Demografski slom

"Oni koji odlučuju o sadašnjosti i budućnosti Hrvatske bi konačno trebali uzeti lošu hrvatsku demografsku sliku u obzir i ne smatrati to usputnom problematikom", rekao je demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc i za HRT-ovu emisiju Studio 4 pričao o demografskom slomu i utjecaju pandemije na mortalitet Hrvatske.

Od lockdowna, potresa, škole na daljinu, brige o financijama te one osnovne za zdravlje i živote najmilijih, 2020. je bila među najsmrtonosnijim godinama. Državni zavod za statistiku izvijestio je da je lani sklopljeno najmanje brakova ikada i rođeno manje djece nego proteklih godina.

Demograf doc. dr. sc. Stjepan Šterc kaže kako je situacija vjerojatno i gora jer se o nekim podacima ni ne govori i nisu zabilježeni unutar statistike.

- U statistici nismo obuhvatili veliki gubitak učenika osnovnih i srednjih škola. U nekim sredinama u Hrvatskoj kroz zadnjih par godina je izgubljeno i preko 40 posto učenika, obrazložio je Šterc.

- Kad su svi demografski pokazatelji i trendovi negativni, to klasificiramo kao demografski slom. To sa sobom nosi niz posljedica na temeljne državne sustave, od mirovinskog i zdravstvenog, do obrazovnog, pa i financijskog, upozorio je demograf.

Kaže kako oni koji odlučuju o sadašnjosti i budućnosti Hrvatske bi konačno trebali uzeti lošu hrvatsku demografsku sliku u obzir i ne smatrati to usputnom problematikom.

- Prirodni pad stanovništva je do sad najveći zabilježeni, prošle godine je umrla gotovo 21 tisuća osoba više nego što ih se rodilo. To je otprilike 58 osoba dnevno. Kad se doda iseljavanje to je još dodatnih 110 osoba po danu, kaže Šterc.

Šterc kaže kako se spominjani baby boom nije dogodio jer u vremenima poput ratova, pandemija i sličnih događanja nedostaje potrebne sigurnosti u društvu koja vodi ključnim obiteljskim odlukama, te da to nije bilo niti za očekivati.

(hkv)