Gordan Akrap: U sklopu projekta ATENA ne reagiramo na mišljenja, po međunarodnim pravilima provjeravamo tvrdnje i činjenice, nismo sudac, nastavit ćemo se boriti protiv dezinformacija

Voditelj projekta Analiza točnosti medijskih napisa (ATENA) izv. prof. dr. sc. Gordan Akrap predstavljajući rezultate toga projekta na konferenciji za novinare u Zagrebu izjavio kako nije slučajno izabran današnji datum, kada je donesen Ustav RH, budući da je upravom tim temeljnim državnim aktom zajamčena sloboda mišljenja.

Projektni tim čini 18 članova s različitim zadaćama, uz četiri projektna partnera, a nositelj projekta je Institut za istraživanje hibridnih sukoba.

U okviru projekta, koji je pokrenula Agencija za elektroničke medije, 23. rujna 2024., kako je rekao Akrap, objavljeno je 127 tekstova posvećenih razotkrivanju dezinformacija i jačanju društvene otpornosti. U tim analizama provjerena je točnost 205 tvrdnja, pri čemu su za utvrđivanje vjerodostojnosti izvora i provjeru činjenične točnosti korištene 1243 poveznice, slike, tablice, citati i drugi relevantni dokazi, što u prosjeku iznosi 5,73 dokaza po pojedinoj provjeri, odnosno 16,7 dana.

Uspostavljen je novi provjeravatelj točnosti informacija relevantnih za hrvatsku javnost, a razvijena je i metodologija za detekciju potencijalnih dezinformacija. U tu svrhu, kako je napomenuo, korišteni su računalni alati koji omogućuju praćenje više internetskih portala, 400 tiskanih izdanja, televizijskih i radijskih postaja te javnih profila na društvenim mrežama u Hrvatskoj, Srbiji, Bosni i Hercegovini, Sloveniji, Crnoj Gori, Kosovu i Sjevernoj Makedoniji, a za detekciju dezinformacija korištena je i umjetna inteligencija, čime je omogućena brza orijentacija i identifikacija potencijalnih dezinformacija.

Akrap je naglasio kako je posebna pozornost posvećena stručnom prijevodu engleskih pojmova na hrvatski standardni jezik kako bi šira javnost znala razlikovati pojmove te jednoznačno prepoznala njihov smisao i značenje.

Pozornost je izazvao primjer prenošenja dezinformacije, a odnosi se na pisanje o izgredu koji se dogodio u podgoričkom naselju Zabjelo, krajem listopada, kada je Crna Gora privremeno ukinula bezvizni režim za turske državljane. Akrap je pokazao koliko je puta, samo u nekoliko dana, prenesena dezinformacija o tom događaju. Iz publike se pritom javio jedan sudionik konferencije, koji je rekao kako u Crnoj Gori praktično nema nezavisnoga crnogorskoga medija, te da su svi pod utjecajem Beograda.

Tijekom provedbe projekta organizirano je devet radionica za novinare i studente te je projekt predstavljen na više desetaka domaćih i međunarodnih znanstvenih i stručnih konferencija, i okruglih stolova, kao i kroz medijske nastupe članova projektnog tima. Svi tekstovi objavljeni u sklopu projekta dostupni su na mrežnim stranicama projekta (www.iihs.hr).

Najčešće teme bile su Domovinski rat i stvaranje hrvatske države. Po Akrapovim riječima mišljenja se ne provjeravaju, ne odgovara se na uvrjede. „Svrha je projekta borba protiv dezinformacija i pritom ne želimo biti sudac“, dodao je.

Goran Redžepović, komentator portala Telegram, pitao je voditelja projekta zašto se u sklopu projekta nikada nisu provjeravale, kako je rekao, državne dezinformacije te pritom naveo slučaj korištenja predsjedničkoga zrakoplova i informacije o tenku Leopard koji je proglašen najboljim tenkom. Pritom je primijetio kako ne postoji definicija i natjecanje za izbor najboljega tenka.

Akrap je odgovorio da se kod provjere informacija ne miješaju u proces dok traje javna rasprava, osobito ako je rasvijetljena sporna informacija, kao što je bio slučaj sa zrakoplovom. „Obavljamo provjeru po međunarodnim pravilima, provjeravamo tvrdnje i činjenice, posebno ako nitko ne reagira na dezinformaciju“, rekao je, dodavši da će se nastaviti boriti protiv dezinformacija.

(mc, hkv)