Prenosimo članak iz Glasa Slavonije od 29. siječnja 2007. o epidemijskim razmjerama narkomanije u Hrvatskoj. U takvoj krajnje uzbunjujućoj situaciji strukture koje su zadužene (i plaćene!) za rješavanje tog problema nemaju doticaja sa stvarnim, katastrofalnim, stanjem. Zato smo provjerili i par podataka u svezi Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga koji je osnovala hrvatska vlada.

Hrvatska vlada je donijela odluku u osnivanju Povjerenstvo za suzbijanje zlouporabe opojnih droga u rujnu 2002. godine. Trenutno, na čelu ovog povjerenstva je potpredsjednica Vlade Republike Hrvatske i ministrica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđa. Jadranka Kosor. Tajnica je mr. sc. Bernardica Juretić, koja je ujedno i predstojnica Ureda za suzbijanje zlouporabe opojnih droga (čije se internetske stranice sa skromnim sadržajem mogu naći ovdje). Članova Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe opojnih droga, za razliku od konkretnih rezultata, ne manjka:

prof. dr. sc. Slobodan Uzelac, državni tajnik za znanost, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa

Krunoslav Mesarić, dipl.iur., tajnik, Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti

doc. dr. sc. Neven Ljubičić, pomoćnik ministra, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

Dragutin Keserica, pomoćnik ministra, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi

mr. sc. Ivan Damjanović, ravnatelj, Ministarstvo pravosuđa

mr. sc. Mladen Barišić, pomoćnik ministra - ravnatelj Carinske uprave, Ministarstvo financija

Željko Goršić, pomoćnik ministra, Ministarstvo obrane

Ivana Halle, načelnica, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva

Dragutin Cestar, načelnik, Ravnateljstvo policije Ministarstvo unutarnjih poslova

Ranko Vilović, načelnik, Ministarstvo vanjskih poslova

D . J. L.

Glas Slavonije: Epidemija narkomanije - godišnje 1.800 novih heroinskih ovisnika! 

Kolika je aktualna brojka ovisnika o opojnim drogama u Hrvatskoj teško je precizno ustanoviti pa kao jedini pokazatelj obično služe podaci o broju liječenih narkomana. A oni, bar ako je suditi po preliminarnim informacijama o broju novoregistriranih ovisnika u centrima za prevenciju i liječenje ovisnosti HZJZ-a u većim hrvatskim gradovima govore o tome da se kontinuirano povećanje broja ovisnika nastavilo i u 2006. godini. Naime, u velikom broju centara i tijekom prošle je godine navratio jednak ili čak i veći broj novih pacijenata koji su prvi put zatražili pomoć u odvikavanju od droge. Iz ovih se preliminarnih podataka može naslutiti da je u godini iza nas registrirano i više od 1.800 novih ovisnika, koliko ih je HZZJ zabilježio 2005. Logično, najveći broj ponovo je imao najpoznatiji hrvatski punkt - Referentni centar za ovisnosti u zagrebačkoj bolnici “Sestre milosrdnice”, u kojem radi prof. dr. Slavko Sakoman, a u kojem su tijekom 2006. zabiježena 244 nova pacijenta, od kojih oko 180 najtežih, heroinskih ovisnika.

"Navala" i u Remetinečkom gaju 

"Navalu" je ponovo imala i nedavno osnovana zagrebačka jedinica u Remetinačkom gaju, koja je zabilježila 200 novih opijatskih ovisnika te, u također nedavno osnovanom savjetovalištu, više od 500 novih eksperimentatora - mahom maloljetnika koji konzumiraju marihuanu i eksperimentiraju sa sintetskim drogama.

- Bilježimo stalni porast, posebice među mladima koji eksperimentiraju s marihuanom i ecstasyjem, te koji nama dolaze najčešće u sklopu izrečene mjere od strane državnog odvjetništva nakon što su uhvaćeni u posjedovanju droge. Pripisala bih to povećanoj dostupnosti droga i općenito današnjem trendu zabave mladih koji, osim eksperimentiranja s drogama, uključuje i zabrinjavajuće opijanje. Ipak, veći broj naših korisnika posljedica je i toga što je Savjetovalište otvoreno tek kraće vrijeme pa je tu preusmjeren i dio pacijenata iz drugih bolničkih punktova - objašnjava dr. Mirjana Orban, voditeljica jedinice u Remetinečkom gaju.

U Osijeku 168 novih pacijenata

Povećanje broja ovisnika koji se prvi put javljaju na liječenje bilježi i riječki centar, gdje je tijekom 2006. novoregistriranih pacijenata bilo 158, osamnaest više no 2005. Iako među njima ima eksperimentatora, u riječkom je Centru i dalje naglasak na heroinskim ovisnicima, a njegova voditeljica dr. Karmen Jureško istaknula je da je među novopridošlima bilo i nekoliko osoba koje su već premašile četrdesetu.

U osječki centar prošle je godine došlo 168 novih pacijenata, a voditeljica dr. Marija Kribl objasnila nam je da je ta brojka na razini proteklih nekoliko godina.

- Primijetila sam, međutim, da je u posljednje dvije godine na području ove županije došlo do porasta heroinskih ovisnika te da se spušta granica prvog konzumiranja. Činjenica da se javljaju tek nakon više godina drogiranja znak je da roditelji propuštaju uvidjeti problem, a primijetila sam i da ima sve više slučajeva drogiranja u parovima, i to čak parova koji imaju djecu - kazala je Kribl. Veći broj novoprijavljenih u odnosu prema prošloj godini imao je i pulski Centar - njih 192, no voditeljica, dr. Katarina Mešin, naglašava da se uglavnom radi o eksperimentatorima te da je broj novih heroinskih ovisnika - njih konkretno 70 - manji nego 2005. U zadarskom centru, pak, brojku od čak sedamdesetak novoregistranih ovisnika više u odnosu prema 2005. u prvih šest mjeseci 2006. tumače boljim radom, zbog kojeg se ovisnici radije odlučuju na liječenje.

Komiža crna točka

A iako nam nije mogao dati točan podatak o novoprijavljenima u 2006., voditelj splitskog centra dr. Krešimir Sučić kazao je da se ta brojka kreće na razini prethodne godine. Statistike splitskog centra od prošle su godine malo kompliciranije jer su u njih uključena novoosnovana savjetovališta u Hvaru i Makarskoj kao odgovor na rastuću populaciju ovisnika u tim gradovima, a zbog istog je razloga, kaže Sučić, u planu i osnivanje savjetovališta u Imotskom, Trogiru, Sinju te Komiži, koja je i u 2006. bila svojevrsna crna točka. - Hrvatska i dalje ima situaciju ratne epidemije - komentira dr. Sakoman postojeće stanje, objašnjavajući da je Domovinski rat drastično povećao broj narkomana u Hrvatskoj, no njegovim završetkom takvo se stanje nije promijenilo. I dalje imamo 1.800 novih heroinskih ovisnika godišnje koji se regrutiraju iz rizičnih skupina mladih, a trebalo bi prepoloviti tu brojku.

Velik broj recidiva

Problem je, kao prvo, u odnosu vlasti prema pitanju zloporabe droge. Strukture koje su zadužene za rješavanje problema nemaju doticaj s realnim stanjem na terenu, počevši od potpredsjednice Vlade Jadranke Kosor, preko voditeljice Vladina ureda mr. Bernardice Juretić, do predsjednika Stručnog savjeta ureda prof. dr. Ljubomira Hotujca. Ima tu mnogo problema, od toga da nitko ne provodi superviziju rada centara u kojima, uz to, radi i nedovoljno osoba, do toga da ne postoji ni supervizija, no ni efikasna edukacija liječnika opće prakse koji se svakodnevno susreću s ovisnicima. Ne postoji dobra evaluacija rada represivnog aparata, školska prevencija nije organizirana na razini države, izvanškolski programi koji bi mladima ponudili nešto drugo osim droge su manjkavi, a terenski rad s rizičnom populacijom mladih na ulici postoji možda u samo dva hrvatska grada. Pitanje resocijalizacije također nije riješeno, pa ovisnik kad jednom iziđe iz zatvora nema riješeno ni zdravstveno osiguranje, a kamoli kakvu pomoć pri nalaženju posla. Zato imamo i tako velik broj recidiva - istaknuo je Sakoman neke od problema.

Koliko košta ovisnički život

Procjena Slavka Sakomana je da se samo na "donjoj razini" sitne ulične prodaje u Hrvatskoj okrenu tri milijarde kuna godišnje od prodaje droge. On to temelji na izračunu prema kojem u Hrvatskoj trenutno postoji oko 24 tisuće ovisnika o opojnim drogama, od kojih njih oko 10 tisuća dnevno uzme tri doze heroina, svaku po sto kuna. Oko pet tisuća ovisnika u Hrvatskoj, tvrdi on, uzima više od grama heroina dnevno, a neki čak i dva grama.

A evo kako se cijene droge kreću: - heroin - 10 grama košta 3.000 kuna, 1 gram 500 kuna, a doza (0,10-0,25 grama) sto kuna.

Iz neslužbenih policijskih izvora saznajemo da je u heroinskoj smjesi udjel samog heroina vrlo mali pa mnogo zaplijenjenih doza ima samo 10 posto heroina u smjesi, u velikom broju slučajeva u dozi zna biti samo jedan posto heroina. Većinom ga zamjenjuje kofein i paracetamol.

Kokain - 1 gram košta od 400 do 600 kuna, ecstasy - tableta košta od 20 do 40 kuna, marihuana - 10-ak grama košta stotinjak kuna, amfetamin - 1 gram košta 100 kuna.

Znaci koji moraju alarmirati roditelje

Prvo načelo, tvrdi Sakoman, je da roditelju ne smiju neobično i disfunkcionalno ponašanje automatski pripisivati pubertetu, nego da posumnjaju kako se možda radi o drugom problemu, konkretno drogi. Drugo načelo je da vode računa o funkcionalnosti svoje obitelji i razmišljaju da li u obitelji vladaju poremećeni odnosi koji mogu izazvati posljedice kod djece. Treće načelo je uviđanje nekih konkretnih znakova: neodgovorno, kaotično, manipulativno ponašanje, nepostojanje povratne reakcije na opetovane roditeljske pokušaje da promijene poremećaje u ponašanju, neobično ponašanje, promjene raspoloženja, sustav vrijednosti naklonjen liberalnim načelima (tipa "svi puše travu, to je normalno"), stavovi da su u životu najvažniji izlasci, uživanje i trošenje novca, okruženje i prijatelji koji potiču takve vrijednosti; fizički znakovi: široke zjenice, točkaste oči, pretjerana uznemirenost, depresivno ponašanje.

Vedrana Simičević
Glas Slavonije

{mxc}