Članstvo Hrvatske u OECD-u

Glavni tajnik OECD-a Mathias Cormann i predsjednik Vlade Andrej Plenković su u zajedničkoj izjavi za medije poručili da bi Hrvatska u članstvo Organizacije za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD) trebala ući ove godine, pri čemu su apostrofirali i koristi koje to članstvo nosi građanima i gospodarstvu.

OECD je objavio II. Gospodarski pregled za Republiku Hrvatsku, što predstavlja završnu fazu pristupanja Hrvatske ovoj međunarodnoj organizaciji.

U izjavi novinarima nakon tematske sjednice Vlade na kojoj je predstavio to izvješće, Cormann je ponovio da se Hrvatska po dohotcima i životnom standardu približava prosjeku zemalja OECD-a, a da je sam proces pristupanja toj organizaciji pozitivno utjecao i na provođenje reformi.

Rekao je da je Hrvatska vrlo blizu ispunjenja tehničke faze pristupnog procesa, no da ne može govoriti o konkretnom datumu pristupanja jer odluka nije na njemu, no naravno nada se da će to biti u neko doba ove godine.

Istaknuo je da je 20 od 25 OECD-ovih odbora izdalo svoja pozitivna mišljenja, a u kojima analiziraju i ocjenjuju usklađenost zakonodavstva, politika i praksi u Hrvatskoj s praksama i politikama OECD-a.

Uskoro bi formalna mišljenja trebalo donijeti i preostalih pet odbora, a Cormann se nada da će se proces pristupanja finalizirati "što je prije moguće", uz konačnu odluku i pozivnicu za članstvo od strane Vijeća OECD-a, u kojem sjede predstavnici zemalja članica.

Članstvo u OECD-u nosi mnoge koristi za hrvatske građane i gospodarstvo

Poručio je i da članstvo u OECD-u nosi mnoge koristi za hrvatske građane i gospodarstvo, pa tako i u pogledu osnaživanja povjerenja ulagača, s obzirom na rigorozne procedure koje se za članstvo moraju zadovoljiti, što u konačnici vodi rastu ulaganja i većem životnom standardu.

Predsjednik Vlade Plenković je poručio da ulazak u OECD predstavlja nadgradnju svih dosadašnjih postignuća, od članstva u Europskoj uniji, europodručju, schengenskom prostoru, NATO-u i drugim međunarodnim organizacijama. Rekao je i da Hrvatska tako "potvrđuje status među četrdesetak najnaprednijih ekonomija".

Poručio je da će okončanjem ovog procesa, koji bi i po njegovim riječima trebao biti dovršen tijekom ove godine, Hrvatska praktički realizirati sve svoje strateške vanjsko-političke ciljeve.

- Siguran sam da će sve kolegice i kolege u Vladi nastaviti predano surađivati s OECD-om u tjednima koji slijede (...) i očekujem da u sljedećim mjesecima ovaj proces bude kompletiran, istaknuo je Plenković.

Napomenuo je i da ukupno osam zemalja želi pristupiti OECD-u, a da je Hrvatska iz pozicije svojevrsnog autsajdera prije nekoliko godina sada među onima koji su najbliži konačnom ispunjavanju kriterija i članstvu.

Danas predstavljeno izvješće ocjenjuje kao vrlo pozitivno i objektivno, pri čemu je, smatra, dobro identificiralo dosadašnja postignuća Hrvatske, naglasilo rizike s kojima se suočava te dalo svojevrsne signale kako pozicionirati predstojeće reforme, a kako bi se nastavilo odgovorno upravljati javnim financijama, uz kontrolu javnog duga i proračunskog deficita. "Odnosno da nastavimo sve ono što je krasilo naše politike u proteklih deset godina, kazao je Plenković.

Kada je riječ o OECD-ovom upozorenju o potencijalnom rastu javnog duga zbog veće javne potrošnje, Plenković je rekao da će Vlada "vrlo racionalnom i mudrom" politikom to nastojati izbjeći.

Podsjetio je i da je lani donesen novi zakon o upravljanju državnim poduzećima, uz rješenja koja su u skladu s najboljim praksama OECD-a, a najavio je da će uskoro biti doneseni i podzakonski akti

Plenković kaže da rast plaća u javnom sektoru nije razlog rasta inflatornih pritisaka

Upitan o konstataciji iz izvješća da je za inflaciju odgovoran i rast plaća u javnom sektoru, a koji nije pratio rast produktivnosti, Plenković je rekao da su reformu sustava plaća u javnom i državnom sektoru izbjegavale sve vlade prije njegove, njegova se s time "uhvatila u koštac", pri čemu je došlo do "opravdanog povećanja plaća".

Ustvrdio je da rast plaća sigurno nije razlog rasta inflatornih pritisaka, pri čemu je podsjetio na "isprepletene" krize zbog pandemije koronavirusa i agresije Rusije na Ukrajinu, pa tako između ostalog i na snažan rast cijena energenata.

Stabilnost cijena je temeljna zadaća HNB-a, no Plenković je poručio da odgovornost za inflatorne pritiske nije samo na središnjoj banci već i brojnim drugim akterima u društvu "koji trebaju voditi odgovornu politiku cijena".

Rekao je i da u Vladi očekuju veću produktivnost i učinkovitost svih javnih i državnih službi. "Dajte malo vremena da vidite kako će administracija reagirati", odgovorio je Plenković novinarki.

Pristupni proces

Hrvatska je službeno pismo namjere za pristupanje OECD-u uputila 25. siječnja 2017., a Vijeće OECD-a je 25. siječnja 2022. odlučilo otvoriti pregovore o pristupanju. Uz Hrvatsku, istog dana pozvane su još i Bugarska, Rumunjska, Argentina, Brazil i Peru. U međuvremenu pregovore s OECD-om su otvorili još Tajland i Indonezija.

U pismu koje je Plenković 26. siječnja 2022. uputio glavnom tajniku OECD-a, istaknuto je kako je Hrvatska spremna odmah započeti s pregovorima te kako prihvaća vrijednosti, viziju i prioritete iskazane u dokumentima OECD-a usvojenima na zadnjem sastanku Vijeća OECD-a 2021.

U veljači 2022. Vlada je donijela odluku o uspostavi pregovaračke skupine za pristupanje OECD-u. Glavnim pregovaračem imenovan je ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, dok je zamjenikom glavnog pregovarača imenovan državni tajnik za vanjsku trgovinu i razvojnu suradnju Zdenko Lucić.

Plan za proces pristupanja Hrvatske OECD-u usvojilo je Vijeće OECD-a 10. lipnja 2022. Planom se utvrđuju načini, uvjeti i tijek pristupanja, a kako bi se na kraju postupka omogućilo Vijeću da donese odluku hoće li pozvati Hrvatske da pristupi Konvenciji OECD-a i postane članica, navodi se na internetskoj stranici Vlade, piše HRT.

(hkv)