Rast nacionalne naknade

Nacionalna naknada za osobe starije od 65 godina koje nemaju nikakvih primanja, kolokvijalno nazvana nacionalnom mirovinom, od sljedeće - izborne - godine iznosit će 150, umjesto sadašnjih 120 eura mjesečno, a bitno će se ublažiti i uvjeti za njezino dobivanje, piše u četvrtak Jutarnji list.

Naime, aktualni Zakon propisuje da nacionalnu mirovinu ne mogu ostvariti starije osobe čija kućanstva imaju prihod veći od 120 eura po članu mjesečno. Izmjenama Zakona, koje su upućene u javnu raspravu i trebale bi stupiti na snagu 1. siječnja 2024., predlaže se da se taj cenzus poveća 2,5 puta - na 300 eura, odnosno na dvostruki iznos nacionalne mirovine po članu.

Tako bi se značajno proširio krug potencijalnih primatelja, kojih sada ima daleko manje nego što se očekivalo 2021., kada je pravo na nacionalnu mirovinu uvedeno.

Prema tadašnjim projekcijama, procjenjivalo se da u Hrvatskoj ima oko 50.000 potencijalnih primatelja te da će u sljedeće dvije godine oko 21.550 osoba ispuniti uvjete i primati nacionalnu penziju. Međutim, prema podacima HZMO-a, u ožujku ove godine to su pravo ostvarile samo 6633 osobe.

Novi prihodovni prag osobito bi mogao povećati prihode umirovljeničkim parovima u kojima jedan od partnera ne prima mirovinu. Tu je najčešće riječ o ženama koje su cijeli život radile neplaćene poslove, poput brige o djeci, kućanstvu i imanju.

Prema sadašnjem cenzusu, partner bez primanja nema pravo na nacionalnu mirovinu, čak ni ako drugi partner prima prosječnu najnižu mirovinu, koja je za veljaču iznosila 294 eura (2214 kune), jer su premašili propisanih 120 eura po članu kućanstva.

Prihvate li se izmjene Zakona, starija osoba bez primanja moći će dobivati nacionalnu penziju sve dok partnerova mirovina ne prelazi 600 eura (4520 kuna), piše Jutarnji list.

(hkv)