koji će biti objavljen u tiskanom izdanju Tjednika za pravna i ekonomska pitanja „Informator“ od 9. ožujka 2026.

(mc, hkv)